Porazna statistika: Svakoga dana bacimo 135 tona kruha

Svaki dan u Hrvatskoj baci se 135 tona kruha, koji vrijedi 600 milijuna kuna, a prosječan stanovnik Europske unije na godinu odbaci hranu vrijednu 1500 kuna.

POGLEDAJTE VIDEO:

Pokretanje videa...

01:14

Video: 24sata/pixsell

Problem bacanja dobrih namirnica je ekonomski, ekološki te nadasve moralni jer se procjenjuje kako si 55 milijuna stanovnika Unije svaki drugi dan ne može priuštiti kvalitetan obrok. Ova dva ekstrema – bacanja hrane i velikog broja siromašnih, čak gladnih – zvone na uzbunu da se namirnice ne bi smjele olako uništavati nego usmjeravati prema onima koji nemaju.

Statistika je poražavajuća – u kantama za smeće završi gotovo trećina sve hrane, čak 89 milijuna tona u EU naprosto propadne, a ekonomska šteta penje se na 143 milijuna eura. Iako javnost možda ima krivu percepciju da najviše zdravstveno ispravne hrane bacaju trgovački lanci, jer svatko primijeti nakrcane kontejnere iza dućana, najveći problem su zapravo kućanstva. Europska komisija procijenila je kako 53 posto odbačenih namirnica dolazi iz kućanstava. Tako i u Hrvatskoj svake godine propadne 380.000 tona. Kako bi se problem premostio, mnoge zemlje razvile su sustav doniranja hrane. Hrvatska je tako prije dvije godine oslobodila trgovce plaćanja PDV-a na doniranu hranu. 

Konzum donirao 3 milijuna 

- Konzum je do prosinca ove godine donirao više od tri milijuna kuna u namirnicama humanitarnim udrugama i pučkim kuhinjama, a u tijeku nam je i blagdanska humanitarna akcija koju smo pokrenuli u suradnji s hrvatskim dobavljačima, koja za cilj ima prikupljanje sredstava koja će se donirati pučkim kuhinjama Crvenog križa i Hrvatskoga Caritasa - izjavio je Slavko Ledić, predsjednik uprave Konzuma, koji je aktivno uključen u ovaj projekt. 

U socijalnim trgovinama potvrđuju da ima sve više donacija, no one još uvijek nisu dovoljne. 

- Nikad ne znamo što nam dolazi i koliko toga. Trgovački lanci i proizvođači obično šalju voće i povrće, meso, pekarske te mliječne proizvode, no treba nam još ... - kaže Tina Debeljak iz Crvenoga križa. Njihov dućan stalna je adresa za čak 1700 obitelji i njihovih 4500 članova, koji pomoć mogu primiti samo ako nisu korisnici pučkih kuhinja ili kakve druge socijalne pomoći. Jedini imovinski cenzus je 1700 kuna primanja po članu obitelji ili 2000 kuna za samce. Inače, oko 20 posto naših sugrađana pogođeno je siromaštvom.

S obzirom na to da socijalni dućani počivaju na isključivo volonterskom radu, gdje se pojedinci, uz svoju dobru volju, moraju sami snalaziti i oko prijevoza te skladištenja hrane pomoglo bi, kaže naša sugovornica, kad bi dobili institucionalni oblik i kad bi se mogli registrirati kao što su to radi u pučkim kuhinjama i prenoćištima za beskućnike. 

Lani se kod nas doniralo 185 tona namirnica, siromašnim sugrađanima dijelile su ih volonterske udruge, no unatoč 1200 registriranih humanitarnih organizacija, samo ih je 60-ak koje su upisane u Registar posrednika (donirane hrane).

Hrvatska europarlamentarka te glavna izvjestiteljica Europskog parlamenta o bacanju i sigurnosti hrane, Biljana Borzan, kaže da je Hrvatska po rješavanju problema bacanja i doniranja hrane na europskom dnu. 

- Daleko smo lošiji od većine zemalja. Neke zemlje imaju banke hrane, koje preuzimaju odgovornost za tu hranu, pa donator ne mora snositi posljedice ako se namirnice kasnije pokvare. U pojedinim zemljama trgovački lanci moraju donirati hranu pred kraj roka trajanja, a Danska je nedavno imala snažnu kampanju o tome da je hranu kojoj istječe rok trajanja čak dužnost kupiti. Time su smanjili bacanje hrane za čak 25 posto - kaže Biljana Borzan.

- Unatoč ukidanju PDV-a na doniranu hranu, broj donacija još se nije dovoljno povećao, a razlog je što se namirnice moraju donirati najmanje sedam dana prije isteka roka trajanja. Situacija se poboljšala u Zagrebu, no distribucija donirane hrane u drugim mjestima je očajna - rekla je.

Ugostitelji bacaju 12 posto

Praksa je pokazala da potrošači vole kupovati od društveno odgovornih trgovaca, pa je ova europarlamentarka s udrugom Mreža hrane pokrenula inicijativu dodjeljivanja titule “Najdonator” među tvrtkama. Pobjednika će izabrati prema podacima o doniranju iz poreznih prijava i proglasit će ga na proljeće iduće godine u Bruxellesu.

- Cilj kampanje je dopustiti trgovcima da godinu dana u svoje marketinške svrhe koriste titulu ‘Najdonatora’ te da ih se javno pohvali i potakne druge - kaže Borzan. 

Uz to, naglasila je kako EU ima ambiciozan plan do 2030. upola smanjiti bacanje hrane.  

- Eurostat pokazuje da svaki drugi potrošač ne zna razliku oznake ‘vrijedi do’ i ‘najbolje upotrijebiti do’. Ova druga oznaka znači da se namirnica može jesti još danima. Tjesteninu, rižu i sličnu suhu hranu ne treba baciti ni nakon isteka roka trajanja, može se i mirisom ocijeniti je li nešto dobro. Opsjednuti smo i kultom ljepote među voćem i povrćem, pa ako nešto ima flekice ili zakrivljen oblik, odmah se ne prodaje. Trgovine bi morale imati kutak za takve proizvode koji se mogu prodavati jeftinije – kaže naša sugovornica, koja upozorava da mnogo poljoprivrednika takve proizvode radije baca jer ih nitko neće.

Osim kućanstava, najviše hrane bacaju prerađivači (oko 19 posto), ugostitelji (12 posto), proizvođači oko 11, a trgovine pet posto. Inače, dobri i uhodani primjeri u EU već postoje – u Francuskoj se 60 posto neto vrijednosti donirane hrane može odbiti od poreza na dobit, u Španjolskoj 35 posto.