Rimac sklopio posao s Uberom i Kinezima, ali gdje su robotaksiji za naših 179 milijuna eura?!

Zagreb bi uskoro mogao postati prvi grad u Europi s komercijalnom robotaksi uslugom, nakon što su tvrtka Project 3 Mobility (Verne), iza koje stoji Mate Rimac, kineski Pony.ai i Uber objavili strateško partnerstvo za razvoj autonomnog prijevoza. Prema priopćenju, suradnja predviđa da Pony.ai osigura tehnologiju autonomne vožnje, Uber integrira uslugu u svoju globalnu platformu, dok bi Verne bio vlasnik flote i operater sustava. U planu je pokretanje usluge u Zagrebu, uz kasnije širenje na druga europska i međunarodna tržišta. Ova objava dolazi u trenutku kada još nije donesena odluka o zahtjevu Rimčeve tvrtke za produljenje roka provedbe projekta robotaksija, financiranog iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, za koji je odobreno 179,5 milijuna eura bespovratnih sredstava. Zahtjev za produljenje, kojim bi se rok pomaknuo na 31. kolovoza 2026., mjesec dana se nalazio u Središnjoj agenciji za financiranje i ugovaranje, a 18. ožujka proslijeđen je Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, koje ga trenutačno razmatra, piše Index. Iz Ministarstva navode da će odluka biti donesena u propisanim rokovima, dok iz tvrtke Project 3 Mobility ističu da se izmjena odnosi isključivo na produljenje vremenskog okvira, bez promjene ciljeva, opsega ili prirode projekta.

POGLEDAJTE VIDEO:

Pokretanje videa...

01:12

Rimac sklopio posao s Uberom i Kinezima, ali gdje su robotaksiji za naših 179 milijuna eura?! | Video: 24sata/pixsell

Projekt robotaksija predstavljen je 2021. godine kao razvoj autonomnog sustava mobilnosti u Zagrebu, uključujući flotu od 700 električnih vozila visoke razine autonomije i njihovu integraciju u javni prijevoz. U tom je trenutku najavljeno da će vozila dosegnuti petu razinu autonomije, što podrazumijeva potpuno samostalno upravljanje bez potrebe za vozačem. Takva tehnologija danas nije u komercijalnoj uporabi, a ni Pony.ai ni ranije spominjani partner Mobileye ne razvijaju sustave te razine, već tehnologije razine tri i četiri, koje podrazumijevaju ograničenja i potrebu za nadzorom u određenim uvjetima.

Rimčeva tvrtka je 2024. kao ključnog tehnološkog partnera navodila izraelski Mobileye, čija je platforma Mobileye Drive trebala biti osnova autonomnog sustava. U najnovijoj objavi o partnerstvu s Uberom i Pony.ai Mobileye se ne spominje, iako je i dalje naveden na službenim stranicama Vernea. Nije poznato što se u međuvremenu dogodilo s tim partnerstvom ni kako se uklapa u aktualni model suradnje u kojem autonomni sustav osigurava kineska tvrtka.

PRVA USLUGA U EUROPI? Uber ulazi u Rimčev Verne, u Zagrebu pokreću robotaksije. U sve je uključena i tvrtka Pony.AI

Projekt je od početka pratio niz pomicanja rokova i operativnih izazova. Iako je započeo 2021., do 2023. nije bilo javno vidljivog prototipa, a tvrtka je tada zatražila odgodu, navodeći kao razlog čekanje odobrenja iz Europske komisije. Dokumentacija je pokazala da je rad na projektu bio moguć i prije tog odobrenja, dok je kao stvarni problem kasnije istaknuta nestašica mikročipova kod partnera Mobileye. Uz bespovratna sredstva iz NPOO-a, Vlada je 2022. odobrila i zajam od 19,9 milijuna eura kako bi se omogućio početak razvoja prototipa.

Istodobno, novi partner Pony.ai razvija i komercijalno koristi sustave autonomne vožnje razine tri i četiri, s fokusom na robotaksije, a već surađuje s velikim industrijskim partnerima poput Toyote i Stellantisa. Tvrtka je posljednjih godina fokus preusmjerila na Europu, gdje je osnovala podružnicu u Luksemburgu i pokrenula projekte testiranja autonomnih vozila, dok bi se testiranja u Zagrebu trebala provoditi s njihovim Gen-7 sustavom. Pony.ai je ranije bio pod regulatornim pritiskom u Sjedinjenim Američkim Državama zbog sigurnosnih pitanja vezanih uz podatke koje prikupljaju autonomna vozila.

Najavljeno partnerstvo s Uberom i Pony.ai predstavlja novi model realizacije projekta, u kojem ključne tehnološke komponente dolaze od vanjskih partnera, dok Verne preuzima operativnu ulogu. Nije poznato u kojoj se mjeri ovaj pristup razlikuje od izvorno planiranog razvoja vlastite tehnologije autonomne vožnje, koji je bio jedan od temelja projekta prilikom dodjele europskih sredstava. Također nije jasno radi li se o nastavku istog projekta financiranog iz NPOO-a ili o njegovoj prilagodbi novim okolnostima.

U trenutku kad se odlučuje o novoj odgodi i dok se projekt formalno i dalje vodi kao razvoj napredne autonomne mobilnosti u Zagrebu, ostaje otvoreno pitanje u kojoj su mjeri izvorni ciljevi ostvareni, kako će se uklopiti novi partneri i tehnologije te može li najavljena komercijalna robotaksi usluga doista biti pokrenuta u planiranim rokovima.