'Potraje li štrajk još tri tjedna, bit će upitna školska godina?'

Htjeli smo početi s radom već u ponedjeljak, ali zbog prosvjeda u Zagrebu smo odustali. Učitelji su najviše zabrinuti zbog gradiva učenika viših razreda, posebno osmaša kojima je dovoljno stresno što su na prekretnici života, rekao nam je Marko Križanac, ravnatelj Osnovne škole Marka Marulića u Sinju.

POGLEDAJTE VIDEO VIJESTI: 

Pokretanje videa...

01:16

video vijesti 28.11.2019.

Tamo će se osnovci u petak vratiti u školske klupe. Učitelji su prekinuli štrajk i ponovno počeli s redovitom nastavom, o čemu su na internetskim stranicama obavijestili roditelje i učenike. Ravnatelj Križanac kaže kako u priči nema ništa spektakularno te da je i dosad 50 posto učitelja držalo nastavu.

- Znam da će se sad svašta pričati, ali nikome nisam stvarao pritisak, dapače, rekao sam im da ako žele, neka ustraju u zahtjevima. Mi smo vrlo dobar kolektiv - kaže. Dodaje da se tek trebaju zbrojiti koliki je zaostatak. Zasad, naglašava, čini se da neće biti većih problema.

- Možda ćemo nastavnu godinu morati produljiti koji dan. Tijekom proteklog razdoblja već smo dio gradiva nadoknadili i tako anulirali problem – objašnjava. Predstavnik sindikata u školi, Zdravko Bošnjak, kratko je rekao da će, ako se najave nove štrajkaške aktivnosti, opet sudjelovati.

Prema informacijama koje su pristizale s terena u neformalnu grupu nastavnika na društvenim mrežama “Nastavnici.org”, više od 90 posto učitelja i nastavnika odbija posljednju ponudu Vlade koja prosvjetarima nudi 6,12 posto povećanja osnovice, kao i svim javnim i državnim službenicima, te četiri, odnosno mogućih i pet posto dodatka ako do kraja 2020. ne bude gotova Uredba o koeficijentima. Sindikati će u petak u 11 sati objaviti i službene rezultate te informacije ide li štrajk dalje i u kojem obliku. U nastavničkim Facebook grupama pojedini članovi objavili su da ih neki sindikalni povjerenici nagovaraju da podrže Vladin prijedlog.

UOČI SJEDNICE VLADE Divjak želi završetak štrajka, a Aladrović apelira na dogovor

- Nemamo službenih dopisa koji to potvrđuju, no postoje poruke koje kolaju od strane sindikalnih središnjica kojima se na neki način želi progurati Vladin prijedlog. Kucaju na kriva vrata. Članstvo je reklo svoje, i to više od 90 posto njih - rekla nam je Tamara Šoić, profesorica i administratorica nastavničke grupe 45 minuta.

S druge strane, u Vladi kao da su krenuli u ofenzivu. Ministar financija Zdravko Marić i ministar rada Josip Aladrović poručili su da ako obrazovni sindikati ne prihvate povišicu, neće je biti ni za ostale, jer je nemoguće potpisati dodatak kolektivnom ugovoru koji osigurava povišice, ako nema obrazovnih sindikata i ako kolektivni ne potpiše 51 posto sindikata.

Ali tu postoji kvaka. Naime, Sindikat znanosti i visokog obrazovanja koji vodi Vilim Ribić čini devet posto glasova. Ako članovi tog sindikata prihvate ponuđeno, to znači da je čak 54 posto javnog sektora prihvatilo osnovnu ponudu Vlade o rastu plaća 6,11 posto sljedeće godine. Uz to, ispunjava se i drugi uvjet, da barem jedan od četiri obrazovna sindikata prihvati uvjet. Ribićev sindikat je priopćenjem pokušao opovrgnuti da neće biti rasta plaća za cijelu javnu službu ako obrazovni sindikati ne popuste.

'Nema političkih pritisaka' 

Pozivaju se na to da su državni službenici već pristali na povećanje, pa ako raste državnim službenicima, mora rasti i javnima bez obzira na to kakav im stav bio. No Ribića opovrgava Siniša Kuhar, tajnik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika, koji su već pristali na povećanje plaća 6,11 posto.

NESLUŽBENI REZULTATI GLASOVANJA Preko 90 posto učitelja odbilo ponudu Vlade, štrajk ide dalje!

- Nigdje ne piše da se u slučaju rasta plaće državnim službenicima to pravo mora primijeniti i na javne službe. To su dva različita kolektivna ugovora. Druga stvar je praksa da su dosad Vlade primjenjivale ista prava, ali to Vladi nije obveza - rezolutan je Kuhar.

A posljednjih je dana, posebno među učenicima, sve češća glasina kako će se školska godina zbog štrajka morati “prekinuti”, tj. “odgoditi”, te da će krenuti ponovno. Zakonske osnove za to nema niti je o toj opciji bilo govora, što su nam potvrdili u ministarstvu te po školama, no, ako bi se štrajk nastavio još tri tjedna, kažu nam upućeni, više se školska godina u smislu provedbe nastavnih programa ne bi mogla izvesti.

Ipak, ravnatelji kažu da ne nailaze na nikakve političke pritiske, te da podržavaju nastavnike.

Dvije i pol godine mandata Divjak

Ministrica se trudi i pokušava doprinijeti rješenju, ali neke njezine izjave nisu bile ni dobre ni prihvatljive, komentirao je premijer Plenković nedavno za HRT eventualnu odgovornost Blaženke Divjak za štrajk i pobunu u školama.

A ŠTRAJK IDE DALJE Plenković: Dio odgovornosti je i na ministrici Blaženki Divjak

Oporba je potom u Saboru otvoreno Plenkoviću poručila da ministricu treba smijeniti. No on zasad to, prema svim izjavama i neslužbenim izvorima, nema u planu. Blaženka Divjak vrlo je jasno istaknula kako aktivno sudjeluje u razrješenju jedne od najvećih kriza u prosvjeti u posljednjih 25 godina.

A u ove dvije godine mandata, postavljena je za ministricu u srpnju 2017. na inzistiranje HNS-a koji je ušao u koaliciju s HDZ-om, Divjak je napravila mnogo, ali je i prikupila mnogo kritika. Prihvatila se provođenja onoga što je ostalo od Cjelovite kurikularne reforme te je preoblikovani projekt “Škola za život” njezina tima u jesen 2018. ušao u 74 osnovne i srednje škole. Već tad su mnogi nastavnici, ravnatelji i stručnjaci upozoravali kako se previše žurilo, kako se previše inzistira na digitalizaciji, a zapostavljaju se važni elementi Cjelovite kurikularne reforme, koju je podržavao cijeli sustav. Divjak je “gurala” u prvi plan tablete, lakše udžbenike, edukacije nastavnika, povlačenje velikog novca iz EU, pa i dobivanje većeg budžeta. No svaki element bio je popraćen većom ili manjom aferom.

NOVA ERA Nema više ni ploče, a ni krede: "S tabletima nas ne boli glava"

Tableti su kasnili, brzo se kvarili, a novi udžbenici koje su ove školske godine dobili prvašići, često su se raspadali. Izdavači su čak i javno istupali zbog prekratkih rokova. Povlačenje novca iz EU, to je činjenica, ministrica Divjak provodi bolje od svih svojih kolega, no zbog propusta, primjerice, u nabavi digitalnih udžbenika, oko 6,44 milijuna kuna morat će se pokriti iz proračuna.

Ipak, najviše kritika u nastavničkim krugovima dobila je online edukacija Loomen. Nastavnici su, tvrde, prisiljeni sate provoditi uz vježbe za koje nisu sigurni kako će im i hoće li im uopće biti bodovani te kako će im koristiti u praksi. No ništa nije toliko kritizirano koliko njezina uloga u ovome štrajku. Od činjenice da je vrlo dobro znala kako nastavnici nisu zadovoljni plaćama kad je sa sindikatima lani potpisivala kolektivne granske ugovore, a nije dopustila povećanje dodataka, do toga da je praktički povukla podršku sindikatima kad je počeo štrajk.

Na kraju, kao i svim njezinim prethodnicima te kolegama, i ministrici Divjak o mandatu će odlučiti politika. Ako se koalicija HDZ-a HNS-a i održi na vlasti te ako u HDZ-u ne pretegnu oni koji smatraju da je treba smijeniti prije parlamentarnih izbora, ostaju joj još manje od dvije godine da nastavi s provedbom reformskih projekata. No očito je da podršku u zbornicama više nema.