'Zadovoljni smo prognozama o rastu gospodarstva u 2017.'

Na samom početku sjednice premijer Andrej Plenković osvrnuo se na prošlotjedne aktivnosti Vlade i njenih ministara.

- Činjenica da Komisija predviđa rast od 2,8 posto je jako dobra, a 2017. procjenjuje na 3,1% u odnosu na onu jesensku prognozu od 2,5% to potvrđuje dobre trendove, kao i procjene o padu nezaposlenosti na 10,8 posto. Možemo reći da EK prepoznaje aktivnosti u gospodarsko fiskalnoj politici, to je na tragu naših smjernica i poticaj da dalje nastavim s odgovornim vođenjem naše gospodarsko fiskalne politike. Stalno ćemo u fokus stavljati pitanja koja su bitna za ljude. Minsitar Dobrović i ja smo bili u Šibeniku i razgovarali o zbrinjavanju otpada. Nastavili smo dijalog o regionalnom centru Lećevici, nadam se da ćemo naći rješenje i za Kerepovac. Pozivam ministre da i dalje poduzimam mjere koje će riješiti problem zbrinjavanja otpada. Osvrnut ću se i na važan projekt u kulturi, otvorena je Kneževa palača u Zadru, projekt financiran iz fondova EU, ponuda Zadra je oplemenjena - kazao je premijer.

Istaknuo je i kako je ključna točka današnje sjednice ona o cestovnom povezivanju s južnom Dalmacijom te izgradnji Pelješkog mosta.

- Htio bih napomenuti, idući tjedan imat ćemo sjednicu izvan Zagreba, bit će to u Sisku, gradu i županiji koji je možda prošao najteži put u ovoj tranziciji - rekao je Plenković.

Vlada je usvojila prijedlog zaključka u vezi s Prioritetima Vlade Republike Hrvatske za djelovanje u institucijama Europske unije tijekom malteškog predsjedanja Vijećem Europske unije.

Prioritete je predstavio ministar vanjskih poslova Davor Ivo Stier. 

- Migracije, jedinstveno tržište, sigurnost, društvena uključenost i more su prioriteti koje je istaknula Malta a u skladu s time Vlada RH je istaknula sljedeće aktivnosti i političke prioritete; aktivnosti koje teže ostvarenju rasta i stvaranju novih radnih mjesta, strukturne reforme, konkurentnost, dovršetak rada na zakonodavnim prijedlozima završetka integracije digitalnog tržišta, učinkovita provedba klimatske politike te nastavak aktivnosti pristupanja schengenskom području - naveo je Stier.

Na dnevnom redu otvorenog dijela današnje sjednice Vlade je, uz ostalo, prijedlog odluke o financiranju projekta Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom koji predviđa i gradnju Pelješkog mosta te izmjene i dopune Zakona o gradnji. 

Pred ministrima je i prijedlog zaključka o Prioritetima Vlade RH za djelovanje u institucijama EU tijekom malteškog predsjedanja Vijećem EU.

Odluka o financiranju cestovne povezanosti s južnom Dalmacijom

Vlada je donijela odluku o financiranju projekta "Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom", koji uključuje i izgradnju Pelješkog mosta, vrijednog 430,2 milijuna eura, odnosno 3,2 milijarde kuna.

Donošenje te odluke, istaknuo je premijer Andrej Plenković, ohrabrujući je signal za sve one koji putuju prema Dubrovačko-neretvanskoj županiji i Dubrovniku, jer će njegova provedba bitno olakšati i ubrzati protok ljudi i roba prema jugu Hrvatske.

Plenković je istaknuo i da je taj strateški projekt dio Strategije prometnog razvoja RH za razdoblje 2014. do 2020.    

Tom Vladinom odlukom zadužuje se Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture da do pozitivnog okončanja cjelokupnog postupka dodjele sredstava EU-a osigura novac za financiranje prihvatljivih troškova tog projekta.

Resorni ministar Oleg Butković je kazao da sredstva za taj projekt planirana u državnom proračunu za ovu godinu iznose 261,8 milijuna kuna, za 2018. se planira 885,39 milijuna kuna, a 2019. 815,9 milijuna kuna, dakle ukupno 1,96 milijardi kuna.

Od ukupnog iznosa prihvatljivih troškova koji su planirani u državnom proračunu, Hrvatska očekuje sufinanciranje od strane Europske komisije u vrijednosti do 85 posto ili 357,2 milijuna eura, rekao je Butković.

Odlukom se ujedno Hrvatskim cestama omogućava donošenje odluke o odabiru putem postupka javne nabave te potpisivanje ugovora s odabranim ponuditeljima. Također, ta se tvrtka obvezuje da osigura sredstva za plaćanje poreza na dodanu vrijednost te za sve ostale neprihvatljive troškove vezane uz provedbu projekta.

"Donošenjem ove odluke Vlada iskazuje spremnost i odlučnost u izgradnji Pelješkog mosta, najvažnijeg geostrateškog projekta u Hrvatskoj. Riječ je o projektu koji je od nacionalnog interesa, a čijom će se izgradnjom konačno uspostaviti teritorijalna povezanost te dokinuti teritorijalni diskontinuitet Hrvatske“, istaknuo je Butković, koji je uoči same sjednice istaknuo i da je donošenje te odluke „snažna poruka i Europskoj komisiji da Hrvatska stoji iza Pelješkog mosta“.

Krajem prosinca prošle godine Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture primilo je potvrdu JASPERS-a, tijela EU-a za pomoć u pripremi velikih infrastrukturnih projekata, o pripremljenosti tog projekta izgradnje Pelješkog mosta i pristupnih cesta.

Projekt cestovne povezanosti s južnom Dalmacijom ocijenjen je kao najbolje rješenje za prometno povezivanje razdvojenog teritorija Hrvatske, a predviđa tri glavne faze: prva je Pelješki most u duljini od 2,4 kilometra; druga su pristupne ceste na Pelješcu Duboka (D8) - Zaradeže (D414) u duljini od 12,04 kilometra i treća je obilaznica Stona Zaradeže (D414) - Donta Doli (D8) - Prapratno (D414) i izgradnju obilaznice Prapratno (D414) - Donta Doli (D8) u duljini od 18,09 kilometara.

 Krajem siječnja završio je pregled i ocjena dostavljenih ponuda u prvom krugu pretkvalifikacijskog natječaja za gradnju Pelješkog mosta te je trebao započeti drugi stupanj ograničenog postupka javne nabave. Neslužbeno, na pretkvalifikacijskom natječaju Hrvatske ceste su zaprimile 12 ponuda etabliranih tvrtki iz Francuske, Španjolske, Italije, Kine i Južne Koreje. 

Izmjene Zakona o gradnji

Vlada je u četvrtak u saborsku proceduru uputila izmjene Zakona o gradnji, kojima želi omogućiti pravodobni početak gradnje više kapitalnih građevina čija je izgradnja povezana s ugovorima koje je sklopila država kojoj će se tako omogućiti ispunjenje obveza preuzetih tim ugovorima.

Izmjenama se želi poboljšati učinkovitost zakona, što će dovesti do olakšavanja izdavanja dozvola za građenje i uporabu građevina te samo građenje, a ublažit će se i obveze vlasnika zgrada vezane uz redovite preglede sustava grijanja, hlađenja ili klimatizacije zgrade, ističe ministar graditeljstva Lovro Kuščević,

Zakonom će se urediti novo razvrstavanje građevina s obzirom na zahtjevnost gradnje i to sa sadašnje pet na tri skupine, uredit će se i dopuštena odstupanja u građenju svih građevina, omogućuju se projektantu glavnog projekta da tim projektom, ako je potrebno, odredi obvezu izvedbenog projekta, uređuje se i pitanje posebnih uvjeta i potvrde glavnog projekta za građenje građevine za koju se ne izdaje lokacijska dozvola.

Također, proširuju se dokazivanje pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole za građevine od interesa za državu i na zemljište u vlasništvu države te jedinica lokalne samouprave, a uređuje se i pitanje izdavanja privremene uporabne dozvole za građevine od interesa za državu ako nije formirana građevinska čestica.

Omogućuje se i evidentiranje građevina u katastru i zemljišnim knjigama bez uporabne dozvole, uz zabilježbu da ista nije priložena, a uvodi se i obveza, po službenoj dužnosti, evidentiranja građevina za koje je izdana uporabna dozvola, u katastru vodova.

Vlada je iz proračunske zalihe odobrila Institutu za razvoj i inovativnost mladih 431,5 tisuća kuna, odnosno iznos PDV-a za nabavu opreme u sklopu projekta BBC micro: bit – STEM revolucija u školama za nabavu robe ukupno vrijedne 250 tisuća američkih dolara.

 Ministar znanost i obrazovanja Pavo Barišić ističe kako ovom odlukom Banski dvori pokazuju da prepoznaju važnost projekta BBC micro. "

To je ujedno u skladu s potrebom unapređenja učenja i poučavanja u prirodoslovnom,  matematičkom i tehničkom području i potrebom provođenja inovativnih tehnologija u nastavnom procesu. To je primjer dobre suradnje privatnog i državnog sektora u ostvarenju ideje koja učenicima daje nove mogućnosti učenja", rekao je Barišić te pohvalio angažman predsjednika Instituta Nenada Bakića.

Ljetno računanje vremena

Uredbom o ljetnom računanju vremena određeno je, pak, da ljetno računanje vremena počinje 26. ožujka u 2 sata pomicanjem za jedan sat unaprijed te se računa kao 3  sata, a završava 29. listopada u 3 sata pomicanjem za jedan sat unatrag te se računa kao 2 sata.

Butković: Investitori se neće moći upisivati kao vlasnici pomorskog dobra

 Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković izjavio je u četvrtak da je u izradi prijedlog novog zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, kojega bi Sabor mogao prihvatiti do kraja godine, te je naglasio da prijedlogom nije predviđena mogućnost da se investitori upisuju kao vlasnici pomorskog dobra, dok je ministar turizma Gari Cappeli izrazio uvjerenje da će se pronaći kvalitetno rješenje.

Na upit novinara u oči sjednice Vlade je li točno da se priprema izmjena zakona o pomorskom dobru kojim bi se investitorima dopustilo da se upišu kao vlasnici pomorskog dobra, Butković je kazao da to nije točno.

"Ja sam to demantirao jučer upravo Novom listu. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture je u izradi novog zakona o pomorskom dobru i morskim lukama i do kraja godine ćemo ga, nadam se usvojiti u Saboru. U tom prijedlogu nema govora o tim mogućnostima, tako da ja uopće ne znam odakle ta informacija", odgovorio je Butković novinarima.

Dodao je da mu je novinarka kasnije rekla da to piše u strategiji pomorskog razvitka i integralne pomorske politike za razdoblje od 2014. do 2020. godine strategiji, koja je objavljena na internetskim stranicama Ministarstva.

"To je jedan dokument koji Ministarstvo mora usvojiti zajedno s planom županijskih luka i još uvijek je u fazi javne rasprave. Konzultanti koji izrađuju taj dokument su kao jednu od mjera predložili i tu. Tako da o tome nema ni govora, mi nismo o tome čak ni na jednom kolegiju u Ministarstvu raspravljali, a nacrt zakona koji je već gotov to nigdje ne predviđa", naveo je Butković.

Na upit novinarke da ta strategija ukazuje da postoji realan problem, da investitori ne mogu ulagati u pomorsko dobro i u lučku infrastrukturu, jer ne mogu dobiti zajmove banke jer se ne mogu upisati kao vlasnici, Butković je kazao da postoje drugi kolaterali i čitav niz mogućnosti.

"Ne trebam govoriti što je pomorsko dobro i što ono znači za Hrvatsku. Ja osobno smatram da se na pomorskom dobru trebaju događati investicije pomno planirane i treba iskoristiti taj prostor, ali vrlo pažljivo", kazao je Butković napomenuvši da za dobivanje kredita postoje i druge mogućnosti i kolaterali.

"Investitor ima čitav niz mogućnosti, od bankovnih garancija, nekih drugih nekretnina koje može dati u zalog da bi ostvario investiciju na pomorskom dobru", ustvrdio je ministar.

Butković nije detaljnije htio govoriti o prijedlogu zakona, najavivši da će ubrzo pokrenuti savjetovanje, na koje će pozvati sve zainteresirane strane.

"Zakon o pomorskom dobru je vrlo osjetljivo pitanje, tu se zadire u nadležnosti općina, gradova i županija, tako da bih još uvijek bio malo suzdržan oko toga", zaključio je Butković.

Capelli: Prepuštam struci da odluči o pomorskom dobru

Ministar turizma Gary Cappelli izjavio je da prepušta struci da nađe rješenje s pomorskim dobrom.

"Prepuštam struci da odluči što je najpametnije, a naravno da nekih problema ima", odgovorio je Cappelli na upit novinara uoči sjednice Vlade.

Dodao je da je pomorsko dobro "nekima ušlo u privatizaciju, tj. pretvorbu i sad očito neki imaju problema, jer se negdje drugačije crta pomorsko dobro", koje su kupili i u njega investirali.

"Treba vidjeti, neka struka odluči. Ministarstvo mora, pomorstva i infrastrukture sigurno će naći dobro i kvalitetno rješenje", zaključio je Cappeli.