Predsjednica EK Von der Layen najavila zelene projekte i jaku digitalnu transformaciju EU

Jedan od najhrabrijih ljudi našeg vremena Andrej Saharov, čovjek kojem se ovaj europski dom toliko divi, uvijek govori o svojoj nepokolebljivoj vjeri u skrivenu snagu ljudskog duha. Posljednjih 6 mjeseci Europljani su pokazali koliko je jak taj duh - mnogi su preselili u domove za starije kako bi se brinuli o starijim i bolesnim, vidjeli smo to kod doktora i medicinskog osoblja koji su postali obitelj onima na izdisaju, kod onih koji su radili na prvoj crti danonoćno, tjedan za tjedan. Koji su riskirali toliko kako mi to ne bismo morali. Njihova hrabrost i empatija nas sve nadahnjuje i počela bih ovaj govor odavanjem počasti svima njima, uvodno je u srijedu rekla predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u svom govoru u kojem iznosi pojedinosti o stanju Unije, u takozvanom SOTE-u.

Pratite uživo: Govor Von der Leyen

Nastavila je da ova priča, kroz koju prolazi i EU u pandemiji, mnogo govori o stanju svijeta i stanju EU, govori o snazi ljudskosti, ali i osjećaju tuge koji će biti dugo prisutan u našim društvima, kao i o krhkosti koja nas okružuje. 

Pokazalo se koliko je osjetljiv život, na nedostatke zdravstvenog sustava, ograničenja sustava koji daje prednost bogatstvu naspram blagostanju, pokazalo se i koliko je krhak naš planet, o ledenjacima koji se otapaju, o šumama koje gore, o pandemiji. Ali ljudi žele ostaviti ovu krhkost, nesigurnost koronavirusa iza sebe. Ovo je trenutak Europe, da nas izvede iz ove krhkosti prema novoj vitalnosti. O tome danas želim govoriti – rekla je von der Leyen. 

-  Ovo je naša prilika da ostvarimo i provedemo promjene, zato što to želimo, ne zato što to situacija nameće, kako bi stvorili mogućnost za bolju sutrašnjicu, a ne samo da idemo od krize do krize. Imamo sve da bi postigli te ciljeve. Nema više izdogovara, imao viziju, plan, investicije, sad se trebamo primiti posla – rekla je predsjednica.

- Kad sam preuzela mandat predsjednice, rekla sam da ću stvoriti instrument za zaštitu radnika i poslovnih subjekata od vanjskih udaraca. Jer iz svog iskustva ministrice rada i socijalnih pitanja uvidjela sam da postoje sheme koje mogu funkcionirati kako bi se zaštitila radna mjesta, a tvrtke da nastave raditi. Zato je Komisija stvorila svoj program SURE i želim zahvaliti domu što je na njemu radila u rekordnom vremenu – istaknula je i dodala kako je Europa izbjegla masovna otpuštanja zahvaljujući tome što je 40 milijuna ljudi prijavilo se i koristilo mjere za zaštitu radnih mjesta, - Od Latvije do Španjolske omogućili smo obiteljima da mirno žive i da će imati primanja da mogu prehraniti obitelj i platiti račune. To je prava europska solidarnost na djelu i odražava činjenicu da je u našoj Uniji dostojanstvo rada nešto što mora biti sveto. Istina je da se mnogim ljudima više ne isplati raditi. Iznimno niske plaće uništavaju dostojanstvo rada i kažnjavaju poduzetnike koji plaćaju pristojne plaće i samim time narušavaju tržišno natjecanje u jedinstvenom tržištu. Zato će Komisija predložiti zakonski prijedlog kako bi se uspostavio okvir za minimalnu plaću... To je omogućeno od ribara u Hrvatskoj do poljoprivrednika u Grčkoj, malih i srednjih poduzeća u Italiji i free lancera u Danskoj. Tako smo povećali ulaganja u veoma potrebne reforme... Zastupnici su prvi put  izvanrednim mjerama Europe uspostavili zajedničke alate koji upotpunjuju nacionalne mehanizme za fiskalnu stabilizaciju - istaknula je.

Iznijela je prognozu da će gospodarstva EU, nakon pada BDP-a od 12 posto u drugom tromjesječju, otpočeti svoj oporavak. Ali nesigurnost izvazvana pandemijom korone, još je tu.

- Dakle, ovo definitivno nije vrijeme za povlačenje podrške koju EU daje. Naša gospodarstva trebaju kontinuiranu potporu politikama i morat će se uspostaviti osjetljiva ravnoteža između pružanja financijske potpore i osiguravanja fiskalne održivosti – rekla je predsjednica EK.

Ukazala je da je pandemija podsjetila na stvari koje smo možda zaboravili ili smo ih uzeli zdravo za gotovo. Nastavila je da kako nije održivo trenutačno stanje potrošne enegije, vode, hrane.

- Moramo promijeniti način na koji se odnosimo prema prirodi, kako proizvodimo i trošimo, živimo i radimo, jedemo i grijemo, putujemo i prevozimo. Stoga ćemo se pozabaviti svime, od opasnih kemikalija preko krčenja šuma do zagađenja. Ovo je plan za istinski oporavak. To je plan ulaganja za Europu. I ovdje će program NextGenerationEU napraviti stvarnu promjenu. Prvo, 37% NextGenerationEU potrošit će se izravno na naše europske zelene ciljeve. I osigurat ću da se zeleno financiranje podigne na sljedeću razinu. Svjetski smo lider u zelenom financiranju i najveći izdavatelj zelenih obveznica u svijetu – rekla je Leyen. Budućnost energije, najavila je, leži u vodiku koji bi trebao zamijeniti fosilna goriva. Kroz NextGeneracion EU program, želi se potaknuti i obnova u zgradarstvu koje proizvodi posto stakleničkih plinova te potaknuti kružnu ekonomiju.

Pandemija je ukazala i na potrebu za digitalnim.

- Nije teško zamisliti da se ovakva pandemija dogodila prije sto godina. Moderna tehnologija danas omogućila je mladima da uče na daljinu, a milijunima da rade od kuće. Omogućili su tvrtkama da prodaju svoje proizvode, tvornicama da nastave s radom i vladi da izdaleka pruža ključne javne usluge. Digitalne inovacije i transformacije koje bi inače trajale godinama, vidjeli smo u roku od nekoliko tjedana - istaknula je Leyen.Nastavila je kako EU treba zajednički plan za digitalnu Europu s jasnim ciljevima do 2030.

- I moramo slijediti jasne principe: pravo na privatnost i povezanost, slobodu govora, slobodan protok podataka i cyber sigurnost. No Europa sada mora voditi digitalni put - ili će morati slijediti put drugih koji nam postavljaju ove standarde. Zbog toga se moramo brzo kretati. Tri su područja na koja vjerujem da se moramo usredotočiti. Prvo, podaci. Što se tiče personaliziranih podataka - od poslovanja do potrošača - Europa je bila prespora i sada ovisi o drugima. To se ne može dogoditi s industrijskim podacima. I ovdje je dobra vijest da Europa prednjači - imamo tehnologiju, a presudno je da imamo industriju. Ali utrka još nije pobijeđena. Količina industrijskih podataka u svijetu učetverostručit će se u sljedećih pet godina - pa tako i prilike koje s njima dolaze. Moramo pružiti našim tvrtkama, malim i srednjim poduzećima, novoosnovanim tvrtkama i istraživačima priliku da iskoriste svoj puni potencijal – rekla je Leyen.

Industrijski podaci danas vrijede zlata, rekla je, a oko 80 posto industrijskih podataka koji se skupe, nikad se ne iskoriste.

- Ovo je čisti otpad. S druge strane, stvarna podatkovna ekonomija bila bi moćan motor za inovacije i nova radna mjesta. Zbog toga ove podatke moramo osigurati za Europu i učiniti ih široko dostupnima – rekla je. Najavila je zato da će Europa stvoriti zajednički digitalni oblak (cloud) kao dio NextGenerationEU s posebnim mjestom za umjetnu inteligenciju. Mogućnosti koje su tu velike su u poljoprivredi, preciznoj medicinskoj dijagnozi ili sigurnoj autonomnoj vožnji. Za umjetnu inteligenciju rekla je da će otvoriti nove svjetove.

- Ali i ovom svijetu trebaju pravila. Želimo skup pravila koja ljude stavlja u središte. Algoritmi ne smiju biti crni okvir i moraju postojati jasna pravila ako nešto pođe po zlu. Povjerenstvo će predložiti zakon u tom smislu sljedeće godine. To uključuje kontrolu nad našim osobnim podacima. Svaki put kad nas aplikacija ili web mjesto zatraže da stvorimo novi digitalni identitet ili da se lako prijavimo putem velike platforme, nemamo pojma što se u stvarnosti događa s našim podacima. Zbog toga će Komisija uskoro predložiti siguran europski e-identitet – najavila je.

Istovremeno 40 posto ljudi u ruralnim sredinama nema pristup širokopojasnom internetu što smatra nedopustivim. Najavila je ulaganje od 8 milijardi eura u sljedeću generaciju superračunala - vrhunske tehnologije izrađene u Europi.

- I želimo da europska industrija razvije vlastiti mikroprocesor sljedeće generacije koji će nam omogućiti da sve veće količine podataka koristimo energetski učinkovite i sigurne. O tome se radi u Europskom digitalnom desetljeću! Poštovani članovi, ako želi Europa ići naprijed i brzo se kretati, moramo otpustiti oklijevanja. Ovdje se radi o davanju Europi veće kontrole nad svojom budućnošću. Imamo sve što je potrebno da to oživimo – rekla je Leyen.

Govorila je i o razvoju cjepiva protiv korone:

- S civilnim društvom, G20, WHO i drugima okupili smo više od 40 zemalja kako bismo prikupili 16 milijardi eura za financiranje istraživanja o cjepivima, testovima i liječenju za cijeli svijet. Ali nije dovoljno pronaći cjepivo. Moramo osigurati da mu europski građani i oni širom svijeta imaju pristup. Upravo ovog mjeseca, EU se pridružila globalnoj inicijativi COVAX-a i pridonijela 400 milijuna eura kako bi osigurala dostupnost sigurnih cjepiva ne samo onima koji ih mogu priuštiti - već i svima koji ih trebaju – rekla je.

Iznoseći stavove o vanjskoj politici, posebno se osvrnula na stanje u Bjelorusiji:

- Svi smo bili dirnuti neizmjernom hrabrošću onih koji su se mirno okupljali na Trgu neovisnosti ili sudjelovali u maršu neustrašivih žena. Izbori koji su ih doveli na ulicu nisu bili ni slobodni ni pošteni. A brutalni odgovor vlade je sramotan. Bjeloruski narod mora biti slobodan sam odlučivati ​​o svojoj budućnosti. Oni nisu komadi na tuđoj šahovskoj ploči. Onima koji zagovaraju bliže veze s Rusijom, kažem da trovanje Alekseja Navaljnog naprednim kemijskim sredstvom nije bio osamljen slučaj. Vidjeli smo takav obrazac u Gruziji i Ukrajini, Siriji i Salisburyju - i u miješanju u izbore širom svijeta. Ovaj se obrazac ne mijenja - i nijedan cjevovod to neće promijeniti. Turska je i uvijek će biti važan susjed. Ali dok smo na karti blizu, čini se da udaljenost između nas raste. Da, Turska je u problematičnom susjedstvu. I da, ugošćuje milijune izbjeglica, za što ih podržavamo uz znatna sredstva. Ali ništa od toga nije opravdanje za pokušaje zastrašivanja susjeda. Naše države članice, Cipar i Grčka, uvijek mogu računati na punu europsku solidarnost u zaštiti svojih legitimnih prava na suverenitet. Deeskalacija u istočnom Mediteranu u zajedničkom je interesu. Povratak istraživačkih brodova u turske luke u posljednjih nekoliko dana pozitivan je korak u tom smjeru. To je neophodno za stvaranje prijeko potrebnog prostora za dijalog – rekla je.

U završnim riječima prisjetila se slike Carole i Vittorijem djevojčica koje su igrale tenis u Liguriji, Italiji, za vrijeme lockdowna.

- To je slika hrabrih I talentiranih djevojaka. One daju lekciju o tome da ne smijemo dopustiti da nas koče konvencije, da iskoristimo trenutak. Carola i Vittoria nas uče o životu, to je nova generacija Europe - završila je Leyen I pozdravila sa 'Živjela Europa!'.