Bruto inozemni dug je na kraju 2020. iznosio 82,7 posto BDP-a, što je za 0,4 postotna boda više nego na kraju rujna, pri čemu je porast omjera isključivo rezultat snažnog smanjenja nominalnog BDP-a,
Bruto inozemni dug u četvrtom se tromjesečju 2020., naime, smanjio za 0,7 milijardi eura, istaknuli su iz HNB-a.
Pritom se najviše smanjio dug središnje banke, za milijardu eura, kao rezultat smanjenja obujma repo poslova. Svoj su dug smanjili i ostali domaći sektori, uključujući obveze prema vlasnički povezanim vjerovnicima, za 500 milijuna eura i to poglavito privatna nefinancijska poduzeća. Nasuprot tome, povećao se dug kreditnih institucija, za 600 milijuna eura, kao i države, za 300 milijuna eura, zbog zaduženja putem SURE programa - Europskog instrumenta za privremenu potporu za smanjenje rizika od nezaposlenosti.
U skladu s tim, na kraju 2020. stanje ukupnog bruto inozemnog duga iznosilo je 40,6 milijardi eura, odnosno 82,7 posto BDP-a, što je zbog pada nominalnog BDP-a za 0,4 postotna boda više nego na kraju rujna.
Promatraju li se ostvarenja u cijeloj 2020. godini, napominju iz HNB-a, bruto inozemni dug nominalno se smanjio zbog povoljnog učinka tečajnih i drugih statističkih prilagodbi, a relativni se pokazatelj pogoršao, zbog pada nominalnog BDP-a, sa 75,3 posto BDP-a na kraju 2019. na 82,7 posto BDP-a na kraju 2020. godine.
Naime, bruto inozemni dug je na kraju 2019. iznosio 40,9 milijardi eura, oko 250 milijuna eura više no na kraju prošle godine.