Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
Imate priču? Zovite i šaljite! 099/224-2424 za WhatsApp, Viber, MMS, SMS email: reporter@24sata.hr telefon za čitatelje: 01/24-24-242
18 komentara

Preminuo čovjek koji je gradio Šalatu, Jarun, Mladost, Cibonu

Mato Mikić, posljednji gradonačelnik Zagreba u vrijeme Jugoslavije, čovjek koji je vodio grad za vrijeme Univerzijade kad je on bio jedno veliki gradilište, preminuo je u 82. godini

Foto: Davorin Visnjic/PIXSELL
18 komentara

Posljednji zagrebački gradonačelnik prije uspostave višestranačja Mato Mikić bio je u dva navrata zagrebački gradonačelnik. Prvi put tijekom jednogodišnjeg mandata 1982.-83., a potom u posljednjoj velikoj urbanističkoj fazi hrvatske metropole, između 1986. i 1990. godine.

Rođen je 1937. u Vidovci kraj Požege. Diplomirao je i doktorirao na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, na kojem je radio kao asistent, viši predavač, izvanredni i redoviti profesor, a bio je i dekan.

Za vrijeme Mikićeva vodstva obnovljen je tadašnji Trg Republike, izgrađen Autobusni kolodvor, Cibonina dvorana, plivalište Mladosti, revitalizirana Šalata, tu su još Muzej Mimara, Jarun te brojne ulice i trgovi.

Foto: Davorin Visnjic/PIXSELL Na proslavi Nove 1989. godine na tadašnjem Trgu republike gradonačelnik grada Zagreba Mato Mikić zaplesao je valcer sa svojom suprugom

Mikić je, prisjetio se jednom prilikom za Večernji list, dao sve od sebe da se Univerzijada 1987. održi u Zagrebu i da uspije. Budući da je Beograd ranije odustao od kandidature, Skupština grada Zagreba gotovo jednoglasno je 1983. donijela odluku o prihvaćanju kandidature.

Namučili se dok nisu dobili podršku za Univerzijadu

Naime, u to vrijeme velike gospodarske krize, tzv. dužničke krize, na saveznoj razini donesena je odluka o zamrzavanju investicija koje su bile vezane za društvenu sferu, ali hrvatski komunisti našli su rješenje. 

Članovi Inicijativnog odbora Univerzijade, visoki dužnosnici socijalističke Hrvatske, imali su svoj argument: riječ je o “razvojnom programu Zagreba”. 
Prije nego što su donijeli isforsiranu odluku o kandidaturi, Mato Mikić i njegovi ljudi osigurali su suglasnost republičkih vlasti, odnosno institucija koje su mogle biti uključene u ambiciozni i veliki projekt.

30. GODINA UNIVERZIJADE Grad se obnovio, svi su uživali: Univerzijada osvježila Zagreb

– Vrlo pažljivo ostvarili smo kontakte da bi se u Hrvatskoj osigurala podrška republičkih organa. Razgovarali smo s Josipom Vrhovcem, Mikom Špiljakom, Antunom Milovićem, svim rukovodiocima, društveno-političkim zajednicama i svim SIZ-ovima koji su financirali pojedine djelatnosti vezane za Univerzijadu – kazao je Mato Mikić o dobivanju podrške za Univerzijadu. 

Predsjednik organizacijskog odbora Univerzijade bio je Ivo Vrhovec, čovjek koji je jako dobro kotirao u Beogradu (dugogodišnji urednik Vjesnika, dopisnik iz SAD-a i Britanije, predsjednik IK CK SKH, član Predsjedništva CK SKH, ministar vanjskih poslova Jugoslavije, šef CK SKH i član Predsjedništva SFRJ od 1984. do 1989.) Njegov zadatak bio je da osigura financiranje Univerzijade i “prima udarce” u Beogradu, a drugovi u Zagrebu obećali su mu da će na terenu odraditi sve kako treba. Tako je i bilo. Uslijedila je akcija uvjeravanja saveznih institucija da participiraju u financiranju Univerzijade. 

Foto: Davorin Visnjic/PIXSELL

– Bez organa republike nije se moglo tražiti pomoć i sudjelovanje cijele Jugoslavije, a bez tih sredstava nije bila moguća organizacija – naglasio je Mikić. 

Zagrepčani za Univerzijadu izdvojili trodnevnu plaću

Model kojim su osigurana sredstva za Univerzijadu bio je primijenjen na Svjetskom prvenstvu u stolnom tenisu u Novom Sadu 1981. i Zimskoj olimpijadi u Sarajevu 1984.

– To znači da je u Saveznoj skupštini donesena odluka da se dio sredstava od poreza na promet za pojedine proizvode, koji su zakonom bili utvrđeni, mogu ustupiti Univerzijadi – istaknuo je Mikić.

Ovakvo ustupanje sredstava trajalo je 18 mjeseci pa je velik broj predstavništava stranih poduzeća i jugoslavenskih firmi bio pokrovitelj Univerzijade. Kad se vidjelo da će Univerzijada uspjeti, stigao je prigovor iz Beograda. Isticano je da nema zakonskog uporišta da se mogu koristiti proračunska sredstva u 1,5 godini, jer se proračun donosi za godinu.

Foto: Igor Kralj/PIXSELL

Zagreb je, naime, za godinu i pol dobio tri posto budžetskih sredstava države. Braneći se, hrvatski komunisti žestoko su uzvratili jer je Hrvatska daleko više participirala u budžetu federacije nego je, razmjerno s drugim republikama i pokrajinama, uzimala iz budžeta.

– Mi smo dobili tri posto tih sredstava, a samo je Grad Zagreb tada, s obzirom na svoj gospodarski potencijal, financirao savezne institucije i programe s osam posto. Prigovori su posebno dolazili iz Srbije, tražili su da se prekine prikupljanje sredstava, čemu smo se suprotstavili – prisjetio se Mikić. 

Veliki novac za financiranje Univerzijade korišten je i iz gradskih i republičkih, samoupravnih interesnih zajednica (SIZ-ova) te iz doprinosa građana Zagreba. Zagrepčani su za Univerzijadu, među ostalim, izdvojili trodnevnu plaću. 

– Građani Zagreba donirali su za sva poboljšanja sadržaja objekata, kao i izgleda grada, u kojem je realizirano 48 programa – priča Mikić. Izgrađene su školske sportske dvorane, Muzej Mimara, rekonstruiran je ondašnji Trg Republike. 

Foto: Davorin Visnjic/PIXSELL

– Bilo je prigovora zašto ga uređujemo,odgovorili smo da on predstavlja građane Zagreba i cijelu Hrvatsku – kazao Mikić. 

Uređen Jarun, bazen Mladost...

Usto, dovršene su ceste i tramvajske pruge. Izgrađen je Cibonin toranj, neboder je definiran kao privredni objekt i gradnju su financirala poduzeća kupnjom budućeg poslovnog prostora. Sagrađena je i završena zgrada Ina-Trgovine u Novom Zagrebu i zgrada Chromosa u Vukovarskoj.

ČUVENI ARHITEKT Odlazak čovjeka koji je stvorio 'limenke' i dizajnirao Zapruđe

– Na Skupštini grada sve te objekte unijeli smo u službeni program Univerzijade pa je izbjegnuta obveza o neprivrednim investicijama. Nema fakulteta u Zagreba koji nije u vrijeme Univerzijade bitno poboljšao svoj položaj. Srednjoškolski centri dobili su šest sportskih dvorana, a dvije sportske dvorane vezane su za Ekonomski i Elektrotehnički fakultet. Značajna investicija je i Kineziološki fakultet, tada Fakultet za fizičku kulturu, i to iz sredstava Republike, a djelomice i grada – objasnio je Mikić te dodao kako do tada nije bilo zahvata nad studentskim centrima i domovima. 
Naime, od 3800 ležajeva u studentskim domovima u Zagrebu ih je nakon Univerzijade bilo više od 7000. Zagreb je dobio i plivački bazen Mladost na Savi, uređena je Šalata s otvorenim bazenom i jezero Jarun.

– Kao opravdanje posebnog ulaganja u Jarun predložili smo međunarodnoj studentskoj sportskoj organizaciji da dva sporta, koja organizator može sam odrediti, budu veslanje i kajak. Jarun je tako financiran na programima razvoja veslanja i kajaka – prisjetio se. 

Na Univerzijadi nastupili studenti iz 122 države

U Dinamov stadion nije se ulagalo iako je bilo planirano.

– Stadion je bio pripremljen u fizičkom dijelu koliko je bio potreban za zatvaranje i otvaranje Univerzijade i atletska natjecanja. Međutim, trebalo je realizirati projekt koji su već dva puta verificirali stručnjaci i manje je stajao od zahvata koji su naknadno na njemu provedeni – uvjeren je Mikić. 

univerzijada | Autor: Igor Soban/PIXSELL Foto: Igor Soban/PIXSELL

S obzirom na tada visoku inflaciju i svakodnevne promjene tečaja dinara i marke, odnosno dolara, teško je doći do metodologije izračuna koliko je potrošeno novca za Univerzijadu, no brojka se vrti oko 800 milijuna dolara. Na Univerzijadi u Zagrebu nastupilo je gotovo 6,5 tisuća natjecatelja, studenata iz 122 države svijeta. A grad je dobio mnoge sveučilišne, sportske i infrastrukturne objekte. Nakon dugo vremena, bilo je to veliko ulaganje u glavni grad Hrvatske. 

– Univerzijada je uspjela jer su svi objekti koji su građeni imali nositelje koji su poslije nastavili koristiti te objekte, nijedan nije bio izgubljen – zaključio je. 

Tek nakon završetka Univerzijade, kad je na vlast u Srbiji došao Milošević, počeli su napadi na organizatore Univerzijade. Hrvatska je optužena da je upala u monetarni sustav Jugoslavije, što nije bilo točno. Na svakom aktualnom satu sjednice Skupštine SFRJ tijekom 1988. Srbin Mihajlo Švabić postavljao je pitanje Vrhovcu o upadu u monetarni sustav zbog financiranja Univerzijade. 

– U Skupštini se raspravljalo čak o prijedlogu zakona kojim bi se Zagrebu oduzela sredstva koja su dodijeljena za organizacije Univerzijade – objasnio je Mikić.


 

Tema: Hrvatska

Možda vas zanima i ovo:
Message