Rođen je u Karlovcu. U Zagrebu je 1955. završio gimnaziju, zatim studij povijesti 1965. godine. Godine 1942. se priključio partizanskom pokretu.
Preminuo povjesničar i publicist Daniel Ivin Goldstein
Povjesničar, publicist i javni djelatnik Daniel Ivin Goldstein umro je u nedjelju navečer, priopćio je povjesničar Ivo Goldstein.
Daniel Ivin rođen je u Karlovcu, 16. travnja 1932. u obitelji Ive Goldsteina i Lee rođene Brüll, koja je 1928. u Sarajevu dobila sina Slavka.
Po osnutku NDH, Daniel je iz Karlovca zbog opasnosti od deportacija potkraj 1941. godine prebačen djedu i baki u Tuzlu, a kada je i ondje postalo opasno, početkom 1942. putuje iz Tuzle u Kraljevicu, gdje su ga čekali majka i brat. Putovao je uz pratnju Josipa Pribilovića, koji je 2002. proglašen Pravednikom među narodima.
Priključio se partizanskom pokretu u svibnju 1942. kao kurir pri Vrhovnom štabu. Iselio se u Izrael 1949, a vratio se 1952. Tada mijenja i prvotno prezime Goldstein u Ivin.
U Zagrebu je završio gimnaziju 1955. i studij povijesti na Filozofskom fakultetu 1965. U međuvremenu je 1950-ih radio u novinarstvu, industriji i turizmu te od 1963. u Institutu za historiju radničkoga pokreta Hrvatske u Zagrebu.
Zbog sudjelovanja u pokušaju osnivanja politički nezavisnoga časopisa "Slobodni glas" u Zadru 1966. Ivin je bio zatvoren, otpušten s posla i zabranjeno mu je objavljivanje. Stoga mu je knjiga "Revolution und Evolution in Jugoslawien", u kojoj se bavi razdobljem 1948–52, posebice promjenama u politici KPJ 1949. izdana 1968. u inozemstvu.
Umirovljen je kao antifašistički borac 1975. U VUS-u, Horizontu i Plavom vjesniku 1950-ih pisao je reportaže i feljtone. Njegovi povijesni i politički članci, reagiranja i intervjui objavljivani su u publikacijama Putovi revolucije (1964), Analyse (1966), Ovdje (1970), Oko (1989), Slobodna Dalmacija (1989–90), Start (1989), Danas (1990), Feral Tribune (1993), Arkzin (1994), Novi list (1994–97, 1999), Kolo (1998), Hrvatska ljevica (1999), Jutarnji list (1999), Nacional (2000) i Večernji list (2000).
Napisao drame "Tko je protiv Supila?" (Forum, 1987, 1/2) i "Četvrti iskaz Ilije Gregorića" (Kolo, 2001, 4) te prvu knjigu političkoga romana s ljubavnim elementima "Hrvatsko pitanje" (prvi put objavljen u Forumu 1990 –91). Početak druge knjige toga romana tiskan je u Kolu (1999, 3).
Jedan je od pokretača višestranačja u Hrvatskoj i utemeljitelja Hrvatske socijalno-liberalne stranke i Hrvatskoga odbora za zaštitu i promicanje ljudskih prava 1989, Hrvatskoga helsinškoga odbora za ljudska prava 1993. te jedan od utemeljitelja i predsjednik udruge »Dom«, koja se 1994–95. bavila problemom deložacija u Hrvatskoj.
Hrvatima otkrila strašnu istinu o Černobilu, htjeli su je uhititi
PRVI DIO Zagrebački Radio 101 prvi je u Jugoslaviji objavio informaciju o nuklearnoj katastrofi u Černobilu. Znanstvenica Alica Bauman danima je na televiziji obavještavala javnost o posljedicamaVIDEO Svih šest Rafalea sletjeli su na Pleso. Državni vrh okupio se oko aviona: 'Ostvarili san!'
Povijesnim preletom od vojne baze kod Bordeauxa u Zagreb stiže prvih šest od ukupno 12 borbenih zrakoplova Rafalea koje je Hrvatska naručila od FrancuskePrva snimka Rafalea i poruka kontroli leta: 'Hrvatsko nebo bit će sigurnije. Stigli smo kući...'
Piloti Hrvatskog ratnog zrakoplovstva s višenamjenskim borbenim avionima Rafale danas 25. travnja 2024. godine oko 12 sati prilikom ulaska u hrvatski zračni prostor stupili su u kontakt s Hrvatskom kontrolom zračne plovidbe. U hrvatski zračni prostor ušli su u području Istarske županije, a poletjeli su s aerodroma u francuskom Bordeauxu nešto prije 11 sati. Prilikom ulaska u hrvatski zračni prostor, piloti Hrvatskog ratnog zrakoplovstva poslali su poruku svim hrvatskim građanima s ovog povijesnog preleta: "Upravo ulazimo u hrvatski zračni prostor koji će od danas biti još sigurniji. Hrvatski Rafale i hrvatski piloti su stigli kući!"