Stier: Lažnim konstrukcijama Vlada prikriva nesposobnost

Odmah na početku sjednice Sabora, zastupnici HDZ-a tražili su stanku od pola sata zbog Milanovićevih izjava kako oporbeni političari ogovaraju Hrvatsku u inozemstvu. Stazić je odobrio 15 minuta stanke, nakon koje se zastupnicima obratio Davor Ivo Stier (HDZ).

- Imamo aferu koja se zove operacija Stier, a to može biti samo jedna operacija difamacije i mene i HDZ-a, da smo se s vrhom njemačke politike urotili protiv ulaska Hrvatske u EU. Ma kakva laž. Optužujem Milanovića i Vladu da lažno kreiraju jednu konstrukciju o nekoj navodnoj uroti protiv Hrvatske da bi prikrili vlastitu nesposobnost i nerad, optužujem Milanovića da nije dobro radio svoj posao i da sada traži alibi u nekoj bolesnoj teoriji zavjere, optužujem Milanovića da po starom komunističkom receptu fabricira unutarnje i vanjske neprijatelje umjesto da radi svoj posao - vikao je Stier. Nastavio je govoreći kako je odgovaran rad jedini način da Vlada osigura ulazak u EU. Ustanovio je kako se Milanovićeva paranoja izrodila iz straha što se vidi da je HDZ taj koji je znao u puno složenijim situacijama deblokirati pregovore.

- Ali on od toga bježi, on se bahati, on prijeti, on vrijeđa, pa kako ga nije sram, kako ga nije sram nas optuživati za neku urotu, da ogovaramo, a on kada ide u Njemačku govori o Hrvatskoj kao naciji nevjerojatnog paradoksa. Pa kako ga nije sram. Zato je moja poruka vrlo jasna - Hrvatska je zaslužila svoje mjesto u Europi, ali mi ne želimo iznenađenja na proljeće i želimo da Vlada s ozbiljnim radom počne sada, odmah, da se primi posla, i to nije nikakva osobna poruka prema Milanoviću. Ja ne govorim da on ne voli Hrvatsku, da u njemu nema ničega dobroga, ne kažem da je on loš čovjek, samo kažem da je on loš premijer. Ako se ne želi primiti posla, neka odstupi, neka ode, ali neka pritom ne traži krivce u drugima - urlao je Stier.

Stanku tražili i SDP, HDSSB i Laburisti

Nakon toga su stanku tražili zastupnici SDP-a, HDSSB-a te Laburisti. U ime HDZ-a stanku je sada tražio Ivan Šuker.

- Tražimo opet stanku jer kolega Stier nije stigao u pet minuta reći sve što ima – rekao je Šuker.

U ime SDP-a nakon stanke govorio je Josip Leko.

- SDP-ova Vlada 2000. godine je promijenila smjer hrvatske politike i usmjerila Hrvatsku iz izolacije ka EU i putu ulaska u EU. Ta politika od strane SDP-a bila je formulirana kao Savez za Europu, ta činjenica vrijedi i danas. I nije dobro iz osobnih frustracija rušiti taj Savez za Europu. A još lošije je zloupotrijebiti Poslovnik i obračunavati se s Vladom zbog osobnog interesa - rekao je Leko.

U svom drugom izlaganju, Stier je optužio vladajuće da mijenjaju zakone, koje su kao oporba podržali.

- SDP-u konsenzus paše samo kad nisu na vlasti - rekao je Stier.

Burić: Premijerove izjave su zabrinjavajuće

Dinko Burić (HDSSB) zaključio je kako smo svjedočili zabrinjavajućim izjavama predsjednika Vlade. Premijeru je poručio da ubuduće bude određeniji kad bude govorio u množini te da navede što je tu konkretno mislio jer kao promatrači u EP ne sjede samo predsjednici SDP-a i HDZ-a nego i druge stranke.

- Drugi razlog za ozbiljnu zabrinutost je premijerova izjava da novi financijski okvir o kojem se sada razgovara u EU za razdoblje od 2014. do 2020. ne odgovara onome što smo mi potpisali u trenutku kada smo ratificirali sporazum - rekao je urić dodavši kako su HDSSB-ovci na to upozoravali.

Lesar: Žalosno je što raspravljamo o Milanovićevoj izjavi

Laburist Dragutin Lesar zaključio je kako je žalosno što u Saboru raspravljaju o premijerovoj izjavi u Bruxellesu.

- Žao mi je što propitivanje djelovanja neke stranke nije napravio u Hrvatskom saboru. To je mjesto gdje se takve stvari raspravljaju - rekao je Lesar.

Bajićevo izvješće podržalo 115 zastupnika

Izvješće o radu državnog odvjetništva podržalo je 115 zastupnika. Protiv je bilo pet zastupnika, a suzdržana su bila četiri.

Protiv su bili Laburisti, dok HDSSB-ovci uopće nisu glasovali. Među suzdržanima su bile zastupnica Ruža Tomašić, te zastupnici Boro Grubišić i Jakša Baloević.

Jednoglasno je sa 114 glasova prihvaćen zaključak Ivana Šukera (HDZ).

"DORH u roku od 60 dana podnijet će izvješće Hrvatskom saboru o poduzetim mjerama radi otkrivanja, izručivanja i kažnjavanja počinitelja ratnih zločina nad djecom i civilima ubijenim tijekom Domovinskog rata."

Polugodišnje izvješće o izvršenju proračuna podržalo je 80 zastupnika, 29 ih je bilo protiv, a šest suzdržano.

Podržali izmjene Mrsićevog zakona o poticanju zapošljavanja

Izmjene Zakona o posebnim pravima predsjednika RH podržala su 83 zastupnika dok ih je 39 bilo suzdržano. Tim se izmjenama predsjednik, po isteku mandata, može vratiti na staro radno mjesto, pravo na mirovinu predsjednika izjednačuje se s pravom na mirovinu svih građana. Predsjednik će po isteku mandata imati pravo na ured i dva državna službenika te na automobil i osobnog vozača, ali ta prava ograničavaju se na pet godina. Zakon još nije do kraja donesen, nego se šalje i na drugo čitanje.

Konačni prijedlog zakona o energiji, koji uključuje i prihvaćene amandmane Kluba zastupnika SDP-a, podržala su 83 zastupnika, deset je bilo protiv, a 27 suzdržanih. Suzdržani su bili HDZ-ovci.

Kao što su najavili, svi zastupnici podržali su izmjene Mrsićeva zakona o poticanju zapošljavanja. Donijeli su ga jednoglasno sa 119 glasova.

Gotovo jednoglasno donesen je i set poljoprivrednih zakona - izmjene Zakona o uređenju tržišta poljoprivrednih proizvoda, Zakon o potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju te izmjene Zakona o poljoprivredi.

Neke izmjene zakona upućene u drugo čitanje

U drugo čitanje su, osim izmjena Zakona o posebnim pravima predsjednika RH po prestanku obnašanja dužnosti, upućene i izmjene Zakona o pravima i dužnostima zastupnika, Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika, Zakona o postupanju i uvjetima gradnje radi poticanja ulaganja te izmjene Zakona o kaznenom postupku, Zakona o USKOK-u te Zakona o sudovima za mladež.

Prenapučeni zatvori: Umjesto kaznionice rad za opće dobro?

Sabor nastavlja raspravu o prijedlogu zakona o probaciji. Novost je proširenje mogućnosti da okrivljenik sankciju izdržava radom za opće dobro, čime bi se rasteretio zatvorski sustav. Trenutačno je u hrvatskim zatvorima malo manje od pet tisuća ljudi. Postoji 11 ureda za probacijske poslove na kojima radi oko 80 službenika, a procjenjuje se da će ih u sljedeće tri godine biti zaposleno još 90, piše HRT. 

Osnovna pitanja koja bi novi zakon riješio su probacijski poslovi u pretkaznenom postupku i tijekom kaznenog postupka, probacijski poslovi kod izvršavanja zaštitnog nadzora te posebnih obveza naloženih uz uvjetnu osudu i zamjenu kazne radom za opće dobro, poslovi vezani uz odlučivanje o odgodi i prekidu izdržavanja kazne te uvjetnom otpustu, uz korištenje pogodnostima tijekom izdržavanja kazne te nadzor nad uvjetno otpuštenim osuđenikom.

Razvoj sustava probacije u zatvorima je dio Akcijskog plana za unaprjeđenje zatvorskog sustava u RH od 2009. do 2014. godine.