'Prevodim utakmice, vjenčanja, zovu me s granice usred noći'

Kako mi je otac bio glumac uz njega sam zavoljela glumu. Žarko sam željela upisati studij glume, no u razgovoru s roditeljima zajednički smo zaključili da bih se ipak trebala posvetiti nekom konkretnijem zanimanju. I tako sam nakon klasične gimnazije upisala studij klasične filologije, jer sam se u klasične jezike zaljubila još u osnovnoj školi, započinje svoju priču profesorica Koraljka Crnković koju pamte mnoge generacije. Naime, predaje već 30 godina, započevši predavati vrlo rano.

- Odmah na fakultetu profesori su me prepoznali kao jednu od boljih studenata. Kako je u to vrijeme bio nedostatak profesora, ponudili su mi da počnem predavati latinski i grčki u jednoj osnovnoj školi. Unatoč velikoj odgovornosti i strahu da neću ispuniti njihova očekivanja, pristala sam. Tako sam se našla u razredu među djecom već s 18 godina – prisjetila se.

Nakon tri godine rada u zagrebačkoj osnovnoj školi ponudili su joj posao profesora latinskog jezika u XVI. gimnaziji, a ubrzo posao profesora latinskog i grčkog jezika u Klasičnoj gimnaziji.

- Riječ je o respektabilnoj školi, najstarijoj gimnaziji koja je oduvijek slovila kao vrhunska i jako sam se veselila tom poslu. Oduvijek mi je bio san naći se s druge strane katedre upravo u gimnaziji koju sam sama završila. No već devedesetih politika se počela miješati u školstvo i bilo je zaista teških situacija. Primjerice, 1995. godine jedan učenik nije se pojavljivao na nastavi cijelo polugodište. Došao je zadnji dan očekujući ocjenu, no rekla sam mu da je to nemoguće te da će morati na razredni ispit, odbrusio mi je: Ja neću polagati nikakav razredni ispit, no vi ćete odgovarati pred prosvjetnom inspekcijom. I tako je bilo. Budući da inspekcija nije mogla pronaći nikakvih nepravilnosti u mom radu, počeli su ih tražiti pomnije, vrativši se gotovo deset godina u prošlost. Tako su ustanovili kako sam učeniku u prijašnjoj gimnaziji zaključila ocjenu kao apsolventica pa su prijetili da će morati i njega slati na razredni ispit – nastavila je prof. Crnković.

Strah od odmazde roditelja

U to vrijeme ministrica prosvjete bila je Ljilja Vokić koja je smijenila tadašnjeg ravnatelja Klasične gimnazije, prof. Zlatka Šešelja. Profesorica Crnković se prisjeća kako su se tada njezini kolege počeli bojati reakcija djece strahujući i od odmazde roditelja ako im ne zaključe željenu ocjenu ili im prigovore zbog ponašanja.

Prekrasna godina u Grčkoj

- Nekako u isto doba sam aplicirala za stipendiju grčke vlade za učenje novogrčkog klasičnim filolozima. Odobrenje stipendije stiglo je kao "deus ex machina". Tako sam postala prva u Hrvatskoj kojoj je omogućeno da na godinu dana u Grčkoj upiše studij novogrčkog jezika. Bilo je to u poratnim godinama - priča Koraljka pojašnjavajući kako je u Ateni provela prekrasnih godinu dana te je na tamošnjem sveučilištu naučila novogrčki jezik.

U međuvremenu je prof. Zlatko Šešelj otvorio Privatnu klasičnu gimnaziju i pozvao je da se pridruži profesorima u toj školi, pa je tako profesorica Crnković sporazumno prekinula radni odnos u staroj gimnaziji i počela raditi kod profesora Šešelja.

Predavala djeci grčkih diplomata

- Vrlo je tužna i neugodna situacija kad spoznaš da ne možeš uživati u ponosu što si ti jedini u cijeloj zemlji koji je dobio takvu stipendiju, specijalizirao se i naučio novi jezik, a država koja bi s tobom trebala dijeliti taj ponos želi te spriječiti da napreduješ. Unatoč tome, uslijedili su plodovi moga truda. Ponuđeno mi je da predajem grčki djeci grčkih diplomata u u međunarodnom odsjeku u zagrebačkoj XV gimnaziji. Bio je to vrlo laskav, no nimalo lak posao, predavati materinji jezik grčkim srednjoškolcima. Započela sam predavati novogrčki na svojoj matičnoj školi PKG, postala koordinator Međunarodnog natjecanja učenika u starogrčkom jeziku... Nekoliko godina poslije uslijedile su nove stipendije: tako sam dobila još jednu stipendiju grčke vlade, ovoga puta dvomjesečnu za usavršavanje metodike predavanja novogrčkog jezika, pa stipendija Fondacije Onasis za usavršavanje jezika u trajanju devet mjeseci, pa dodatna tijekom 2001. godine za magisterij gdje sam na atenskom sveučilištu Kapodistriako upisala studij novogrčke književnosti i kulturu te postala prvi i jedini hrvatski profesor novogrčkog jezika i književnosti – objasnila je profesorica Crnković.

Najljepše, ali i najteže iskustvo

Tijekom stažiranja u atenskoj prestižnoj klasičnoj gimnaziji, oduševljeni njezinim znanjem i uspjehom na sveučilištu zamolili su je da grčkoj djeci predaje starogrčki.

- To iskustvo je bilo među najljepšima, ali i najtežima u životu, nastavlja.

Po povratku u Zagreb shvatila je kako joj je želja potpuno se posvetiti novogrčkoj kulturi i jeziku, te se nastavila baviti novogrčkim. Počela se aktivno baviti prevođenjem novogrčke književnosti, do tada potpuno nepoznatoj u Hrvatskoj i predavanjem toga jezika na svojoj gimnaziji, kao i Školi za strane jezike na Filozofskom fakultetu. Istovremeno se bavila i turističkim vođenjem u Grčkoj i u Hrvatskoj.

Objavila  jedini Novogrčko – hrvatski praktični rječnik  rječnik

Njezin doprinos prepoznali su u svjetskom Društvu Nikos Kazantzakis koje ju je imenovalo autoriziranim prevoditeljem djela jednog od najvećih grčkih autora, dva puta nominiranog za Nobelovu nagradu za književnost, u nas poznatog po djelima Grk Zorba i Krist ponovo raspet. Uz do sada izdanih deset književnih prijevoda, među kojima su tri Kazantzakisova, Koraljka Crnković je objavila prvi i jedini Novogrčko – hrvatski praktični rječnik u izdanju Školske knjige, koji su promovirali u Zagrebu i u Ateni pred više od 200 uzvanika. U planu ima prevesti još nekoliko knjiga suvremenih grčkih autora. Aktivno sudjeluje na brojnim inozemnim kongresima, a radovi su joj izdani u brojnim stručnim časopisima. Paralelno, od 2004. godine počinje, uz još jednu kolegicu, raditi i kao stalni sudski tumač za novogrčki jezik.

Naporan i težak posao, ali zabavan

- Taj je posao vrlo dinamičan, težak i naporan, no često zabavan. Tako me znaju zvati u dva ujutro da dođem na granični prijelaz, traže da nešto prevedem preko telefona ili me policija zove kako bih prevodila razgovore s osobama koje su pod njihovim nadzorom, nerijetko me zovu da prevodim na nogometnim utakmicama Hrvatska - Grčka, osobno sam vjenčala mnoge parove Hrvat i Grkinja i obrnuto, koji moraju imati prevoditelja koji će prevoditi riječi zavjeta. Često me se sjete i kasnije pa mi pošalju fotografije prinove ili drugih važnih trenutaka u njihovim životima – objašnjava ona.

Dugogodišnja je suradnica je i Hrvatske radiotelevizije gdje prevodi grčke filmove, no žalosti je što se prikazuju u kasnim terminima.

- Iako primarno klasični filolog, što mi je prva ljubav, u meni je sazrela (čak možda i jača), ljubav prema neogrecistici, te sam kao svoj životni poziv, i san, odredila otvaranje i povezivanje veza naših dvaju zemalja, otkrivajući Hrvatima Grčku izvan okvira turističkog odredišta, a tako i obrnuto. Najljepši je životni dar kada možeš živjeti svoj san - završava profesorica Crnković.