Priprema likvidacije, u tajnim sobama Generalštaba JNA u centru Beograda, minuciozno je razrađena...
PAKLENI BEOGRADSKI PLAN
Prije 32 godine napadnuti su Banski dvori: Tuđmana su htjeli ubiti kako bi Jugoslavija živjela
Sirene civilne zaštite oglasile su se u Zagrebu na današnji dan 1991. godine oko 15 sati. Eksplozije su odjekivale Banskim dvorima. Jugoslavenski borbeni avioni MiG-29 napali su zgradu ispalivši šest raketa pri čemu je jedna raketa izravno pogodila palaču i predsjednikovo krilo zgrade dok su druge pale na susjedne zgrade. U napadu je zrakoplovstvo JNA ubilo jednog i ranilo nekoliko civila, zgrade u okolici oštećene su ili porušene.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:55
Umalo je ubijen predsjednik Franjo Tuđman. Cilj napada je bio ubiti Tuđmana radi potpunog uništenja političkog vodstva Hrvatske i slom borbenog morala Hrvata.
Koju minutu prije raketiranja Tuđman je završio ručak sa suradnicima u uredu koji je u napadu uništen...
'Rat, rat je počeo!'
Da je predsjednik Tuđman poginuo, u Hrvatskoj bi došlo do velike konfuzije, rekao je svojedobno Stjepan Mesić, jedan od tri čovjeka koji su u Banskim dvorima 1991. preživjeli raketiranje JNA avijacije. Osim Tuđmana i Mesića, u Banskim dvorima je tada bio i Ante Marković, predsjednik jugoslavenske vlade, hrvatski kadar.
- Mnogi od nas bi poginuli da smo ostali dulje na ručku. Nakon eksplozije digla se prašina kao da je najveći požar. Nismo vidjeli jedan drugoga te smo izašli držeći se za ruke. Novinari su nas pitali što se dogodilo, a ja sam im rekao: ‘Rat, rat je počeo’ - ispričao je Mesić.
On je tad bio predsjednik kolektivnog predsjedništva SFRJ, tijela koje je vodilo državu nakon Titove smrti i u kojemu su se svake godine vodeći ljudi izmjenjivali prema republičkom ključu. Dodao je da bi na njegovo mjestu, u slučaju da su ga ubili u atentatu, došao Branko Kostić, koji je bio “Srbin veći od svakog Srbina iako je Crnogorac”.
Likvidacija trojice hrvatskih političara, s isključivo vojnog stajališta, bila je prilično avangardna združena operacija vrha JNA i Srbije.
Jugoslavenska vojska, u početku agresije na Hrvatsku, bila je poznata po svojoj brutalnoj strategiji masovne uporabe topništva i sasvim neselektivnih napada na civilne ciljeve u Hrvatskoj. Ali u pokušaju atentata na Tuđmana, Mesića i Markovića koristili su ponešto sofisticirani pristup. I zamalo da su uspjeli.
Napad je izveden dan prije isticanja tromjesečnog moratorija na hrvatsku odluku o samostalnosti koju je Sabor donio 25. lipnja 1991. godine. Nasreću, Tuđman, Mesić i Marković na brzinu su objedovali i otišli iz dijela Banskih dvora koji je onda prilično precizno pogođen iz zraka.
Kolegiji smrti u tajnim sobama Generalštaba JNA
Priprema likvidacije, u tajnim sobama Generalštaba JNA u centru Beograda, minuciozno je razrađena. Neki svjedoci tih ‘kolegija smrti’ u vrhu tadašnje Armije kasnije su prepričavali da je poruka bila jasna: ‘Tuđman mora umreti da bi naša lepa Jugoslavija živela’. Naravno, mislili su više na Veliku Srbiju, nego Jugoslaviju, za koju nije bilo spasa. Operacija je bila najveća tajna.
U kasnijim brojnim razmatranjima egzekucije napada na Banske dvore pokušalo se točno utvrditi kako se napad odvijao. Postoji nekoliko verzija. Razlikuju se po tome koji su avioni JNA korišteni te kojim borbenim sredstvima su Banski dvori i okolne zgrade pogođeni. Gotovo je sigurno da su Srbi iz dva zrakoplova Super Galeb G-4 sjedište hrvatskog političkog života gađali američkim nevođenim bombama Mk-82 teškim oko 250 kilograma.
Dva MiG-a 21, u pratnji Super Galeba, ispalili su nevođene rakete. Pogodili su okolne zgrade i ubili nevinog civila.
Da je napad uspio, veliko je pitanje bi li obezglavljena Hrvatska dan kasnije proglasila samostalnost. Ako i bi, to bi bilo povezano s puno konfuzije, a sigurno je i da bi se u preuzimanje vlasti upleli i neprijateljski elementi, koji su bili ubačeni u strukture vlasti. Povijest bi sasvim sigurno krenula drugim smjerom - kojim točno, nitko ne može predvidjeti.
'Manolić je skliznuo sa stolice'
- Htjeli su amputirati dijelove Hrvatske, vjerovali da će imati potporu Zapada i da će Zapad odšutjeti ako brzo i efikasno slome Hrvatsku. No nisu uspjeli, ispričao nam je u razgovoru prije nekoliko godina Vladimir Šeks, hrvatski ustavotvorac, pisac, političar, saborski zastupnik, čovjek koji je aktivan u političkom životu više desetljeća...
- Mene nije bio strah, ali vladala je velika zabrinutost. Mi 7. listopada nismo pretpostavljali da će se dogoditi raketiranje Banskih dvora. U trenutku raketiranja bio sam u jednoj od dvorana Sabora. To su bili najdramatičniji trenuci u mom političkom životu - kazao je Šeks i nastavio:
Mislio sam da je neka ogromna bomba udarila u Sabor. To je bio, kaže, tako strašni udar, strahoviti udarac
- Manolić je u tom trenutku skliznuo sa stolice i to baš kad me je išao nešto kritizirati. Takve jačine je bilo.. Nismo mi mislili tada da je to atentat na Tuđmana, znali smo samo da je Zagreb bombardiran i izletjeli smo van. Teška saborska vrata su bila izbačena iz ležišta - ispričao je tada Šeks našem novinaru Igoru Alborghettiju.
- Nismo imali vremena razmišljati, odmah smo odlučili da se održi sjednica Sabora, ja sam već bio napravio nacrt odluke o potpunoj samostalnosti, no nismo samo znali koje će to mjesto biti tj. lokacija. Na kraju je odlučeno da bude zgrada INE u Šubićevoj ulici - rekao je Šeks.
Tuđman je, ističe, bio neobično točan i precizan čovjek, a ovaj put se radilo od nekoliko minuta. Nije bio sasvim točan i to mu je spasilo u život. Samo providnost spasila je Tuđmana, uvjeren je Šeks.
'Pitanje bi li došlo do stvaranja Hrvatske'
- Cilj je bio obezglaviti cijeli državni vrh Hrvatske. Bez Veljka Kadijevića se to ne bi moglo dogoditi. A Milošević je tu imao svoje prste dok je KOS bio zadužen da se dođe do točnih informacija o kretanjima predsjednika Tuđmana - smatra Šeks.
- Da je napad uspio, da je Tuđman ubijen, pitanje je bi li došlo do stvaranja Hrvatske i kakva bi bila sudbina Hrvatske - mišljenja je Šeks koji je ponosan što mu je bila dana povijesna prilika da sudjeluje u kreiranju najvećih i najvažnijih državnih akata, i da bude jedan od kreatora sudbonosnih odluka..
Umirovljeni general JNA Ljubomir Bajić kasnije je kazao kako je on naredio napad.
- Ja sam se zakleo državi u kojoj sam živio da ću je braniti i štititi njen teritorijalni integritet i ustavni poredak i smatrao sam da je ispravno napraviti ono što sam napravio. Mogu se odazvati samo svojoj otadžbini i svom narodu - rekao je Bajić.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
