Bjelorusija, Ukrajina i Rusija obilježavaju 27. godišnjicu černobilske katastrofe. Znanstvenici tvrde kako se posljednjih godina naglo oporavio biljni i životinjski svijet
Prošlo 27 godina od tragedije, a još ima radioaktivnog otpada
Kombinacijom lošeg dizajna i ljudskog faktora, na današnji dan prije 27 godina u 1.23 sata desila se najveća nuklearna katastrofa u Europi. Eksplozija je uništila jedan od četiri reaktora u ukrajinskom Černobilu. Buknuli su požari, a nuklearno gorivo gorjelo je deset dana. Radioaktivnost je bila jednaka količini 200 bombi bačenih na Hiroshimu. Radijacija je najviše zagadila Ukrajinu, Bjelorusiju i Rusiju.
U eksploziji je poginuo jedan radnik, čije tijelo nikada nije pronađeno. Drugi je umro nekoliko sati poslije u bolnici. Vatrogasci koji su prvi stigli na mjesto nesreće bili su najviše izloženi radijaciji. U narednih nekoliko tjedana umrlo je 28 ljudi. Vjeruje se kako je od posljedica umrlo najmanje 4000 ljudi. Vlasti su šutjele. Evakuacija 48.000 ljudi počela je tek dan kasnije.
Tek nakon što je Švedska izmjerila neuobičajenu razinu radioaktivnosti, sovjetska novinska agencija Tass šturo je izvijestila o nesreći. Posljednji sovjetski predsjednik Mihail Gorbačov oglasio se tek 14. svibnja.
Nad oštećenim reaktorom u kratkom vremenu sagrađen je sarkofag koji je trebao čuvati okoliš od daljnje radijacije. Sagrađena je i betonska barijera debljine 200 metara. Elektrana je potpuno prestala raditi tek 2000. godine.
Znanstvenici su posljednjih nekoliko godina primijetili kako se biljni svijet naglo oporavio, a područje su naselile životinje koje su bile pred izumiranjem. U reaktoru je još 135 tona visokoradioaktivnog urana i plutonija. Sarkofag koji ga pokriva ima rok trajanja od 30 godina.
Gotovo svi oboljeli od raka štitnjače sada su zdravi
Mnogi ljudi i djeca koji su nakon katastrofe u Černobilu oboljeli od raka štitnjače danas su ili sasvim zdravi ili gotovo zdravi, pokazale su studije. Otkriće je dobra vijest za oboljele nakon nuklearne katastrofe u Fukushimi, piše Fox. Znanstvenici su pratili rezultate gotovo 250 djece i tinejdžera iz Bjelorusije kojima je dijagnosticiran rak štitnjače nakon nuklearne katastrofe. Od njih su 64 pacijenta sasvim u remisiji, a 30 posto je gotovo zdravo.