Ministar Marić obećava bolje dane: Iduće godine rastu plaće

Počela je sjednica nove Vlade. Premijer Andrej Plenković je uvodno kazao da u četiri godine mandata žele ostvariti četiri temeljna cilja: stabilan gospodarski rast, otvaranje radnih mjesta, zaustavljanje iseljavanja te društvena pravednost i solidarnost.

Ostvarivanje gospodarskog rasta je ključno, stoga će mjere biti usmjerene na rast standarda i poticanje zapošljavanja, a u tom cilju provest će se porezna reforma koja će proširiti bazu i rasterećenje građana i poduzeća, a to će dovesti i do stabilnosti javnih finacija.

Komentirao je situaciju u Ini i rafineriji Sisak.

- Ina je najveća kompanija u Hrvatskoj i bitan cilj naše vlade bit će osiguranje uvjeta za njen razvoj. Mi prema zacrtanom planu nastavljamo s arbitražnim postupkom - kazao je Plenković.

- Inzistirat će da Ina zadrži proizvodnju i preradu te da ona mora svojim investicijama biti jamac energetske sigurnosti. Nećemo dopustiti da se Ina pretvori u podružnicu MOL-a - kazao je Plenković.

Izvijestio je da je sa Zsoltanom Aldottom dogovorio sastanak, na kojemu će biti i ministri, a kontaktirao je i sa lokalnim vlastima u Sisku.

Strateški resursi se neće privatizirati

Plenković je nastavio o državnoj imovini, navodeći kako će novo ministarstvo otklanjati prepreke za gospodarski rast i iskorištavanje državne imovine.

- Njenu upotrebu ne treba poistovjetiti s privatizacijom, ali učinkovito upravljanje tom imovinom je ne isključuje - kazao je Plenković navodeći da se strateški resursi neće privatizirati, a ono što će se staviti na taj način u funkciju napravit će se uz maksimalnu transparentnost.

Plenković o Hudoj Jami

Osvrnuo se i na Hudu Jamu, odnosno ukop dijela žrtava, čemu će prisustvovati predsjednica Republike. 

- Svečano pokapanje žrtava iz Hude jame podsjeća nas na naš dug žrtvama totalitarizama - kazao je Plenković, naglašavajući da je Vlada spremna preuzeti obveze suočavanja s posljedicama svih totalitarizama sukladno europskim rezolucijama i iskustvima drugim europskim državama.

Obećao je potporu istraživanjima svih nepoznatih grobnica, otvaranje arhiva i dostojan ukop žrtava.

Stanje na Balkanskoj ruti mirno

Pod prvom točkom premijer je ministrima podnio izvješće o sastanku Europskog vijeća, održanog 20. i 21. listopada 2016. godine. Kazao je kako vlada konsenzus o zaštiti vanjskih granica Europske unije. 

- Trenutno vlada konsenzus o zaštiti vanjskih granica Europske unije. Stanje na balkanskoj ruti je relativno mirno - rekao je Plenković i dodao da se nastavlja s pripremama za ulazak u Schengenski prostor.

Kazao je kako se na Vijeću govorilo i o trgovinskim sporazumima.

- Nastoji se pronaći rješenje kako bi se Valonija privolila na sklapanje trgovinskog sporazuma Kanade i Europske unije" - rekao je Plenković.

Nova imenovanja

Za predstavnike Vlade Republike Hrvatske u Gospodarsko-socijalno vijeće, imenuju se Tomislav Ćorić, Nada Murganić, Martina Dalić, Ivan Kovačić, Zdravko Marić i Pavo Barišić.

Davor Ivo Stier bit će predsjednik Koordinacije za vanjsku i europsku politiku i ljudska prava, Damir Krstičević Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti i hrvatske branitelje.

U Koordinaciju za pravosuđe i upravu kao predsjednika imenuje se Ivan Kovačić, dok će Martina Dalić biti predsjednica Koordinacije za gospodarstvo i društvene djelatnosti. Goran Marić bit će predsjednik Koordinacije za upravljanje državnom imovinom, a Andrej Plenković će biti na čelu Kadrovske komisije. Nada Murganić vodit će Administrativnu komisiju.  

Konzultacije o ZERP-u

Ministar vanjskih poslova Davor Ivo Stier predstavio je Prijedlog zaključka o započinjanju konzultacija s državama članicama Europske unije i Europskom komisijom vezano za zaštitu interesa Republike Hrvatske u Jadranskom moru. ZERP se primjenjuje na države koje nisu članice EU, a EK je objavila studiju o uspostavi morskih pojaseva obalnih država i istakla dobrobiti koje iz njega prozilaze. Stier predlaže da se po završetku konzultacija o proglašenju ZERP-a podnese izvješće.

Ministar policije Vlaho Orepić je predstavio izmjene odredbe o određivanju štićenih osoba, objekata i prostora te provođenju njihove zaštite i osiguranja.

Ministarstvo financije oduzelo je pravo na privređivanje sredstava od igara na sreću na automatima trgovačkom društvu Parčina Export-Import d.o.o., zato što nije dostavilo traženu dokumentaciju vezano za stečajni postupak. Pravo je oduzeto i casinima trgovačkog društva Globud igre d.o.o., jer nije počelo s radom u ugovorenom roku.

Vlada je razmotrila i prijedlog odluke o pokretanju postupka za sklapanje Sporazuma o strateškom partnerstvu između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Kanade, s druge strane.

Davor Ivo Stier naveo je da je cilj ojačati suradnju u vanjskoj politici i sigurnosnim pitanjima, otvara se okvir za politički dijalog. Potpisivanje sporazuma je predviđeno na sastanka na vrhu između EU i Kanade, ali se još uvijek očekuje odluka belgijske vlade po pitanju CETA-e.

- Predlažem da RH donese ovu odluku i da ispunimo obveze sa svoje strane - kazao je Stier. Prijedlog je usvojen.

Marić predstavio poreznu reformu

Prije Zdravka Marić, ministrima se obrtio premijer Plenković.

- Trenutni porezni sustav ima i negativna obilježlja - on je često nekonkurentan i kompliciran i zato je porezna reforma jedna od najvažnijih koje će provesti ova Vlada. Njome želimo postići gospodarski rast, pružiti poticaj demografskoj obnovi, rast zapošljavanja, poticanje poduzetništva i porezno rasterećenje - kazao je Plenković i dodao da se na reformi radilo sustavno i temeljito.

- Na reformi se radilo sustavno i temeljito. U analizi slabosti sudjelovao je niz znanstvenika, stručnjaka i poreznih savjetnika - kazao je Plenković te je proglasio prijedlog rezultatom sinergije politike i struke.

Zdravko Marić, ministar financija, naveo je da porezna reforma nosi brojne pozitivne učinke te da će dati vjetar u leđa poduzetnicima.

Marić je kazao kako smatra da će Hrvatska već iduće godine kotirati bolje po pitanju konkurentnosti. Vodit će računa da se kroz porezna rješenja ne oslabe javne financije, već upravo suprotno. 

- Ideja je bila da se porezni sustav pojednostavi te da ga se učini jednostavnijim. Cilj je da deficit opće države sljedeće godine iznosi 2% BDP-a. CIlj je da Porezna uprava bude partner građanima, a ne da bude sama sebi svrha  - rekao je Marić.

- Porez na dobit će prema ovom prijedlogu biti izmijenjen tako da opća stopa poreza na dobit padne s 20 na 18 posto, a kod poljoprivrednika da ona iznosi 12 posto - najavio je Marić.

- Ukida se porezna olakšica za reinvestiranu dobit, jer je koristi malo poduzetnika. Koristilo ju je manje od jedan posto poduzetnika - kazao je Marić.

- Kompliciran je sustav za neprofitne organizacije, naveo je. Ako ne žele voditi računovodstvo moći će ući u sustav paušalnog obračuna poreza.

Porez na dohodak

Marić je potom komentirao promjene vezane uz porez na dohodak. Marić navodi da je napravljeno 160 različitih scenarija prilikom planiranja povećanja prihoda većine obveznika.

- Najviša stopa poreza na dohodak bila nam je najbitnija za promijeniti. Smanjuju se stope porezna za dohodak s 25 na 24, te sa 40 na 36, a umanjenjuju se i porezne obveze za umirovljenike i osobe na područjima od posebne državne skrbi. Imamo četiri različita osobna odbitka, a novi je prijedlog da 3.800 kuna primanja bude osnovni jedinstveni prag za osobne odbitke  - smatra Marić.

Istaknuo je kako se uvodi  jedinstveni porezni razreda od 0 - 17. 500 kuna za primjenu porezne stope od 24%.

- Uvodimo i stimulativnu mjeru za drugo i treće dijete kad je riječ o osobnom odbitku. Nikad nije bilo govora da bi se olakšice za djecu smanjivale ili ne daj Bože, ukidale - dodao je.

Osoba s jednim djetetom, ondje gdje je prirez prosječnih 12 posto, danas ne plaća porez na 3.840 kuna, a po novom će mu neoporezivo biti 5.520 kuna. Osoba s dvoje djece, koja je dosad imala neoporezivo 5.650 kuna, po novome neće platiti ni kunu poreza do 8000 kuna.

Dohodak za prvo dijete bit će 1750 kuna, a za drugo i treće zbarajat će se kumulativno. 

Onaj tko zarađuje 10.000 kuna neto, a ima dva djeteta, plaćat će 1200 kuna poreza. Osoba s istom tolikom plaćom, a s jednim djetetom, plaćat će 1700 kuna porez. A samac s istom tolikom plaćom, plaćat će 2600 kuna porez. Tko ostvaruje veće dohotke, plaćat će i veće poreze.

Promjene vezane uz PDV

Ministar je potom najavio promjene vezane uz PDV.

Trebale bi biti samo dvije stope - od 25 i 13%. Veće sniženje se planira tek 2018. godine. Ugostitelji bi trebali plaćati 25% PDV-a umjesto dosadašnjih 13% što će možda povećati cijene pića, kave... Aki, zato ostaje stopa od 13% na turistički smještaj. Stopa od 13% bi se trebala primijenti i na struju. Tako bi trebao od nove godine biti amortiziran udar na potrošače zbog poskupljenja struje.  Niži PDV bi trebao biti i na odvoz smeća i pogrebne usluge i dječje sjedalice.

- U sadašnjem sustavu na 100 kuna građani plaćaju 15,75 do 18 kuna PDV-a.  S 1.1.2018. u RH bi prema prijedlogu bile samo dvije stope PDV-a  - od 24% i 12% - kazao je Marić.

- Hrvatska stopa PDV-a od 25% druga je najveća u EU. Planira se promjena stope od 5 i 13% na određene proizvode i usluge - kazao je.

- Cilj reforme je bilo dopiranje do što šire baze građana, no 915 tisuća ljudi ne plaćaju porez na dohodak i oni ne mogu osjetiti povećanje dohotka, pa se to može donekle postići donekle kroz PDV - pojasnio je ministar financija.

Naknada za obnovljive izvore energije ne bi trebala povećavati račune građanima, što bi se postiglo također smanjenjem PDV-a. Predlažu povećanja u turzimu, ali ne kada je riječ o smještaju. Najavio je i da će s ministrom turizma dogovoriti detalje. Snižene stope ostaju na većini artikala, ali se predlaže da se povećaju na kino ulaznice. Predlaže se i smanjenje poreza na automobile za vozila koja se koriste u poslovanju, ali je potrebno dobiti mišljenje EU. Poduzetnici, pogotovo uvoznici, bi trebali osjetiti promjene PDV-a kod uvoza strojeva.

- Na sto porošenih kuna, hrvatski će građani plaćati između 14,88 i 15,95 kuna, a nerezidenti 16,25 posto - kazao je Marić.

Porez na nekretnine

Marić predlaže da se smanji stopa poreza na promet nekretninama s 5 na 4 posto, što će biti prihod lokalne samouprave. Nema više olakšice, odnosno neplaćanja poreza, za kupnju prve nekretnine.

- Osobe koje stječu prvu rabljenu nekretninu sada mogu biti oslobođene poreza, ali oni koji stječu novu na to nemaju pravo. Predlažemo ukidanje svih tih olakšica, ali istovremeno i  smanjenje opće stope tog poreza - kazao je Marić.

Jednostavni porez na nekretnine zanima brojne građane. Komunalna naknada je iznos koji se troši namjenski u lokalnoj samoupravi. S 1.1.2018. godine bi se ona ukinula i uveo bi se porez koji neće značiti povećanje troškova za jedinice lokalne samouprave. Porez će se utvrđivati po dobi i stanju nekretnine. Tu korekciju neće osjetiti većina građana, već samo oni sa novijim i kvalitetnijim, kojima će izdvajanja porasti, te oni sa starijim i nekvalitetnijim nekretninama - za njih će izdvajanja biti manja.

Mijenja se i sustav trošarina na alkohol  - ministar navodi da neće postojati markice na bocama Badelovog pelinkovca - ali i na cigarete te motorna goriva, ovisno o emisijama CO2. Prilikom registracije vozila će se plaćati porez.

Vlada predstavlja poreznu reformu

Ministar financija Zdravko Marić stigao je u Banske dvore. Danas će na prvoj sjednici Vlade predstaviti poreznu reformu, no prije sjednice nije htio otkriti detalje.

- Sve ćete saznati kasnije - kratko je rekao Marić.

Ministrica gospodarstva Martina Dalić također prije sjednice nije htjela puno komentirati, kao i Marić rekla je da će se sve saznati nakon sjednice.

Ministar branitelja Damir Krstičević rekao je kako će se raspravljati i o Nacionalnoj strategiji.

Kuščević: Želim novim kolegama puno sreće

Konačno se Vlada ustrojila i možemo raditi. Želim novim kolegama puno sreće, truda, rada, da budu vrijedni i nadam se da ćemo svi zajedno postići rezultate za dobrobit Hrvatske i naših sugrađana- rekao je ministar graditeljstva Lovro Kuščević prije prve sjednice Vlade.

- Atmosfera je dobra, a nadam se da će nakon sjednice biti još i bolja- rekao je prije sjednice ministar rada i mirovinskog sustava Tomislav Ćorić.

Na pitanje je li uzbuđen, nasmijao se. 

- Već smo mi neki dan imali sastanak. Očekujem rad. Ja sam trenutno u fazi upoznavanja s resorom. U okviru ministarstva rada i mirovinskog sustava je šest pravnih osoba, HZZ, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i još četiri druga zavoda tako da je riječ o dosta zanimljivoj fazi upoznavanja s radom svih tih zavoda. Već od sljedećeg tjedna krećemo na neke konkretne stvari. Danas će Vlada predstaviti članove gospodarsko- socijalnog vijeća i u najkraćem mogućem roku krećemo u dijalog sa socijalnim partnerima. Ja kao novi ministar želim se što prije upoznati sa sindikalnim predstavnicima, imamo sutra sastanak upoznavanja što će dobro doći i njima i meni- rekao je Ćorić.