Prvo medicina: Počela utrka za Nobelovih šest milijuna kuna...

Predstavili su me kao ‘genija zla’, kao ‘trgovca smrću’, a ja sam samo radio za dobrobit čovječanstva. Jedini cilj mojeg života bio je širiti znanje, uvjeren da to znači širiti blagostanje, napisao je Alfred Nobel pred smrt 1896. godine.

Blagostanje je nestalo čitanjem njegove oporuke, koja je strašno naljutila Nobelove nećake, pa su je pokušali poništiti. Protivio joj se i švedski kralj Oskar II. Ipak, Nobelove namjere na kraju su ostvarene. On je, naime, odlučio da se golemo bogatstvo, koje je stekao izumom dinamita, uloži u sigurne obveznice, od kojih će kasnije biti uspostavljena Nobelova zaklada. Nobel je odlučio da se jednaki novčani iznosi daju za najvažnija otkrića u fizici, medicini, kemiji, za doprinos književnosti, dok je nagradu za mir namijenio onome “tko je učinio najviše na bratimljenju naroda, ukidanju ili smanjenju vojski ili za održavanje ili promoviranje mirovnih kongresa”.

Upravo tu nagradu za mir je 2009. godine dobio američki predsjednik Barack Obama. I najmlađa dobitnica Nobelove nagrade osvojila ju je u kategoriji za mir. Riječ je o Malali Jusufzai.

Od 1969. godine postoji i Nobelova nagrada za ekonomiju. Ona nije bila u oporuci velikog znanstvenika, nego ju je pokrenula švedska središnja banka, koja je i financira.

Objava ovogodišnjih dobitnika počinje danas nagradom za medicinu. Laureati će dobiti osam milijuna švedskih kruna, što je više od šest milijuna kuna.

Alfred Nobel je patentirao čak 355 izuma. Dinamit je najznačajniji. On mu je u najvećoj mjeri i donio bogatstvo, koje je nakon njegove smrti iznosilo 31,5 milijuna švedskih kruna, što bi danas bilo oko 990 milijuna kuna. Taj novac Nobel je odlučio ostaviti čovječanstvu. Mučila ga je, naime, spoznaja da se eksploziv koji je namijenio uporabi u rudarstvu i građevinarstvu sve više koristi u ratne svrhe. Stoga je odlučio poticati znanost, umjetnički rad i uspostavu mira u svijetu. Umro je u talijanskom San Remu 1896. godine.

Tri su hrvatska dobitnika: Ivo Andrić je dobio onu u kategoriji za književnost, dok su Lavoslav Ružička i Vladimir Prelog nagrađeni za doprinos u kemiji.