Gosti HRT-ove emisije Otvoreno govorili su o snimkama, pravilima za primjenu mjera prisile i postupku nakon iznenadne smrti pacijenta.
News
Komentari 28
Gosti HRT-ove emisije Otvoreno govorili su o snimkama, pravilima za primjenu mjera prisile i postupku nakon iznenadne smrti pacijenta.
Smrt pacijenta Kristiana Josipa Periša u Klinici za psihijatriju Sveti Ivan u zagrebačkom Jankomiru otvorila je pitanja o primjeni mjera prisile i postupanju osoblja. Gosti HRT-ove emisije Otvoreno upozorili su da dostupne snimke upućuju na postupke koji odstupaju od pravila struke. Naglasili su da istraga tek treba utvrditi sve okolnosti i pojedinačnu odgovornost.
Sunčana Roksandić, profesorica kaznenog prava na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i predsjednica Povjerenstva za zaštitu osoba s duševnim smetnjama, izrazila je sućut obitelji. Prema njezinoj procjeni, postupanje prikazano na snimkama i fotografijama znatno odstupa od Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama i pravilnika o mjerama prisile. Zakonski okvir, dodala je, obvezuje i samu ustanovu da organizira sigurno postupanje.
- Vidimo nešto što bi zapravo trebalo biti pokazatelj kako ne postupati kada je riječ o primjeni mjera prisile – rekla je Sunčana Roksandić u emisiji.
Roksandić je objasnila da tim mora zaštititi vitalne organe pacijenta, jasno odrediti osobu koja vodi intervenciju i osigurati edukaciju zaposlenika. Liječnik koji odredi mjeru ili voditelj tima mora paziti da pacijent može nesmetano disati. Prema njezinim riječima, nakon primjene prisile treba analizirati postupanje, a o mjeri obavijestiti obitelj, etičko povjerenstvo ili osobu od povjerenja koju je pacijent imenovao.
Psihijatar Željko Hrabar, voditelj Odjela za mušku akutnu psihijatriju Neuropsihijatrijske bolnice Dr. Ivan Barbot u Popovači, rekao je da nema okolnosti koje bi opravdale pritiskanje jastuka na lice pacijenta ili udaranje. Objasnio je da pacijenti mogu reagirati agresivno, no osoblje ne smije uzvratiti istim ponašanjem. Hrabar je govorio na temelju 35 godina rada u psihijatriji te istaknuo važnost pripreme, edukacije i dogovorenih uloga.
- U nikakvom scenariju to ne dolazi u obzir – poručio je.
Hrabar je rekao da razgovor i smirivanje pacijenta često mogu spriječiti fizičko sputavanje. Osoblje, prema njegovu opisu, pacijentu treba objasniti što ga čeka i kakav je plan liječenja, a krizni postupak unaprijed dogovoriti. Ako sputavanje postane nužno, članovi tima preuzimaju određene uloge, a zaposlenici pacijenta pridržavaju bez udaranja i stiskanja te koriste posebne tekstilne trake s magnetskim kopčama.
Ravnatelj Psihijatrijske bolnice Ugljan Mladen Mavar rekao je da ga je slučaj šokirao te da osoblje mora biti educirano, strpljivo i sposobno razumjeti reakcije pacijenata. Objasnio je da nakon smrti mrtvozornik utvrđuje smrt, a zatim obavještavaju obitelj. Kod iznenadne ili nasilne smrti, nakon intervencije ili kada uzrok nije poznat, provodi se obdukcija; ako postoji sumnja na nasilnu smrt, obavještava se i policija.
Mavar je naveo da u njegovoj bolnici zaposlenici pacijente u prostorijama za izolaciju i sputavanje provjeravaju svakih 10 do 15 minuta, uz praćenje kamerama. Prema njegovim riječima, tijekom 2024. i 2025. prosječno je oko 14 pacijenata bilo sputano, a mjera je trajala desetak sati. Roksandić je dodala da istraga treba utvrditi i je li netko propustio pružiti pomoć ili pokušao prikriti okolnosti smrti.
Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+