Karaganov, kojeg su zapadni mediji prozvali "Profesor Sudnji dan", tvrdi da je ograničeni nuklearni udar jedini način da se spriječi treći svjetski rat i slomi volja Zapada
Putinov saveznik oštro prijeti: 'Neuporaba nuklearnog oružja u Europi bio bi strašan grijeh'
Sergej Karaganov, utjecajni ruski politolog i počasni predsjednik Vijeća za vanjsku i obrambenu politiku, ponovno je šokirao međunarodnu javnost izjavom da bi neupotreba nuklearnog oružja u Europi bila "strašan grijeh". Karaganov, kojeg su zapadni mediji prozvali "Profesor Sudnji dan", tvrdi da je ograničeni nuklearni udar jedini način da se spriječi treći svjetski rat i slomi volja Zapada.
Njegove poruke dolaze u trenutku pojačanih napetosti i promjene geopolitičke dinamike nakon povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću. Dok Kremlj službeno najavljuje reviziju svoje nuklearne doktrine, Karaganovljeve ideje, iako ne predstavljaju službenu politiku, smatraju se barometrom razmišljanja unutar najtvrđih moskovskih krugova.
Tko je 'Profesor Sudnji dan'?
Sergej Karaganov (73) nije marginalna figura. Kao čelnik utjecajnog think-tanka, godinama savjetuje ruski državni vrh, a njegove analize pomno se prate na Zapadu kao uvid u strateško promišljanje Kremlja. Više od godinu dana bio je najistaknutiji glas koji je pozivao na promjene ruske nuklearne doktrine, za koju je Moskva sada potvrdila da će je revidirati.
Njegova temeljna teza je da je Zapad, nakon 75 godina relativnog mira, razvio "strateški parazitizam" – zaboravio je na užase rata i prestao se bojati nuklearnog oružja. Taj nedostatak straha, tvrdi Karaganov, čini zapadne elite neodgovornima i spremnima na eskalaciju sukoba u Ukrajini do razine koja prijeti opstanku Rusije. "Taj strah treba oživjeti. Inače je čovječanstvo osuđeno na propast", napisao je u jednom od svojih eseja.
Logika nuklearne eskalacije: 'Slomiti kičmu Europi'
Prema Karaganovljevu morbidnom rezoniranju, preventivni i ograničeni nuklearni udar na ciljeve u Europi bio bi način da se "otrijezne" zapadni vođe i spriječi globalna katastrofa. "Moramo slomiti volju europskih elita. Ono što ja zovem 'slamanje kičme Europi', u nadi da će se normalne, zdrave snage ponovno uzdići", izjavio je za rusku državnu televiziju.
On odbacuje uvriježeno mišljenje da se nuklearni rat ne može dobiti.
- Moramo napustiti neke od glupih ideja koje su osmislili naši prethodnici, a koji i dalje govore da se nuklearni rat ne smije dogoditi i da se nikada ne može dobiti. To je apsolutna besmislica. Nuklearni rat se može dobiti, ne daj Bože da se dogodi - rekao je.
Njegov prijedlog uključuje spuštanje praga za upotrebu nuklearnog oružja i demonstrativne poteze koji bi pokazali rusku odlučnost, uključujući i mogući udar na neku od europskih zemalja koje najagresivnije podupiru Ukrajinu. "Upotreba nuklearnog oružja, u ekstremnim slučajevima, strašan je grijeh. Ali ne koristiti ga i osuđivati svoj narod i svijet na veliki rat još je veći grijeh", poručuje.
Dekadentni Zapad i ruska misija
Karaganovljeva retorika dio je šireg narativa o civilizacijskom sukobu. U svojim tekstovima za Global Affairs, on opisuje Zapad kao dekadentnu silu u moralnoj, političkoj i ekonomskoj krizi koja promiče "anti-ljudske ideologije" poput odbacivanja obitelji, domovine i vjere. S druge strane, Rusiju vidi kao "državu-civilizaciju" s povijesnom misijom da zaustavi petstoljetnu dominaciju Zapada i oslobodi svijet od njegova "jarma".
Rat u Ukrajini, prema toj viziji, samo je bojište u puno većem, egzistencijalnom sukobu. Pobjeda u Ukrajini nije dovoljna ako se Zapad strateški ne povuče. A to povlačenje, smatra Karaganov, moguće je ishoditi jedino prijetnjom "Božjim oružjem".
Ovakve izjave, koje dolaze od osobe s pristupom Vladimiru Putinu, izazivaju duboku zabrinutost. One se uklapaju u sve agresivniji ton ruskih propagandista, poput Vladimira Solovjova koji je pozivao na bombardiranje Oxforda i Cambridgea. Iako se radi o ekstremnim stavovima, oni signaliziraju opasno pomicanje u ruskom strateškom razmišljanju, čineći svijet nestabilnijim i opasnijim mjestom