Putinovo igranje s vatrom na Balkanu, Srbija glavni suradnik

U godini kada obilježavamo 30. godišnjicu početka rata na Balkanu, najkrvavijeg europskog sukoba od Drugog svjetskog rata, ruski predsjednik Vladimir Putin odlučio je iskoristiti dramatično nazadovanje država, uzrokovano konzistentnim zanemarivanjem od strane Zapada, kako bi oslabio NATO i Europsku uniju, piše Foreign Affairs i nastavlja:

'Putin namjerava iskoristiti Balkan u misiji ponovnog uspostavljanja Rusije kao globalnog posrednika moći. Strategija za ostvarenje tog cilja može se usporediti sa strategijom Kremlja na Kavkazu, a to je povećati napetosti kako bi se Rusija mogla pozicionirati kao jedini regionalni posrednik i jamac sigurnosti. Osim toga, cilj je simultano demonstrirati da NATO i Europska unija, zajedno sa svojim članicama, nisu vjerodostojni partneri niti jednoj balkanskoj zemlji.

'Mnoge na Zapadu zbunjuje Putinova strategija jer ne razumije što Rusija može dobiti intervencijom u regiji. Kako je rekao direktor Carnegie moskovskog centra: "Balkan nije glavno bojno polje u sukobu Rusija-Zapad."

'S druge strane, Putin vidi Balkan kao slabu točku Europe, a jačanje ruskog utjecaja na tom području može mu omogućiti postavljanje strateške vojne imovine u blizini velike američke baze i pristup Jadranskom moru. Ipak, veći mu je cilj okrenuti ravnotežu snaga Europe u korist Moskve, a Balkan je dio te strategije. Shodno tome, Moskva je pokrenula informacijske operacije kako bi rasplamsala etničke napetosti i potaknula prosvjede, ugradila se u energetsku infrastrukturu i iskoristila dugogodišnje vjerske i kulturne veze Ruske i Srpske pravoslavne crkve, izvještava Foreign Affairs.

BIVŠI AMBASADOR SAD U HRVATSKOJ: Putinov ultimatum podsjeća na 1930-e godine i uvod u novi rat

Ruskim naporima za ostvarenje ciljeva nemjerljivo je pomogao slab odgovor Europske unije. Unatoč godinama i milijardama eura potrošenih na pripremanje Balkana za integraciju u EU, zajednica se nije proširila od ulaska Hrvatske 2013. godine, a unatoč obećanjima o članstvu za "zapadnobalkansku šestorku"- Albaniju, Bosnu, Kosovo, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Srbiju- pregovori su zamrznuti. Zbog izazova poput Covida-19, Brexita, uspona ekstremno desnih skupina i europske migrantske krize čini se da će proširenje zajednice još neko vrijeme sačekati. Rusija je za vrijeme rata na Balkanu bila preslaba da bi vojno intervenirala pa je bila ograničena na mirovnu misiju nakon rata na Kosovu 1999. godine, a iz iste se povukla 2003. godine. Rusija je i tada širenje NATO-a na istočnu Europu vidjela kao prijetnju nacionalnoj sigurnosti, a sada, s jačom ekonomijom i vojskom, vidi priliku za usporavanje napredovanja NATO-a targetiranjem balkanskih država. Zapadna Europa je posljednji put ignorirala izbijanje rata na Balkanu, no sada su ulozi previsoki da bi ignorirala ovu regiju, piše u tekstu.

Kako korupcija na Balkanu pomaže Putinu

Bivše jugoslavenske države su nakon rata iz socijalizma preselile u ekonomiju slobodnog tržišta, čime je zaživjela kleptokracija i ilegalna privatizacija. Putin je korupciju odlučio iskoristiti za zabijanje ekonomskih, vjerskih i etničkih klinova u balkanska društva kooptiranjem čelnika regije.

Srbija postaje ključni igrač u ostvarenju ruskih ciljeva. Vlada i crkva Srbije održavaju odanost Moskvi, a osim toga te dvije države veže i zajednička izolacija Srbije i Rusije od strane suvremenih zapadnih sila. Vlada Srbije pozvala je na stvaranje "srpskog svijeta", što je zapravo balkanska paralela Putinovom "ruskom svijetu", osmišljenog da ujedini sve Srbe pod zajedničkim kulturnim okvirom. Aleksandar Vučić ima neposredne strateške interese u intervenciji Rusije na Balkanu, utoliko što će mu kaos u regiji omogućiti da se predstavi kao snaga stabilnosti prije svoje izborne kampanje 2022. godine. Kako bi osigurali da će se izbori odviti u njihovu korist, Srbija i Rusija nedavno su se obvezale da će surađivati u borbi protiv masovnih prosvjeda i "obojenih revolucija" koje dolaze sa zapada.

PROTIVI SE NJEMAČKOM PRIJEDLOGU Orban: Mađarska se protivi sankcioniranju Milorada Dodika

Srbija za svoju odanost dobiva velikodušnu potporu vojsci, što govori podatak o udvostručenju proračuna za obranu Srbije iz 2018. godine, što Srbiju čini prvom među balkanskim državama u potrošnji vezanoj za obranu. Unatoč prijetnjama sankcijama od strane Ujedinjenih Država prema Srbiji, Moskva je 2019. godine Srbiji poslala raketni sustav S-400 na vojnu vježbu, a ove godini su joj dopustili i nabavu sustava protuzračne obrane Pancir-S1M. Osim toga, Srbija je domaćin ruskog "humanitarnog centra", koji služi kao institucija za prikupljanje obavještajnih podataka, a koji se nalazi u blizini kampa Bondsteel- primarne NATO baze na Kosovu.

Moskva je otvoreno prijetila balkanskim zemljama koje su pokušale ojačati svoje sigurnosne veze sa Zapadom. Pokušala je i izbaciti iz kolosijeka referendum o članstvu Sjeverne Makedonije u NATO-u 2018. godine, a ruski veleposlanik zemlju je proglasio "legitimnom metom" ako se napetosti između NATO-a i Rusije povećaju.

Rusija razumije da je religija na Balkanu uvijek bila ključna u poticanju sukoba. U Crnoj Gori Kremlj  promiče prorusku politiku kroz Srpsku pravoslavnu crkvu, a djelujući kroz crkvu, Rusija je prošle godine potaknula masovne prosvjede i zamijenila nekooperativnu vladu proruskim vodstvom.

Na Balkanu su u najgoroj poziciji Kosovo i Bosna i Hercegovina. Iako stanovništvo Kosova više od 90 posto čine etnički Albanci, Srbija tu državu i dalje smatra pradomovinom koja sadrži neka od najsvetijih mjesta Srpske pravoslavne crkve. Baš kao što je građanski rat eksplodirao iz napetosti između različitih vjerskih i etničkih skupina početkom 1990-ih, Kremlj sada koristi pravoslavnu crkvu da destabilizira zemlju i širu regiju. Moskva je također dala do znanja da je diplomatsko priznanje Ujedinjenih Naroda o nezavisnosti Kosova od Srbije nemoguće bez ruskog odobrenja.

U Bosni i Hercegovini je glavni problem podjela i napetosti između srpske, bošnjačke i hrvatske zajednice, a Kremlj je i te napetosti odlučio iskoristiti. Rusija je u ožujku zaprijetila odmazdom ako BIH postane članica NATO-a, a u međuvremenu je srpski član tročlanog predsjedništva BIH, Milorad Dodik, zaprijetio da će se Republika Srpska odcijepiti od ostatka države. Osim Republike Srpske, Kremlj podržava i bosanskohercegovačke nacionaliste da se zalažu za stvaranje drugog entiteta u Bosni i Hercegovini.

Situacija na granici s Ukrajinom

Rusija je na Božić objavila da su trupe na granici s Ukrajinom završile vojne vježbe u trajanju od mjesec dana. Ministarstvo obrane u priopćenju je objavilo da su vježbe za snage Južnog vojnog okruga održane u južnim regijama uključujući Rostov, Krasnodar i Krim, koje je Moskva oduzela Ukrajini 2014. godine. No vježbe su se odvijale i izvan navedenih južnih regija, u Stavropolju, Astrakhanu i u Armeniji. U priopćenju su objavili i da se vojnici vraćaju u svoje baze.

REPRESIJA NAD OPORBOM Rusija blokirala web stranicu nevladine udruge za praćenje oporbenih prosvjeda u zemlji

Podsjetimo, zapadne države su optužile Rusiju da je okupila više od 100 000 vojnika uoči moguće zimske invazije. Prema procjenama Kijeva, broj ruskih vojnika duž granice s Ukrajinom, porastao je s 93 000 vojnika u listopadu na sadašnjih 104 000 vojnika, prenosi The Defense Post.

Rusija je na optužbe odvratila kako ima pravo premještati snage na svojem teritoriju i porekla je planiranje napada velikih razmjera