Radije bih da mi kćer ima dečka Hrvata nego Srbina?

"Kada bih mogao utjecati, uvijek bih radije da moj sin ili kćer ima curu ili dečka Hrvata?" Da ili ne? "Da sam ja vlasnik trgovine i da na red za kupnju čekaju Hrvat i Srbin, prvo bih poslužio Hrvata, premda je došao malo kasnije, iz samo meni poznatih razloga". Da ili ne? To su samo dva u nizu pitanja iz istraživanja koje u Vukovaru provodi Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Društvo za psihološku pomoć. Istraživanje je longitudinalno - dakle, provodi se više puta tijekom određenog razdoblja, kako bi se ustanovilo koliko se mišljenja ispitanika vremenom mijenjaju - a nakon 2000. godine nedavno je ponovno provedeno u vukovarskim osnovnim i srednjim školama. Istraživanje je izazvalo negativne reakcije kod nekih Vukovaraca, no riječ je o legitimnoj znanstvenoj aktivnosti čiji će rezultati, kada budu gotovi, biti dostavljeni školama, ministarstvu obrazovanja i drugim ustanovama koje na temelju njegovih zaključaka mogu oblikovati strategije koje će omogućiti bolju komunikaciju između dviju, naročito u Vukovaru, još uvijek prilično udaljenih skupina. Vukovarski učenici koji se školuju u nastavi na hrvatskom jeziku i i oni koji se školuju na srpskom tek su ove godine krenuli u zajedničke smjene. Bit će zanimljivo vidjeti koliko su, u tom smislu, vukovarski Hrvati i Srbi promijenili stavove u odnosu na 2000. godinu. Rezultati istraživanja još nisu poznati a najranije bi mogli biti, kako saznajemo od autora, na proljeće.