Radoš o referendumu o ćirilici: Ne treba nam još jedan sukob

Referendum o ćirilici i dalje je tema u saborskim hodnicima.

- Koliko sam ja upoznat, ovaj referendum nije vezan uz ćirilicu, nego je vezan uz sva manjinska prava u Hrvatskoj, a takvo što smatram neprihvatljivim. Ne mogu prejudicirati ni špekulirati o tome kakva bi bila odluka Ustavnog suda o ustavnosti tog pitanja, pogotovo u svjetlu raznih odluka koje su u zadnje vrijeme donosili - kazao je Peđa Grbin (SDP).

Upitan što će kao predsjednik Odbora za Ustav napraviti kada na Odbor dođe takvo nešto, odgovara:

- O tome ćemo govoriti kada to dođe, ovisno o propisima koji će biti na snazi u obliku u kojem će biti. U ovom trenutku, na temelju sadašnjeg Ustava, ovakvo pitanje smatram u potpunosti neprihvatljivim - kazao je.

Radoš: Imamo dovoljno sukoba

Jozo Radoš (HNS) protivi se takvom referendumu. Napominje da je referendumski način odlučivanja građana moćno sredstvo, ali se njime ne bi smjelo odlučivati o pravima manjina.

- Danas to može biti svjetonazorska manjina, sutra etnička, prekosutra regionalna, dobna, imovinska. Referendumom se trebaju štititi opća prava, a ne ići protiv prava manjina. Taj referendum bio bi protiv međunarodnih obveza Hrvatske. Nakon njega sukobi bi bili veći, a život građana slabiji jer bi sa svim problemima koje imamo i kojima se ne posvećujemo dovoljno, još živjeli s tim novim sukobom - rekao je.

Mlakar: Ustavni sud vjerojatno neće dopustiti referendum o ćirilici

Davorin Mlakar (HDZ) ponovno je izrazio bojazan da Ustavni sud ne bi dopustio referendum s ovim pitanjem.

- Postoji razina dostignutih manjinskih prava koja nije sukladna mnogim europskim zemljama, praksi europskih zemalja, ali s obzirom na to da je to već na neki način ušlo u Ustavni zakon vjerujem da će se vrlo teško bilo tko odlučiti da ta prava drugačije tretira - kazao je Mlakar.

Upitan je li stav stranke da neće podržati takvo referendumsko pitanje, odgovara.

- Ne, ne. Mi to nikada nismo rekli. Dapače, rekli smo da bi trebalo otvoriti razgovore o tome i vidjeti da li je taj postotak u populaciji koji se sada koristi za službenu uporabu jezika onaj koji je, logičan i prihvatljiv sa stajališta prakse ostalih zemalja. Upozorit ću ponovno da je 50 posto i više od 50 posto stanovnika određenog područja logična kategorija za koju se uvodi službena uporaba jezika. S obzirom na to da smo mi ranije krenuli u drugom pravcu, vjerujem da će biti jako teško tu praksu mijenjati - kazao je Mlakar.

Kazao je da će, bez obzira na to što ona možda neće proći, potpisati tu referendumsku inicijativu.