U objavi se pita koliko je zaista uginulih goveda (službeno 40, neslužbeno 100) ali i kako su zbrinuti ostaci životinja
ANTRAKS AFERA
Ravnatelj Štampara o bedrenici: 'Epizootijom se upravljalo ispod minimuma stručnog standarda'
Čitanje članka:
2
min
Branko Kolarić, ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo 'Dr. Andrija Štampar' oglasio se povodom slučaja širenja zarazne bolesti bedrenice, odnosno anstraksa na području općine Vrlike. Stočari u podsvilajskim selima očajni su i u panici zbog pomora stoke. Službama je trebalo 11 dana da potvrde bedrenicu kod uginulih životinja.
- Koliko je zaista uginulih goveda (službeno 40, neslužbeno 100), i kako su zbrinuti ostaci životinja? Od 13 obrađenih, za jedno govedo utvrđeno je da je uginulo od bedrenice, a za preostalih 12 uzrok smrti nije utvrđen. Od 40 objavljenih smrtnih ishoda u goveda, gdje je preostalih 27 koja, čini se nisu postmortalno obrađena? - pita se Kolarić u svojoj objavi na društvenim mrežama.
Smatra kako je neobično da bi od 13 obrađenih goveda u samo jednog bila utvrđena bedrenica, kako objasniti toliki udio lažno negativnih nalaza.
- Bedrenicu je lako prepoznati (npr. nema mrtvačke ukočenosti, pa ako par sati nakon uginuća kravi možete savinuti koljeno uginula je od bedrenice); stočari pak tvrde da nije bilo znakova bedrenice. Više je pokazatelja da se epizootijom upravljalo ispod minimuma stručnog standarda, i za javnost i za cijelo društvo važno je analizirati postupanje svih odgovornih da bismo nešto naučili - navodi.
Na kraju je naveo da je u redu da se opća javnost informira o nekim detaljima suzbijanja antraksa. Tipa, prepoznavanje i dijagnostika, rezervoar spora u okolišu, zbrinjavanje uginulih životinja, opasnost za ljude itd.
Što je bedrenica?
Bedrenica, poznata i pod imenom antraks, teška je zarazna i rijetka bolest koju uzrokuje bakterija Bacillus anthracis. Riječ je o zoonozi, to jest bolesti koja se prvenstveno javlja kod životinja, stoji na stranici Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane Ministarstva poljoprivrede. Bedrenica se osobito kod goveda, ovaca i koza, a može se prenijeti i na čovjeka.
Kod nekih životinja može se prije uginuća primijetiti teturanje, drhtanje, probavni poremećaji te otežano disanje. Lešina se nakon smrti brzo nadima, a iz tjelesnih otvora može se cijediti nezgrušane tamni krvavi iscjedak.
Bakterija koja uzrokuje bolest stvara izuzetno otporne oblike koji mogu preživjeti u tlu i okolišu desetljećima. Do zaraze kod ljudi dolazi najčešće putem kože, udisanjem spora ili konzumacijom kontaminirane hrane. Ovisno o načinu zaraze, bolest se kod ljudi može razviti u tri oblika.
Najčešći je kožni oblik, koji se javlja u preko devedeset posto slučajeva. On počinje kao bezbolna ranica, ali se vrlo brzo pretvara u crni čir s otečenim i upaljenim tkivom oko sebe. Ako se ne liječi na vrijeme, može se proširiti na krvotok i dovesti do sepse. Osim toga, postoji i plućna bedrenica koja nastaje udisanjem spora. Počinje simptomima sličnima gripi, no vrlo brzo prelazi u tešku upalu pluća s često kobnim ishodom. Treći oblik je crijevna bedrenica. Javlja se nakon konzumacije zaraženog mesa. Karakteriziraju je jaki bolovi u trbuhu, povraćanje, proljev te često i unutarnje krvarenje.
Dijagnoza bedrenice postavlja se analizom krvi, brisa rane ili sputuma u laboratoriju. Uspješnost liječenja uvelike ovisi o brzini reakcije. Lijek izbora su antibiotici poput penicilina, ciprofloksacina ili doksiciklina.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
