Velika porezna istraga: Porezna uprava je razotkrila golemu mrežu u kojoj se novac pere fiktivnim računima i trgovinom investicijskim zlatnim polugama...
Razbili su lanac pranja novca: Zlatom oprali 500 milijuna kn
Ulaskom u Europsku uniju Hrvatska je postala žrtvom međunarodnog lanca pranja novca čije je sjedište u Zagrebu, a koji se proteže od Južne Amerike do Europe. Rezultat je to istrage koju je u travnju prošle godine počela Porezna uprava RH u suradnji s Uredom za sprječavanje pranja novca te Ministarstvom financija Republike Italije. Riječ je o jednoj od najvećih poreznih istraga u novijoj hrvatskoj povijesti, koju je od samog početka vodio Sektor za nadzor poreznih obveznika područnog ureda Porezne uprave u Zagrebu.
I banka na udaru poreznika
Prema dokumentaciji koju smo dobili na uvid, u fokusu poreznih istražitelja našlo se dvadesetak hrvatskih tvrtki registriranih za trgovinu na veliko, čija je jedina poslovna djelatnost bila trgovina investicijskim zlatom, i koja su samo u protekloj godini imala promet veći od 500 milijuna kuna. Riječ je o poduzećima koja su većim dijelom registrirana u Zagrebu, na istoj adresi u Radničkoj cesti, na kojoj se nalazi i poslovno sjedište jedne poznate talijanske banke koja se, također, našla na udaru poreznih istražitelja, o čemu je nedavno govorio i ministar financija Boris Lalovac.
Poreznim nadzorom, naime, ustanovljeno je da je većina poduzeća u lancu fiktivna te da su fiktivni i njihovi poslovi, za koje su iz proračuna RH uredno dobivali povrat poreza. Dio tvrtki poslovao je s talijanskim poduzećima za prodaju nerafiniranog zlata, koje se u Hrvatskoj navodno prerađivalo u zlatne poluge, tj. investicijsko zlato.
Otkrili niz lažnih faktura
Za te, navodno fiktivne poslove, u prošloj su godini na ime pretporeza iz hrvatskog proračuna izvukli približno 50 milijuna kuna, zbog čega su službenici Sektora za nadzor poreznih obveznika u Poreznoj upravi Zagreb blokirali račune svih poduzeća u lancu.
Nakon provedenog nadzora nad tim tvrtkama, kako otkrivaju podaci Porezne uprave i Ureda za sprječavanje pranja novca RH, utvrđen je cijeli niz nepravilnosti i nezakonitosti. Prema službenim podacima koje smo dobili na uvid, ustanovljeno je da se neka od tih trgovačkih društava istovremeno pojavljuju kao kupci i kao dobavljači investicijskog zlata te da se dio njih ne odaziva na dostavljene pozive, dok neki uopće ne postoje na prijavljenim adresama. Utvrđeno je da neka od tih društava nisu u sustavu PDV-a, a za neke dobavljači nisu mogli dokazati nabavu robe. Neka društva uopće nisu imala račune za robu u poslovnoj dokumentaciji nego su knjižila obveze za primljene kredite ili obveze po leasingu. Utvrđeno je i da je cijeli niz faktura u poslovanju tih tvrtki bio lažan, tako su, naprimjer, izdavala fakture za automobile koji uopće nisu postojali.
Još je zanimljivija situacija s osnivačima, odnosno formalnim vlasnicima tvrtki. Prema navodima iz porezne istrage, neki od osnivača poreznim su inspektorima izjavili da nikad nisu vidjeli ni robu ni novac, u desetak tvrtki vlasnici su vrlo mlade osobe, a jedan dio tvrtki u vlasništvu je stranih državljana i pojedinaca s kaznenom evidencijom u RH ili osoba s policijskih tjeralica.
Južnoamerička narko veza
Većinu ovih tvrtki, prema saznanjima Porezne kojima raspolažemo, povezuje odvjetnik poznat iz afere Krašograd, vlasnik utjecajnog odvjetničkog društva u Zagrebu. On je jedan od osnivača u dijelu spomenutih tvrtki, dok je s drugim vlasnicima u vezi kao pravni zastupnik i odvjetnik. Druga poveznica je tvrtka koja se bavi otkupom lomljenog zlata, a čiji je lanjski promet, prema pisanju medija, od tri milijuna narastao na preko 200 milijuna kuna. U protekle dvije godine zahvaljujući ovoj organizaciji trgovaca zlatom, zabilježen je porast prodaje investicijskog zlata od 250 posto! U suradnji s inozemnim istražiteljima hrvatski porezni službenici došli su i do podataka o talijanskim tvrtkama dobavljačima za spomenuti hrvatski lanac trgovaca investicijskim zlatom. Spominje se i peruansko poduzeće koje je DEA, američka agencija za borbu protiv trgovine narkoticima, istraživala zbog povezanosti s pranjem novca južnoameričkih narkokartela, uglavnom putem prodaje nerafiniranog zlata i trgovine investicijskim zlatom.