Kako su objavili iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, projekt rekonstrukcije luke Ubli sufinanciran je sredstvima Europske unije u iznosu od 6,66 milijuna eura
Rekonstrukcija luke Ubli na Lastovu, vrijedna više od 7,8 milijuna eura, počinje u lipnju
Radovi na projektu rekonstrukcije luke Ubli, na otoku Lastovu, trebali bi početi u lipnju ove godine, a predviđeno je da traju dvije godine, istaknuto je u ponedjeljak na početnoj konferenciji tog projekta, vrijednog više od 7,8 milijuna eura.
Na početnoj konferenciji projekta "Rekonstrukcija luke otvorene za javni promet Ubli, otok Lastovo" bio je i potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, a u sklopu konferencije ugovor o radovima potpisali su ravnatelj Lučke uprave Dubrovačko-neretvanske županije Antun Banovac i predstavnici odabranog izvođača radova, splitske tvrtke Pomgrad Inženjering.
Kako su objavili iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, projekt rekonstrukcije luke Ubli ukupno je vrijedan više od 7,8 milijuna eura, a sufinanciran je sredstvima Europske unije u iznosu od 6,66 milijuna eura, dok se ostatak financira iz državnog proračuna te sredstvima Dubrovačko neretvanske županije.
Projekt uključuje izgradnju novog trajektnog pristana s priveznom obalom u duljini 110 metara te rampom za ukrcaj i iskrcaj vozila, produljenje postojeće obale za trajekte od 54,48 metra, uređenje kopnenih i operativnih prometnih površina, kao i cestovni spoj luke sa županijskom cestom Ž6230 (koja će biti u općoj uporabi i otvorena za sve korisnike bez naplate). Projektom će se omogućiti proširenje i povećanje kapaciteta u luci Ubli, povećanje sigurnosti i kvalitete usluge pomorskog prometa, bolja povezanost otoka Lastova s kopnom i ostalim otocima, kao i stvaranje boljih uvjeta za povećanje kvalitete života otočana, objašnjavaju iz Ministarstva.
Prenose i izjavu ministra Butkovića koji je podsjetio na snažna ulaganja u infrastrukturu, u luke, lukobrane, rive i sl. na svim našim otocima u posljednjih pet, šest godina.
Uz pomoć europskih sredstava, ali i uz pomoć nacionalnih sredstava, krenuvši od 2016. godine kontinuiranim porastom izdvajanja iz državnog proračuna, pokrenut je investicijski ciklus na čitavoj hrvatskoj obali, rekao je Butković, koji to zove i "renesansom na hrvatskoj obali".
- Ulaganja koja mi danas imamo u luke su više od 300 milijuna eura, uglavnom uz pomoć europskih sredstava. Mislim to je veliki investicijski ciklus- rekao je Butković, ističući kako se planira nastaviti s tim investicijskim ciklusom.
Podsjetio je i na odluku Vlade od prije dvije godine kojom je omogućena uspostava direktne brzobrodske linije čime je Lastovo povezano s Dubrovnikom.
- Nikada dosta linija, nikad dosta bolje prometne povezanosti- istaknuo je Butković, dodavši kako će realizacijom danas predstavljenog projekta život i uvjeti života na Lastovu, ne samo ljudi koji tu žive i kojima je to prioritetno, nego i turista, biti puno bolji i puno svrsishodniji.
Naglasio je kako je Dubrovačko-neretvanska županija vodeća u Hrvatskoj po pripremi i realizaciji projekata u lučku infrastrukturu, spominjući uz ostalo i projekte kao što su završena luka u Donjem Čelu na Koločepu, lukobran Puntin, Vela Luka, današnji projekt u Ublima i priprema luke Perna na Pelješcu i Prigradice.
- To su sve europski projekti, a Trpanj i Cavtat, koji je sada u realizaciji, su nacionalni projekti koje država financira iz nacionalnih sredstava. Tako da je zaista jako puno projekata, jako puno dobrih investicija je ovdje kad govorimo o lučkoj infrastrukturi, ne spominjući sada Pelješki most i pristupne ceste i sav onaj veliki investicijski ciklus u cestovnu infrastrukturu koja je, i naravno u Zračnu luku Dubrovnik, koja je obilježila mandat naše Vlade- izjavio je Butković, dodajući kako su upravo ta sinergija lokalne samouprave, od općine, grada ili županije, sa središnjom vlasti ključna u osmišljavanju, ali i u povlačenju europskih sredstava bez kojih zapravo i nema velikih investicija i velikih ulaganja.
Iz Ministarstva u priopćenju prenose da se ministar Butković osvrnuo i na bolje prometno povezivanje, kao i na nabavku novih brodova te naglasio kako je ključna modernizacija brodova i nabavka novih jer postojeća flota polako već stari i mora se pratiti korak s vremenom.