Renata i Luka: O financijama podučavamo učenike srednjih škola

Oboje su studenti Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i aktivni članovi Kluba, a istaknuli su se radom na projektu Fintelligent. Inicijativa je to članova skupine Osobne financije, s glavnim ciljem podizanja financijske svijesti mladih, posebno srednjoškolaca. Tijekom godine fokusiraju se na rad s mladima i održavanje edukativnih radionica u srednjim školama. Sve svoje znanje koje i dalje svakodnevno usvajaju na edukacijama i osobnim usavršavanjem, Renata i Luka redovito dijele s drugima jer su prepoznali važnost širenja relevantnih informacija o financijama radi povećanja razine financijske pismenosti. Budući da su primjer mladima u upravljanju osobnim financijama, u serijalu FinTok: GenZ za GenZ otkrivaju kako štede i kako uče o financijama i financijskim sustavima – sve radi stabilnije financijske budućnosti.

Ja DANAS:

• Moja omiljena knjiga o financijama:

Renata: Iako svi možemo vrlo lako naići na razne preporuke stranih djela na društvenim mrežama, osobno bih veću pažnju posvetila domaćim djelima prilagođenima našem tržištu i sustavu te djelima koja su izdana pod nadzorom institucija. Primjer je takve literature Novčano tržište: srce financijskog tržišta autora Ivana Lovrinovića, koji obrađuje novčana tržišta Velike Britanije, Japana, Francuske i Njemačke, ali i mogućnosti hrvatskog novčanog tržišta.

Luka: The Millionaire Next Door autora Thomasa J. Stanleya i Williama D. Danka. Ta me knjiga naučila kako se bogatstvo u životu može graditi i bez hvalisanja materijalnim stvarima.

• Moj izvor informacija o mirovinskom sustavu:

Renata: Uz predavanja na fakultetu, razgovora s profesorima te obavezne literature na fakultetu, informacije pronalazim i na službenim stranicama institucija kao što su HANFA, REGOS i UMFO.

Luka: Web stranice poput mirovinskifondovi.hr i službeni dokumenti dostupni javnosti.

• Pravilo '50/30/20' nalaže kako najprije treba odvojiti pola prihoda za neophodne troškove, 30% za želje i slobodne vrijeme, a 20% odvojiti za štednju. Moje pravilo '50/30/20' glasi:

Renata: Osobno se pokušavam držati navedenog pravila. Međutim, smatram i kako se ne bismo trebali osjećati loše ako se pravila ne možemo u potpunosti pridržavati i gledati svaku decimalu postotka. Na njega bismo trebali gledati kao nešto što će nam pomoći usvojiti zdrave navike štednje.

Luka: Pokušavam se voditi tim pravilom, ali ne držim ga se uvijek strogo. Na mjesečnoj razini otprilike
40% potrošim na potrebe, 30% na želje i 30% za ulaganje u budućnost.

Ja NA PRVOM POSLU:

• Prvim zaposlenjem ući ću u prvi i drugi stup obveznog mirovinskog osiguranja. Mirovinski fond u koji će se uplaćivati 5% mojih prihoda planiram izabrati ovako:

Renata: Iako sam još studentica i imam još dosta vremena do ulaska na tržište rada, smatram kako nikada nije prerano početi istraživati i raspitivati se o mogućnostima. Osobno sam prikupljanje informacija započela razgovorom s profesorima i roditeljima, ali i samostalnim istraživanjem na web stranicama institucija i društava za upravljanje mirovinskim fondovima.

Luka: Raspitat ću se kod onih iskusnijih o radu mirovinskih fondova, u početku kod roditelja i obitelji, a
kasnije kod profesora.

Ja NA ZADATKU

• Kako bih ostvario/ostvarila maksimalni državni poticaj za ulaganje u dobrovoljni mirovinski stup od 99,54 EUR godišnje, svaki mjesec trebam uplatiti 55,35 EUR mjesečno. Njih svaki mjesec ovako: 

Renata: Iako nam se možda ne čini tako, smatram kako svatko od nas ima poneki trošak koji može ukloniti ili smanjiti. U mom slučaju, a vjerujem i u slučaju većine mladih, radim na tome da smanjim potrošnju na taksi službe i dostavu hrane.

Luka: Smatram kako sam većinu troškova koji mi nikako ne pridonose boljoj financijskoj budućnosti većinski i uklonio, a za poticaj izdvajam iz studentskih poslova koje odrađujem uz Klub i obaveze na fakultetu.

Ja ZA 20 GODINA

• Znam da prinose na mirovinsku štednju treba promatrati dugoročno. S obzirom na to da ću štedjeti za mirovinu nekoliko desetljeća tijekom kojih su uobičajeni povoljni i nepovoljni gospodarski ciklusi, o prinosima se planiram informirati ovako:

Renata: Zahvaljujući obrazovanju, već sam upućena u kretanje i moguće oscilacije ekonomskih ciklusa i ciklusa na tržištu kapitala, ali svakako je važno pratiti informacije o prinosima na službenim stranicama mirovinskih fondova i drugih institucija.

Luka: O tome sam već podosta informiran iz knjiga i sličnoga štiva, ali kao i uvijek, najbolja je opcija informiranje na web stranicama mirovinskih fondova.

• Poželim li promijeniti kategoriju mirovinskog fonda, učinit ću to ovako:

Renata: Prvo bih istražila koja mi je opcija najprikladnija (kategorija A, kategorija B ili kategorija C), a zatim bih samostalno online putem sustava e-Građani promijenila kategoriju.

Luka: Istražit ću što mi je najbolja opcija, a onda se posavjetovati s članovima obitelji za koje znam da su promijenili kategoriju i da su upućeni u strategije ulaganja mirovinskih fondova u svim trima kategorijama (A, B i C). Pokušat ću donijeti najbolju odluku.

• Kategorije mirovinskih fondova objasnili bismo kolegi studentu ovako:

Renata i Luka: Postoje tri glavne kategorije: A, B, C. Kategorija A je za mlađu generaciju koja si može priuštiti rizik uz veće prinose. Kategorija B je za osiguranike kojima je ostalo 10-ak godina do mirovine. Posljednja, kategorija C namijenjena je ljudima pred mirovinu, uz manji rizik kako bi očuvali akumulirani iznos.

Ja ZA 40 GODINA

• Prvo što ću si priuštiti kada ostvarim pravo na mirovinu iz prvog, drugog i trećeg stupa:

Renata: Zasigurno bih si priuštila neki mali, opuštajući odmor na moru.

Luka: Najprimamljivije mi zvuči obiteljsko putovanje.

• Mirovinu provodim ovako:

Renata: Prije svega mi je važno financijski se osigurati do mirovine kako bi ju provela u opuštenom okruženju, daleko od grada.

Luka: U kući na moru i s unucima.

PITAM STRUČNJAKA

Odgovara: dr.sc. Predrag Bejaković, Institut za javne financije

Renata: Koliko se uzastopnih godina može uplaćivati u najrizičniju kategoriju A mirovinskih fondova?

Bejaković: Zakon o obveznim mirovinskim fondovima (NN 19/24), propisuje samo Članak 96. (1) Ako je osiguranik član mirovinskog fonda kategorije A, na dan kada ispuni uvjet da do referentnog dana ima manje od 10 godina, Središnji registar osiguranika će ga rasporediti u mirovinski fond kategorije B kojim upravlja isto mirovinsko društvo. Slijedom navedenog zakonski nije određeno koliko se uzastopnih godina može uplaćivati u najrizičniji fond jer to ovisi o tome kada je osiguranik počeo raditi.

Luka: Može li se za mirovinu početi uplaćivati u studentskim danima?

Bejaković: Može. Svi mogu štedjeti kada i koliko žele u dobrovoljnim mirovinskim fondovima. Nema ograničenja vezanih uz dob, zaposlenje ili primanja. Sami birate visinu, trajanje i dinamiku uplata u fond. Dobrovoljni mirovinski fondovi omogućuju jednostavnu online prijavu, a član fonda postajete prvom uplatom i upisom u registar članova fonda.