Riječki đaci: Sad prognoziramo vrijeme i učimo forenziku...

Godinu dana nakon što su provedene ankete o tome što žele učiti, gimnazijalci Prve riječke hrvatske gimnazije dobili su nove predmete.

- Uvedena je forenzična biologija, osmišljena po finskom modelu, čiji smo školski sustav imali prilike upoznati pri posjetu toj zemlji. U sklopu ovog projekta povezali smo se i s centrom za vještačenje u Zagrebu te riječkom policijom, koji će asistirati u forenzičnim istraživanjima.

Tu je i kemija prehrane, koja je isključivo laboratorijska, gdje se učenici bave poznavanjem brojeva i kemijskih sastava prehrane, a završni zadatak bit će im pripremiti jednostavan kolač po receptu zapisanom kemijskim formulama. Fizika je integrirano povezana s kurikulom informatike te osnovnim poznavanjem programiranja u jeziku C++. Tu se učenici bave programiranjem meteorološke stanice te vršenjem testova vezanih uz prognoziranje vremena. U financijskoj matematici učenici uče o kamatnim računima, računaju s postocima, usklađuju troškove i primanja, suradnju s bankama i brokerima te uče kako razlikovati dobre od loših poslovnih odluka. Sve su to predmeti u okviru projekta STEM Interaktiv, utemeljeni na istražvačkim načelima i metodologiji rada temeljenoj na aktivnom korištenju ICT tehnologije i izrađenim digitalnim sadržajima. Učenicima će biti omogućeno da ih uče na daljinu - objašnjava ravnateljica Jane Sclaunich.

Radi se o projektu vrijednom više od 800.000 kuna financiranom iz EU fondava, a razvijenom u suradnji s oPrimorsko-goranskom županijom i odjelima za biotehnologiju i matematiku Sveučilišta u Rijeci.

Nastava se odvija jednom tjedno, a fokus je na vježbama i terenskom radu umjesto uobičajenih klasičnih predavanja. Tako će, primjerice, krajem školske godine nastava iz forenzike završiti tako što će gimnazijalci podijeljeni u dvije grupe dobiti praktičan zadatak o rješavanju zločina. U sklopu ovog predmeta u školi će gostovati stručnjaci forenzičari i ekipa Ministarstva unutarnjih poslova, koji će učenicima predočiti kako funkcionira pravi kriminalistički laboratorij te kako se skupljaju i čuvaju uzorci s terena. Također, potencijalni budući forenzičari posjetit će Centar za forenzička ispitivanja u Zagrebu, a u sveučilišnom Odjelu za biotehnologiju koristit će njihovu sofisticiranu opremu.

Da se ova vlastita “mala” kurikularna reforma pokazala kao pun pogodan, svjedoči veliki broj zainteresiranih učenika, koji prvi put surađuju i međugeneracijski, tj. mogu odabrati kurikulum neovisno o razredu koji pohađaju. Nastava je kao u Finskoj, posložena tako da je učenici sami kreiraju dok su profesori više u službi moderatora koji usmjeravaju.

- Već u prvoj godini zainteresiranost učenika bila je toliko velika da nažalost, nismo mogli svima udovoljiti. Sve nagovješćuje da ćemo se idućih godina morati širiti jer interes je velik, a prostora, pogotovo sad s novom opremom, je malo. Ovdje su u zgradi iz 19. stoljeća skučene dvije škole s više od 1200 učenika - kaže Sclaunich.

Dodaje kako bi mnoge stvari u školstvu bile izvedivije, kreativnije i jednostavnije kad bi škole imale veću autonomiju.

- Većina europskih škola ima autonomiju, što podrazumijeva i veću odgovornost, ali tek tad se vidi uspjeh učenika i nastavnika - zaključuje ravnateljica Sclaunich, zahvaljujući svojim kolegama nastavnicima, koji su u sklopu ovog projekta prošli 170 sati digitalnog usavršavanja, radili prekovremeno, puno toga uložili, ali i zapostavili, poput obitelji, kako bi svi zajedno uspjeli ostvariti vlastitu malu kurikularnu reformu.     

Škola mora odgovarati potrebama svih đaka

U obrazovanju nam treba veća prilagodljivost različitim potrebama, kaže ravnateljica Prve riječke hrvatske gimnazije Jane Sclaunich.

- Škola mora biti fleksibilna da može odgovoriti različitim potrebama najrazličitijih učenika (djeca s posebnim potrebama, manjine, izbjeglice, daroviti). Tek kad budemo doista poštivali pravo na obrazovanje, može doći i do stvarnih promjena u obrazovanju - objašnjava.