Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata
175 komentara

Sabor bez HDZ-ovaca izglasao zamrzavanje tečaja 'švicarca'

Većina je prihvatila i amandman Vlade kojim se fiksirani tečaj primjenjuje na ugovore o kreditima većim od milijun kuna. Za amandman je ruku digao 81 zastupnik

Patrik Macek/Pixsell
Foto: Patrik Macek/Pixsell
175 komentara

Bez glasova HDZ-a Sabor je većinom glasova donio izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju kojim se tečaj švicarskog franka fiksira na 6,39 kuna u idućih godinu dana. Za Zakon je glasalo 85 zastupnika, jedan je bio suzdržan, a jedan protiv. 

Protiv Zakona o potrošačkom kreditiranju u Saboru bila je jedino nezavisna Martina Dalić, dok je suzdržan bio Petar Baranović (Reformisti). Vladajuću većinu svojim glasovima podebljali su Mirela Holy (ORaH), nezavisni Slavko Linić, Nevenka Bečić (HGS), nezavisna Jadranka Kosor, Laburisti Nansi Tireli i Mladen Novak te Natalija Matrinčević (Reformisti) te Krešimir Bubalo (HDSSB).

Većina je prihvatila i amandman Vlade kojim se fiksirani tečaj primjenjuje na ugovore o kredite veće od milijun kuna. Za amandman je ruku digao 81 zastupnik, suzdržano je bilo njih sedam, a protiv 19 HDZ-ovaca. Upravo je limit iznosa kredita stajao u Zakonu izglasanom 2012. godine. 

Laburisti, Reformisti i HDSSB upozorili su da je amandman nepravedan i diskriminatoran, jer se njime ne štite obrtnici i poljoprivrednici. Tražili su odgodu glasovanja kako bi se donio amandman kojim bi se zaštitila i navedena skupina građana, ali zahtjevu nije udovoljeno. 

HDZ je pak tražio da se Zakon povuče iz procedure te da se prihvate njihovi zaključci, koji su na kraju odbijeni. 

Patrik Macek/PIXSELL

Ministar financija Boris Lalovac pojasnio je zašto je Vlada izašla s amandmanom:

- Htjeli smo da se obuhvate svi krediti neovisno o njihovom iznosu. Budući da Zakon o potrošačkom kreditiranju limitira iznos do milijun kuna, a ovaj valutni šok je pogodio sve korisnike kredita, onda bi vam se dogodilo npr. da se na nekog kome je odobren kredit 999.999 kuna Zakon primjenjuje, a na onoga s milijun i jednom kunom ne. Smatramo da ne bi trebalo biti diskriminacije u nekoliko kuna, a i ovo će bankama omogućiti jednostavniju primjenu neovisno o iznosu i na vrstu kredita - obrazložio je ministar.

Laburist Dragutin Lesar pretpostavio je da je amandman posljedica reakcije Udruge Franak koja je javno ustvrdila da su bili prevareni kada su dogovarali model u Vladi je li im tada nitko nije spominjao ograničenje od milijun kuna. Podsjetio je da je navedeno ograničenje uvedeno 2012., odnosno da je propisano da se Zakon ne odnosi na kredite veće od milijun kuna. 

Napomenuo je da će se Vladinim amandmanom zaštiti oni koji imaju operativni leasing, kredite u švicarcima sklopljene sa investicijskim društvima i onima primjerice gdje je došlo do odgode plaćanja postojećeg duga sa davateljem kredita. Iako se amandmanom ispravlja jedna od nepravdi u Zakonu i zaštitni tečaj širi na daleko veći broj mogućih kredita Zakon je kaže i dale nedorečen, površan i nepravedan.

Patrik Macek/PIXSELL

- Dizanjem limita iznad milijun kuna biti će zaštićeni recimo i oni korisnici kredita koji su kupili četiri apartmana na moru i rentiraju ga. Ali ne štitimo i ne pomažemo obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima koji je uzeo kredit za prešu za proizvodnju voćnih sokova, ušao u problem i bankrotirao ili je blokiran. Razlog tome je definicija kojim je potrošač samo fizička osoba koja u transakcijama obuhvaćena ovim Zakonom djeluje izvan poslovne djelatnosti ili slobodnih zanimanja. To znači da se ova mjera ne odnosi na obiteljska poljoprivredna gospodarstva gdje se kao korisnik kredita pojavljuje fizička osoba, na zanatlije odnosno obrtnike i slobodne profesije. Koja je sada razlika zaštite nekoga koji je kredit u švicarcima uzeo za četiri apartmana i vlasnika obiteljskog poljoprivrednog, nositelja obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva koji je investirao u tehnologiju uređaja ili bilo što da se zaposli i radi on i cijela njegova obitelj - upozorio je Lesar.

Patrik Macek/PIXSELL

Ivan Šuker (HDZ) napomenuo je da se ovakve stvari događaju kad se radi državnički, politički i nestručno. Upozorio je da prilikom donošenja ove mjere nisu uzeli u obzir socijalni aspekte, što je ključno, niti se zaštitilo poduzetnike. Zamjera što Zakon ne govori o građanima i gospodarstvenicima koji su uzeli kredite u eurima. Šuker smatra da bi najbolje rješenje bilo da se Zakon povukao i da su se prihvatili zaključci HDZ-a. 

Najveća oporbena stranka zaključcima je tražila da se uvede moratorij od tri mjeseca u kojem bi se svi sudionici u procesu dogovorili oko tečaja koji bi se fiksirao na određeno vrijeme. Predložili su da taj rok od 90 dana Vlada, HNB, poslovne banke dogovore rješenje problema. Šuker je upozorio da će se Zakonom, posebice zbog amandmana, otvara dodatna mogućnost za ustavne i sudske tužbe.

- Državnički zakon je napravljen daleko ispod razine slučajne države kako taj državnik kaže. Svi sudionici u ovom procesu bili su vrlo blizu konsenzusa. Tu želju da se konsenzusom riješi problem, trauma građana, a sutra i trauma državnog proračuna ruši samo jedan čovjek - predsjednik Vlade koji je, nije ni sudjelovao na razgovorima. Ali on je kresnuo svoju ideju, jer on je državnik. To je državnički postupak, pa boli mene briga što će to platiti građani - zaključio je.

Državnički zakon je napravljen daleko ispod razine slučajne države kako taj državnik kaže. Svi sudionici u ovom procesu bili su vrlo blizu konsenzusa

Dražen Đurović (HDSSB), iako je podržavao mjeru za zamrzavanje tečaja švicarca, za amandman Vlade ne vidi najjasniji razlog zašto se išlo na tu mjeru.

- Nismo sigurni da ta mjera pogađa u dobrom pravcu. Derogiranjem limita od milijun kuna mi u ime poreznih obveznika posredno preuzeti odgovornost u slučaju nekih tužbi. Mislimo da je limit od milijun kuna bila dostatna, razumna mjera kupovine nekretnine, rješavanja stambenog problema i slično. Ali ne osjećamo potrebu da se mi u ovom kriznom trenutku da ćemo pokriti troškove kredita nečijih jahti, vila, gradnje apartmana, luksuznih auti koje su bile ugovorene u švicarskim francima ili kupovanja penthausa. Pa nećemo sad baš ići u krajnosti. Pa ćemo braniti nečiji luksuz - poručio je Đurović.

Ne osjećamo potrebu da se mi u ovom kriznom trenutku da ćemo pokriti troškove kredita nečijih jahti, vila, gradnje apartmana, luksuznih auti koje su bile ugovorene u švicarskim francima ili kupovanja penthausa

Podsjetio je da se s pravom javlja nezadovoljstvo dijela građana koji su digli kredite u eurima ili kunama jer su kamate rasle, a plaće padale. Đurović upozorava da ovom mjerom nije omogućeno da se netko riješi tog kredita u švicarskim francima.

- Moguće je samo otplatiti anuitet po tečaju 6,39. Svaka prijevremena otplata ili ako netko više želi izaći iz tog dužničkog ropstva, prodati tu nekretninu i osloboditi se kredita to će morati činiti zapravo po aktualnom važećem tečaju jer samo anuitete će moći platiti po tečaju 6,39 kuna za 1 CHF. Što zapravo nije dobro jer ne omogućavamo ljudima da se na neki način iščupaju iz tog dužničkog ropstva već samo da im bude malo jeftinije - zaključio je.

I Petar Baranović (Reformisti) tražio je jednak pristup za obrtnike i seljake.

- Neprihvatljivo je da obrtnike i ovaj puta ostavljamo na brisanom prostoru, da ne primjenjujemo ovaj zaštitni mehanizam i na njih koji za svoje osnovno sredstvo i za svoje poslovanje za kredite koje su podigli za rad, ne za luksuz. Počnimo jedan put razmišljati kakao treba, biti pravedni i preuzmimo odgovornost kao parlament jer nije samo naše pravo nego je i naša obveza da korigiramo propuste Vlade ma koja ona bila i koju god ona političku opciju predstavljala - apelirao je Baranović, ali bezuspješno.

Leko: Zvuči kao da je Hruščov u dvorani

S obzirom na to da je Baranović tijekom izlaganja lupkao prstima po govornici intervenirao je predsjedavajući Josip Leko:

- Samo bih molio da ne lupkate po govornici jer to zvuči kao da je Hruščov u dvorani - dometnuo je i prepustio riječ nezavisnom Damiru Kajinu.

On je uvjeren da u ovoj fazi banke neće tužiti zakonodavca jer nemaju razloga biti nezadovoljne. Iznio je računicu zašto je dobro da je prihvaćen amandman Vlade.

- Ako je netko prije šest ili sedam godina za stan uzeo 160.000 švicaraca danas je to preko 1,1 milijuna kuna - rekao je Kajin.

Smatra da je u Zakon trebalo uključiti obrtnike i OPG-ove te da bi to bilo pravično i pošteno prema svima.

Možda vas zanima i ovo:
Naši partneri pišu
Message