News

Komentari 187

Jovanović: Culej sramoti ovaj Sabor; Culej: Idi otkud si došao

Jovanović: Culej sramoti ovaj Sabor; Culej: Idi otkud si došao

Zasjedanje Hrvatskog sabora nastavlja se raspravom o prijedlogu da se zadnja srijeda u mjesecu veljači proglasi Nacionalnim danom borbe protiv vršnjačkog nasilja...

U saborskoj raspravi o vršnjačkom nasilju u četvrtak je došlo do žestokog verbalnog okršaja HDZ-ovog Steve Culeja sa SDP-ovcima, a nisu izostale ni ideološke teme, kao ni spominjanje lika i djela Nikole Tesle, Josipa Broza Tita...

"Treba li zdravstveni odgoj utvrditi koji su problemi u nasilničkom ponašanju određenih đaka koji ometaju nastavu ili bi to trebao, kao u moje vrijeme, neki pedagog. Ja ne znam što bi tu trebao reći zdravstveni odgoj", pitao se Stevo Culej nakon što se Željko Jovanović (SDP) u raspravi upozorio na važnost zdravstvenog odgoja u školama.

Culej je loš primjer svome djetetu

Jovanović mu je uzvratio kako će zdravstveni odgoj osigurati da djeca žive zdravije i da nauče u školama ono što ne nauče u obitelji.

"Vi sigurno niste dobar primjer jer, citirat ću, 'Sin Steve Culeja veliča ustaške zločine i vrijeđa saborske zastupnike', 'Sinčića nazvao žvaljom komunističkom i hvali se očevom plaćom'. E pa, kolega Culej, djeca će u školi naučiti da se ovako ne smije ponašati, dakle, vi ste loš primjer svom djetetu, ali i svima koji prate Vaš rad u Saboru", poručio je Jovanović.

To je izazvalo Hrvoja Zekanovića (Hrast) da ustvrdi kako je Jovanović prekršio poslovnik jer je omalovažavao zastupnika, na što mu je predsjedavajući Milijan Brkić odvratio kako ne smatra da je prekršen poslovnik. "To je stilski izričaj kolege Jovanovića, kao što vi imate svoj, tako da se nećemo time baviti", ustvrdio je Brkić.

Jovanović se branio kako nije nikoga uvrijedio već samo citirao Jutarnji list.

Jovanović je iz škole izbacivao vjernike

Culej se potom obrušio na njega prozvavši ga da je, dok je bio ministar, za savjetnicu uzeo "od svog političkog kolege ljubavnicu-djevojku i stavio je na savjetničko mjesto s plaćom od 12.000 kuna bez prethodnih uvida u njezine sposobnosti".

"I taj isti ministar, koji nalazi za shodno čitati neke portale poput Indexa i u Saboru ih citirati protiv svojih kolega, pa isto tako taj kolega za njega nađe nešto. U ime Partije iz škole je izbacivao vjernike, odbio 91. liječiti branitelje, a potom trgovao lijekovima i šlag na kraju – proganjao svojeg kolegu koji je sa crkvom za Božić otišao u Pariz. I to je nama bio ministar...", nabrajao je Culej.

Jovanović je potom rekao kako ga je Culej oklevetao na najružniji način, citirajući portal kojeg je nazvao "drekno.hr".

SDP-ovac Nenad Stazić potom je ustvrdio kako bi odluka Sabora o proglašenju dana vršnjačkog nasilja bila vrhunska hipokrizija i cinizam jer, kaže, neće ni malo smanjiti vršnjačko nasilje. Pri tome je povukao paralelu kako je Sabor 10. srpnja proglasio Danom Nikole Tesle.

Teslin spomenik nisu srušili protivnici struje

"Teslin spomenik u Gospiću srušen je '91., a to nisu napravili protivnici električne energije, nego zato što je Tesla bio Srbin. Kršinićev Tesla do danas nije vraćen u Gospić, ne zato što je spomenik loš nego jer je Tesla Srbin, a u Gospiću vlada HDZ, kao i u Hrvatskoj", rekao je.

Culej je Staziću potom objašnjavao kako je on s Merčepom čuvao Gospić.

"I ja sam Hrvat, Zagorec i bravar, a jedan takav je bio Vaš idol, a ja ovdje moram nositi ružičastu, narančastu, crnu majicu da se zaštitim od vašeg nasilja", poručio je Culej.

Predsjedavajući Sabora Željko Reiner zastupnike je potom upozorio kako sve to nije zabavno nego žalosno.

"Govorili ste od spomenika Nikoli Tesli, Titovim zločinima, Mečepu, vikanju na utakmicama, Đikiću, navodnoj krađi identiteta... To sve nema veze s proglašenjem Nacionalnog dana borbe protiv vršnjačkog nasilja", ustvrdio je Reiner.

Zašto prolongirati uspostavljanje Jedinstvenog centra za naknade

Izmjene Zakona o socijalnoj skrbi, složni su bili svi saborski klubovi u četvrtak, treba podržati, no ipak se zamjeralo što se uspostavljanje Jedinstvenog centra za naknade u uredima državne uprave prolongira s 1. ožujka ove godine na kraj 2017.

Ministrica demografije, obitelji, mladih i socijalne politike Nada Murganić pojašnjavala je kako se to čini zbog redefiniranja načina uspostave Jedinstvenog centra za naknade te potrebe za osiguranjem organizacijskih i administrativnih uvjeta za prebacivanje nadležnosti administriranja zajamčene minimalne naknade iz centara za socijalnu skrb na tijela državne uprave pri kojima će biti ustrojeni centri.

"Treba onemogućiti one koji iskorištavaju jedan ovako neuređeni sustav. Treba izmjestiti naknade i administriranje iz Centra za socijalnu skrb koji je prekapacitiran, a ljudima tamo omogućiti da rade ono za što su se školovali", isticala je SDP-ova Milanka Opačić.

'Mostovac' Marko Sladoljev izrazio je žaljenje jer se datum prolongira na 31. prosinca kao i to što u ocjeni stanja nije navedeno što je odrađeno u uspostavi jedinstvenog centra. "Voljeli bismo da ovo, već drugo prolongiranje roka, bude i zadnje", poručio je Sladoljev.

I Silvano Hrelja (HSU) ističe kako nema spora oko podrške predloženom zakonu. "HSU će ga podržati no nema koristi koliko ćemo plakati zbog godinu dana izgubljenog vremena već moramo isplanirati točno vrijeme da se projekt realizira do kraja ove godine", poručio je.

"Moram se loše osjećati jer u kratkom roku nismo napravili ono što se vlada u pretprošlom sazivu obvezala kada je podigla zajam od Svjetske banke u iznosu od 70 milijuna eura od kojeg je 20 za reformu sustava socijalne skrbi. Teško će mi biti ako ne uđemo u rokove jer je velik zahvat kod informatizacije, obuke kadrova, opreme", ustvrdila je ministrica Murganić.

Kažimira Vardu (Stranka međugeneracijske solidarnosti) posebno veseli što će se riješiti pravna nesigurnost vezana uz ostvarivanje prava na zajamčenu minimalnu naknadu azilanata i stranaca pod supsidijarnom zaštitom. 

'Smeta li nekome u Vladi suzbijanje diskriminacije?'

SDP-ov saborski zastupnik Joško Klisović pozvao je u četvrtak Vladu da ispuni svoju obvezu i konačno usvoji Nacionalnu strategiju za suzbijanje diskriminacije, te tako svoju osudu nedavnog napada na LGBT zajednicu u zagrebačkom klubu "Super Super" potvrdi i djelima.

"Smeta li, predsjedniče Vlade, nekom u Vašoj Vladi suzbijanje diskriminacije i pitanja rodne ravnopravnosti, reproduktivnog zdravlja žena, pitanja sloboda i prava seksualne orijentacije, zaštite nacionalnih manjima, zaštita i prva ranjivih skupina i istospolnih zajednica. Smeta li nekom u vladi organizacija aktivnosti u školama za učenike koji ne pohađaju vjeronauk", pitao je Klisović nakon stanke koju je po toj temi zatražio u Saboru.

 Najavio je da će SDP tražiti hitnu sjednicu Odbora za europske poslove kako bi se, kaže, utvrdila zajednička stajališta. Upozorio je na štetu koju bi Vlada mogla prouzročiti neusvajanjem Nacionalne strategije za suzbijanje diskriminacije te pripadajućeg Akcijskog plana, napominjući kako je usvajanje strategije preduvjet za povlačenje novca iz EU fondova.

 Naglasio je kako je Vlada bila obvezna usvojiti novu Strategiju do kraja prošle godine, ali nije te je dovela u pitanje povlačenje više od šest milijardi eura iz EU fondova. Izradu strategije, podsjetio je, započela je Vlada Zorana Milanovića, a dovršila ona Tihomira Oreškovića. U lipnju prošle godine, dodao je, provedena je javna rasprava i sve stručne službe dale su pozitivno očitovanje, a u izradi Strategije sudjelovala je sama EU.

 "Osudili ste napad na LGBT zajednicu u klubu 'Super Super', pa potvrdite svoje riječi djelima", poručio je Klisović vladajućima.

Zekanović: Strategija neće biti po mjeri SDP-a i HNS-a

Hrastov Hrvoje Zekanović ga je potom prozvao da manipulira za saborskom govornicom, istaknuvši da Strategija neće biti po mjeri SDP-a i HNS-a.

"Kojom rječju, gestom i izjavom ste primijetili da je hrvatska Vlada protiv Strategije? Strategija borbe protiv diskriminacije mora se donijeti do kraja 2017. godine, imamo vremena i radi se na tome. U tijeku je osnivanje radne skupine koja će na njoj raditi, tako da je ova Vlada svim svojim postupcima i zakonima pokazala da je za borbu protiv diskriminacije", rekao je Zekanović, također nakon stanke koju je zatražio.

Naglasio je kako SDP i HNS neopravdano poistovjećuju kategorije poput ravnopravnosti spolova s rodnom jednakosti.

"Ono što ste vi ostavili u nasljeđe ovoj Vladi će se promijeniti i uskladiti. No, vas najviše boli to što brojne udruge koje su sudjelovale u izradi Strategije u vaše vrijeme, vjerujem i toplo se nadam, neće sudjelovati u izradi ove Strategije", poručio je HDZ-ov zastupnik.

 Osvrnuo se i na oporbene prozivke zbog imenovanja čelnika Hrasta Ladislava Ilčića savjetnikom potpredsjednika Vlade i ministra vanjskih poslova Davora Ive Stiera.

"Zanima me zašto oporbu toliko svrbi Ladislav Ilčić. Je li možda razlog zašto su napadi na njega kulminirali 2015., kada je ukazao na farsu u financiranju radikalnih udruga poput B.a.b.e, Cesi, Documenta, itd.", zapitao se.

Kristić poziva Dubrovčane na prosvjed ispred županije

Zastupnik Mosta Maro Kristić pozvao je u četvrtak građane Dubrovnika da se priključe prosvjednom skupu koji ispred županije Dubrovačko-neretvanske danas u "5 do 12" organizira inicijativa Srđ je naš.

Pozivam sve Dubrovčane da se pridruže tom skupu, a župana Nikolu Dobroslavića da izvrši presudu Visokog upravnog suda o ukidanju povećanja obuhvata zahvata na Srđu kako bi spriječio daljnu štetu za Dubrovčane i za Republiku Hrvatsku, rekao je Kristić u Saboru nakon stanke.

Željko Lenart (HSS) apelirao je na premijera Andreja Plenkovića, Vladu i HDZ "koji je sada u upravljačkoj strukturi" Petrokemije Kutina da ta tvrtka ostane u pretežnom vlasništvu Republike Hrvatske i da "nam se ne dogodi Ina".

Petrokemija treba ostati u većinskom državnom vlasništvu, jer to što ona proizvodi je strateška sirovina, ako se prestane s proizvodnjom ili ona ode u drugom smjeru to će biti velika katastrofa za domaću proizvodnju umjetnih gnojiva, ali i za brojne zaposlene u tom kraju, rekao je Lenart.

HSS-ov zastupnik navodi da je ovih dana imenovana nova upravljačka struktura tvrtke, za novog predsjednika Uprave imenovan je Đuro Popijač, uz njega, novi član Uprave je Mijo Šepak iz HDZ-a, koji je, zamjenio Kuprešaka iz Mosta.

Nedovoljno kandidata za vijeće koje nadzire policiju

 Saborski Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost u četvrtak je, zbog nedovoljnog broja kandidata, poništio javni poziv za imenovanje pet članova i pet zamjenika članova Vijeća za građanski nadzor nad primjenom pojedinih policijskih ovlasti, a od resornog ministra zatražit će da se žurno izmjeni Zakon o policijskim ovlastima u dijelu koji se odnosi na Vijeće.

Odbor je u više navrata, bez uspjeha tražio članove tog Vijeća, no činjenica da za njihov rad nije predviđena naknada očito je utjecala na slab interes.
Na javni poziv, od traženih deset, javilo se osam kandidata, izvijestio je predsjednik Pododbora Darko Milinović (HDZ) predlažući da se zbog nedovoljnog broja kandidata ne imenuje krnje Vijeće, nego poništi poziv, što je Odbor i prihvatio .
Odbor je prihvatio 30 kandidatura za predsjednika i šest članova Vijeća za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija kojem je mandat istekao prije više mjeseci.
Na javni poziv za to Vijeće pristigle su 32 kandidature, no dvije nisu bile pravovaljane, naime, jedan kandidat dostavio je dokument da nije član političke stranke, ali ga nije potpisao, dok je drugi takav dokument dostavio izvan roka.
Odbor sa tih 30 kandidata nastavlja postupak, dogovorit ćemo se hoće li se sa kandidatima obaviti razgovori ili će se pozicija i opozicija dogovoriti oko uže liste kandidata, rekao je predsjednik Odbora Ranko Ostojić (SDP), poručujući kako će Vijeće biti brzo izabrano.

Zastupnici hvale državnu reviziju, Klešić suradnju s DORH-om

Glavni državni revizor Ivan Klešić u četvrtak je, na sjednici saborskog Odbora za financije i državni proračun koji je izvijestio o radu Državnog ureda za reviziju u prošloj godini, pohvalio suradnju revizije i DORH-a, dok su zastupnici hvalili rad njegova ureda.

 "Suradnja revizije i DORH-a je odlična. Revizija radi po međunarodnim standardima, DORH ima svoju metodologiju i obveze i to se ne može ograničiti ni datumom, ni vremenom", odgovorio je Klešić na pitanje Ivana Lovrinovića (Promijenimo Hrvatsku) čemu napori revizije, ako važne stvari koje otkrije leže u ladici DORH-a.

 Klešić je na Odboru objasnio način suradnje s DORH-om - ukoliko postoji sumnja na počinjenje kaznenog djela, revizija DORH-u šalje izvješće o obavljenoj reviziji s prikupljenom dokumentacijom na postupanje, no nema mogućnost pisanja kaznenih prijava.

 HDZ-ova Antona Klimana zanimalo je, naime, što se događa s izvješćima koja dobiju "neprolaznu" ocjenu, te je li DORH dovoljno educiran za izvješća revizije, odnosno naglašava li mu revizija uočene probleme.

 Državna revizija za svoj je rad dobila samo pohvale zastupnika.

 Rijetka je državna institucija koja funkcionira tako dobro, njihovi su materijali pravi rasadnik informacija, ocijenio je Lovrinović, s kojim se suglasio i Ivan Domagoj Milošević (HDZ), koji je reviziji čestitao što je kroz godine uspjela sačuvati neovisnost.

 Klešić je Odbor izvijestio da je njegov Ured lani obavio 295 revizija, od čega 210 financijskih i 85 revizija učinkovitosti, što je označio ogromnim korakom u odnosu na 2011., kad se krenulo s revizijama učinkovitosti i kad su obavljene samo dvije.

 Od 210 financijskih revizija, u 98 slučajeva izraženo je bezuvjetno mišljenje, u 111 uvjetno, a u jednoj reviziji, onoj Bošnjačke demokratske stranke Hrvatske, negativno mišljenje.

Najčitaniji članci