"BiH navija najjače protiv RH, a mi smo ih najeli i naoružali"

Zakon o saniranju posljedica katastrofe na području Vukovarsko-srijemske županije tema je kojom se bave saborski zastupnici. 

Po stupanju na snagu zakona Vlada će na prijedlog nadležnih tijela državne uprave donijeti programe koji će sadržavati mjere aktivnosti obnove i saniranja posljedica, zaštite zdravlja ljudi, obnove stambenih i gospodarskih zgrada te zgrada javne namjene, obnove cesta, privremenog smještaja stradalnika za vrijeme obnove stambenih zgrada, deponiranje mulja, glomaznog otpada i ostalih naplavina, prava i obveze u području porezno dužničkih odnosa, poduzetništva i obrta, poljoprivrede, veterinarstva, rada i mirovinskog sustava, pravosuđa, prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, obrazovanja, zaštite kulturnih dobara i infrastrukture. 

Zakon će vrijediti godinu dana

Državna tijela obvezna su u roku od sedam dana od stupanja na snagu zakona predložiti Vladi donošenje programa svatko iz svog područja. Zakon će vrijediti godinu dana tijekom kojih se očekuje stvaranje uvjeta za uspostavu prijašnjeg stanja, odnosno uspostavu normalnog života. 

Obnova zgrada provodit će se popravkom, isplatom novčanih sredstva umjesto popravka ili uklanjanjem zgrada koje nisu sigurne za boravak i izgradnju novih što će se provoditi po hitnom postupku. Tu su i mjere bespovratnih potpora poduzetnicima i obrtnicima, a Zakon će omogućiti zapošljavanje nezaposlenih s područja pogođenim poplavama kroz program javnih radova. 

- Predviđene su mjere zaštite životinja, kućnih ljubimaca te mjere otklanjanja štete nastale na poljoprivrednom zemljištu kao i pravo na naknadu štete u naravi ili novcu za domaće životinje bez kojih je vlasnik ostao zbog posljedica poplave. Braniteljima se odgađa otplata kredita, omogućuje se ostvarivanje prava na stambeno zbrinjavanje mimo utvrđenog redoslijeda za dodjelu stambenog kredita - nabrojao je potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić.

- Radi olakšanja položaja obitelji s djecom koja pohađaju osnovu školu osigurava se besplatna prehrana u školama te oslobađaju se plaćanja upravnih pristojbi, studentima se omogućava stjecanje posebnih prava i olakšava upis u sljedeću akademsku godinu - kazao je.

Šuker: A gdje je ministar financija?

Ivana Šukera (HDZ) zanimalo je zašto u Saboru nije ministar financija jer se ključne odredbe zakona odnose na to područje. Upozorio je da je zakon neprovediv jer imamo Zakon o izvršenju proračuna koji se ni jednim drugim zakonom ne može mijenjati.

- Ovo sve skupa je naprosto onako donesen zakon 'ad hoc', a na terenu će i u ministarstvima ljudi postupati kako god hoće - kazao je Šuker.

Ostojić: Zakon je donesen žurno da se što prije normalizira situacija

Potpredsjednik Vlade Ostojić uzvratio mu da nije riječ o izbjegavanju redovnog postupka napominjući da se u pet posto proračuna može intervenirati.

- Zakon je donesen zaista 'ad hoc' kako vi kažete, a ja ću reći da je donesen žurno s namjerom da bi se što prije normalizirala situacija na tom području jer uz postojeće zakonske odredbe to sigurno ne bi moglo biti gotovo u roku od godine dana - ustvrdio je Ostojić.

Kajin: Izvanredne okolnosti zahtijevaju izvanredne zakone

Nezavisni Damir Kajin slaže se da za otklanjanje ovih neprilika treba što prije ići s rebalansom proračuna. Zakon smatra nužnim te ističe da je on "blagovremen i nadasve hvalevrijedan". 

- Izvanredne okolnosti zahtijevaju, kako da se izrazim, izvanredne zakone - rekao je Kajin. 

Šuker: Bilo bi poštenije da smo išli u rebalans

Tijekom rasprave Ivan Šuker je kazao da ministri svaki dan hodočaste na poplavljena područja i obećavaju ono što ne mogu napraviti bez da se izmjeni Zakon o izvršenju proračuna.

- Bilo bi poštenije da smo išli u rebalans i da smo povećali deficit za 500 milijuna kuna i rekli to su sredstva za pomoć poplavljenima. To bi bilo najpoštenije, najkonkretnije i najpametnije. Ne bi bilo politički licemjerno što svaki dan doživljavamo. Ne može nijedan ministar reći da on ima novce za to jer ih nema - kazao je.

Ivica Madić (HNS) odbacio je Šukerove ocjene da su ministri hodočasnici te ističe da im je obveza da obilaze teren i ljudima daju nadu na koji način će se pomoći. U raspravu se uključio predsjedavajući Josip Leko:

- Ako ćete tako razgovarat, ja plaćam kavu, odite dolje u kafić - poručio je zastupnicima.

Rimac HDZ-u: Trebali ste obući čizme i otići u blato

Damir Rimac (SDP) smatra da onaj tko nije bio na terenu nema moralno pravo raspravljati za ovom govornicom ili iz saborskih klupa.

- Afirmativno se osvrtati na ovaj zakon da, ali kritički ne. Kolege trebali ste obući čizme, otići u blato i vidjeti kako ti ljudi žive - rekao je Rimac.

HDZ-ovcima je spočitnuo da se njihov potpredsjednik stranke na terenu naslikavao u cipelama i odjelu, dok je on u blatnjavim čizmama obilazio teren. Replicirao mu je Goran Marić (HDZ) upozorivši SDP-ovca da je pretjerao u isključivosti. Kazao je da je on za zakon ali mu Rimac oduzima pravo govoriti o zakonu i dati sugestije da bi zakon bio bolji.

- Tražite da se pozovem na priziv savjesti i da uopće o zakonu ne govorim jer nisam bio u čizmama. Cijenim svakoga tko je bio u čizmama i pomagao na bilo koji način, ali za kvalitetan zakon, za dobar zakon je važnije uključiti mozak nego obuti čizme - uzvratio je Marić.

Njegov kolega Ivan Šuker prozvao je Rimca da je bespotrebno ispolitizirao raspravu napominjući da ljudi koji su stradali ne zaslužuju takvu raspravu.

Marasović Kajinu: Ostavite kući to vaše bratstvo i jedinstvo

Osim rasprave o tome tko je poplavljena područja obišao u blatnjavim čizmama, a tko u cipelama i odjelu spominjala se i Jugoslavija. Nakon što je nezavisni Kajin pohvalio solidarnost građana sa stradalima u BiH i Srbiji te izrazio zadovoljstvo što su u nogometnom susretu BiH i Argentine navijali za BiH, kao što pretpostavlja da su građani BiH navijali za Hrvatsku kad je igrala protiv Brazila, to je razljutilo Dujomira Marasovića (HDZ).

- Ostavite vi kući to vaše bratstvo i jedinstvo mačku o rep - poručio je Marasović nezavisnom Kajinu.

- Ne želim više takve gluposti slušati. Hrvatska je i za vrijeme Juge pomagala cijeloj Jugoslaviji, a vidjeli ste što je Jugoslavija napravila Hrvatskoj - rekao je.

Marasović: BiH navija protiv Hrvatske, pomogli smo im stvoriti državu

Kada je u pitanju nogometna utakmica i navijanje Marasović je kazao:

- Pa Bosna i Hercegovina navija najjače protiv Hrvatske. Bilo bi jasno kad igra Hrvatska i Bosna, da recimo navijaju za Bosnu to bi bilo logično. Meni je jasno zašto Srbi navijaju ako igra Hrvatska i Srbija za Srbiju, to je u redu, ali u Bosni se navija protiv Hrvatske zato što je to Hrvatska. I to je njihova zahvala Hrvatskoj za sve što smo im primili pola milijuna izbjeglica, što smo ih najeli, napili, naoružali, pomogli im stvoriti državu, izliječili 20. godina poslije rata, smo ih liječili u Splitu. To im je zahvala za sve. I to je ono što Hrvatska prima zahvale u tom vidu da im se nose brazilske zastave i u Zenici, i u Mostaru i u Sarajevu - kazao je.