Izmjene izbornog zakona: SDP prijedlog poslao u proceduru

Problem ovršenih građana koji su ulazili u riskantne kredite kod RBA zadruga registriranih u Hrvatskoj, tema je zbog koje je Milorad Pupovac zatražio stanku u Saboru. Nada se da to nema veze s velikom grupacijom, ali upozorava da su zadruge tisućama građana pod sasvim nejasnim i sumnjivim okolnostima dijelile kredite, po okolnostima koje su nalik prilično lihvarskom postupanju.

- Predlažemo da Sabor usvoji zaključak do kraja ovoga tjedna kojim bi proglasio moratorij na ovrhe pod određenim kriterijima kako te ovrhe više ne bi stupale na snagu do završetka istrage koju vodi Državno odvjetništvo u Austriji - rekao je Pupovac.

Predlaže i zaključak kojim bi Vlada, HNB, Ministarstvo financija stvorile obvezu da se u kreditnim ugovorima jasno naznači građanima kada ulaze u rizične kreditne aranžmane , a sve kako bi se u budućnosti spriječila situacija poput švicarskog franka.

- Država kao regulator treba učiniti sve da građani budu zaštićeni, svjesni rizika i da taj rizik bude što je moguće manji - kazao je.

Patrik Macek/PIXSELL

Šuker: Većina ne pokazuje senzibilitet za ovršene građane

Upravo je rješavanje problema ovršenih građana od navedenih zadruga, u zaključku prilikom izglasavanja Zakona o potrošačkom kreditiranju , tražio HDZ , ali je vladajuća većina to odbila.

- Naš narod kaže da je naknadna pamet obično najskuplja pamet. Mi danas pokazujemo, zapravo većina koja nije podržala ni danas ne pokazuje senzibilitet za ljude koji su digli kredite u tim zadrugama - rekao je Šuker.

Najavio je da će identični zaključak predložiti prilikom izglasavanja Zakona o kreditnim institucijama.

- Vidjet ćemo da li će uvaženi premijer, koji tu proziva da netko nije glasao za nekakav zakon, dati naputak svojima da pokažu da im je država majka, a ne maćeha. To jest da podrži zaključak Hrvatske demokratske zajednice.

Patrik Macek/PIXSELL

Šuker: Država ima sve poluge da pomogne građanima

- Država ima sve poluge, bez izmjena bilo kojega zakona, da reagira i pomogne ovoj skupini blokiranih građana. Ovaj problem je isključivo problem pravosuđa. Ne treba donositi zakone, samo državne institucije temeljem postojećih zakonskih propisa trebaju djelovati - poručio je Šuker.

Leko: Zadruge su neovlašteno poslovale

Uključio se i predsjednik Sabora Josip Leko koji se sa Šukerom složio da je riječ o pravosudnom problemu.

- Slažem se sa time, mada idem sada u nešto što je stvar suda. Po mojoj ocjeni također mislim da su neovlašteno poslovali u Hrvatskoj, ali sada to je već jedan drugi problem. I da Sabor ne daje o tome svoj sud, budimo korektni, dozvolimo da djeluje sustav - kazao je Leko.

Patrik Macek/PIXSELL

Ugovori po principu divljeg Zapada

Nezavisni Branko Vukšić slaže se da Sabor treba donijeti zaključke o kojima je govorio Pupovac.

- Ovo je prilika da se još jedanput upozori na nelegalno djelovanje austrijskih štedionica, bez obzira kako se one zvale. One su sklapale ugovore po principu divljega Zapada , znači bez dozvole Hrvatske narodne banke . I umjesto da država počinje funkcionirati, umjesto da država zaštiti svoje građane, država je svoje građane prepustila divljim zvijerima, pustila im je da padnu u škare onih koji su djelovali nelegalno - upozorio je.

S obzirom da je utvrđeno da su te institucije djelovale nelegalno, ne zna zašto država ne reagira . Vukšić je najavio zaključak kojim će se onemogućiti ovrhe nad građanima, koji su uzeli kredite za jedinu nekretninu u kojoj žive, bez obzira je li riječ o kreditu sklopljenim sa štedionicama ili bankama u švicarskim francima ili drugim devizama.

SDP u Sabor uputio izmjene Izbornog zakona

SDP je u saborsku proceduru uputio konačni prijedlog izmjena Izbornog zakona . Iako je ovim propao pokušaj dogovora vladajućih o zajedničkom prijedlogu Zakona, Grbin tvrdi da je prijedlog usuglašen sa svim koalicijskim partnerima . Pojasnio je i zašto to onda nije zajednički prijedlog koalicije.

- SDP odnosno vladajuća većina imala je obvezu predložiti donošenje ovakvog Izbornog zakona jer je očito to ono što svi žele. Zašto je ovo SDP-ov prijedlog? Zato što je i u prvom čitanju ovo bio prijedlog SDP-a, ali ovo je dokument o kojem smo se cijelo vrijeme d ogovarali sa svim našim partnerima. Neka rješenja su plod suradnje s kolegama iz koalicija - rekao je.

Uvjeren je da su sva zakonska rješenja dogovorena i da ne bi trebalo biti problema sa donošenjem Zakona. S obzirom da sredinom veljače ističe rok za izmjenu Izbornog zakona, Grbin očekuje da će početkom sljedećeg tjedna biti raspravljen na nadležnim odborima . Vjeruje da će prijedlog sljedeći tjedan biti raspravljen na plenarnoj sjednici te izglasan.

Pokretanje videa...

03:29

Snježana Krnetić/24sata | Video: Snježana Krnetić/24sata

HNS traži da o zamjeniku odlučuju stranke

No neslužbeno se moglo čuti da su HNS-u sporne odredbe po kojima bi se određivao zamjenik preferencijalnim glasovima izabranog zastupnika koji ode na nespojivu dužnost, prestane mu mandat ili se mandat stavi u mirovanje. Prema prijedlogu SDP-a da takvog zastupnika zamijenit će kandidat s najvećim brojem preferencijalnih glasova koji je ostao "ispod crte", pod uvjetom da je ispunio prohibitivnu klauzulu odnosno osvojio najmanje 10 posto glasova koje je dobila lista na kojoj je kandidiran. Ako se na listi ne bi našao kandidat koji udovoljava prohibitivnoj klauzuli, o zamjeniku izabranog zastupnika odlučivalo bi se po koalicijskom sporazumu, a ako sporazum nije zaključen o zamjeniku bi odlučivala stranka čiji je zastupnik član. Prema neslužbenim informacijama HNS je tražio da o zamjeniku odlučuju stranke , bez obzira je li netko osvojio dovoljno preferiranih glasova da uđe u Sabor.

Vjeruju da će postići dogovor

- Ako netko želi da se nešto promijeni, onda to mora napisati u formi amandmana - neslužbeno se čuje iz SDP-a. Smatraju da takvo što ne bi imalo logike . U HNS-u službenog komentara nema te poručuju da usuglašavanje oko pitanja zamjenika izabranog zastupnika s klubom SDP-a još uvijek traje. Iako su narodnjaci uvjereni da će s koalicijskim partnerom postići dogovor oko tog pitanja, u slučaju da dogovora ne bude, ne isključuje se ni da će podnijeti amandman. SDP-ov prijedlog predviđa uvođenje preferencijalnog glasovanja po uzoru na euroizbore , s jednim preferiranim glasom i prohibitivnom klauzulom od 10 posto. Predlaže se i u vođenje tzv. ženske kvote odnosno diskvalifikacija lista koje imaju manje od 40 posto podzastupljenog spola . Novina u odnosu na prvo čitanje je da će sve liste, nezavisne i stranačke, za kandidaturu morati prikupiti 1.500 potpisa birača.

Linić: Željeznički sustav zanemaren

Saborska rasprava o izmjenama Zakona o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustav a koji se usklađuje s EU pretvorila se u raspravu o stanju u željeznicama. Nezavisni Slavko Linić upozorio da je željeznički sustav zanemaren te da se iz proračuna plaćaju neracionalnosti koje će doći na naplatu jer ni operateri niti infrastruktura neće biti u stanju vraćati dugove. Upozorio je da naše željeznice nisu spremne biti kompatibilne za buduću mrežu željeznica EU jer još uvijek 1700 km pruga nije uređeno da podnesu veće brzine.

- I onda je bitno a što će to biti do 2020., koliko ćemo to uložiti da to nadoknadimo? Ništa bolja situacija neće biti ni 2020. Ulagat ćemo, ulagati, ali uvijek će brži biti broj kilometara koje dodatno treba urediti nego što ćemo ih urediti. To znači mi nećemo biti u stanju povećati brzinu naših pruga. To je nešto što moramo shvatiti da je najveći problem - upozorio je Linić.

Horvat: Nismo uspjeli održati pruge na nivou

S njim se složio Mile Horvat (SDSS) te napomenuo da u Njemačkoj vlakovi danas voze brzinom od 200 kilometara na sat, Austrijanci isprobavaju vlak na dionici između Graza i Berlina, a cilj im je postići brzinu od 230 kilometara na sat.

- A kod nas imamo prosječnu brzinu od 20 do 60 kilometara na sat, radi se o magistralnim prugama. Nekad smo imali, 80-tih godina na magistralnoj pruzi od Slovenije do Srbije brzinu od 160 kilometara na sat, a ona je danas negdje oko 80 km/h. Putnički vlak od Zagreba do Rijeke išao je 3 sata i 15 minuta, a danas mu treba otprilike 5 sati. Kakav je tu zaključak? Pruge koje je napravila praktično Austrougarska prije 140. godina nismo uspjeli održati na nekakvom nivou, a da ne kažem da ih nismo modernizirali - upozorio je.

Vukšić: Normalno da se propijete kad se vozite HŽ-om

Nezavisni Branko Vukšić također je često upozoravao na problem sporosti vlakova te kao primjer naveo četversatnu vožnju od Čakovca do Zagreba:

- Morate si ponijeti ručak i litru gemišta da biste to sve skupa mogli podnijeti da biste doputovali do Zagreba i normalno da se propijete onda kad se vozite Hrvatskom željeznicom . Mi govorimo o interoperabilnosti, a vozimo se 4 sata 100 km, vozimo se 40 km/h ravne pruge, kao staklo ravne pruge, od Karlovca do Zagreba. Pa to je da se pita tko je tu lud? Zbog čega to dopuštamo? - poručio je Vukšić napominjući da to nije problem samo ove Vlade.

Na tvrdnje Slavka Linića da sustav HŽ-a nije sposoban odgovoriti zahtjevima suvremenog vremen a, replicirao je Goran Marić (HDZ) koji je postavio niz pitanja:.

- Interesira me čija je kampanja počela vožnjom vlakom? Čija je kampanja počela obećanjima vezanim za HŽ? Tko je obećavao privatizaciju HŽ Cargo-a? Kako su ta obećanja završila? Ne da sustav nije spreman, on je ruiniran. Tko je nabavljao rezervne dijelove u stotinama milijuna kuna koji se ne mogu ugraditi? Tko je nabavljao nagibne vlakove, a da pruge nisu odgovarajuće za takve nagibne vlakove? To je kao da smo nabavljali Boeinge a imamo izgrađene heliodrome - rekao je Marić.

Linić: Previše ulažemo, malo imamo

Linić mu je uzvratio da je najveći problem to što od 1997. godine nemamo politiku što sa Hrvatskim željeznicama, dok se novi poreznih obveznika neracionalno troše u odgađanje odluka o sudbinama HŽ CARGO-a, putničkog i infrastrukture. Ulaganje u prugu je kaže problem s kojim se moramo pozabaviti.

- Previše ulažemo, malo imamo , previše plaćaju građani, a malo imamo. A to je nažalost neodgovorna politika mnogih, mnogih Vlada - odgovorio je Linić.

Burić: Sve linije ukinute, sigurnost je na visokom nivou

Dinko Burić (HDSSB) ironično je ustvrdio da bi u Slavoniji i Baranji kada je riječ o sigurnost i interoperabilnost željezničkog sustava trebali biti apsolutno zadovoljni.

- Kod nas su linije gotovo sve ukinute, tako da je razina sigurnosti sad na jednoj vrlo visokom nivou . Ne moraju se ljudi ničeg bojati, vlakova nema, raste trava . Kada je riječ i interoperabilnost,odnosno sposobnosti sustava da međusobno komunicira sa drugim sustavima, onda je ta interoperabilnost željezničkog sustava u RH na takvoj razini da ne da može komunicirati sa drugim sustavima nego i unutar samog sustava se ne zna se tko pije, tko plaća - ustvrdio je.

Burić: U sustavu se ne zna tko pije, a tko plaća

Smatra da nije problem željeznice učiniti rentabilnijima nego što su danas.

- Problem je u Vladi. Nju treba restrukturirati ili preustrojiti jer je najviša razina nerentabilnosti bilo koje institucije u Hrvatskoj trenutno nerentabilnost ove Vlade odnosno odnos između ostvarenog i onog koliko to košta što rade - zaključio je Burić.