Izglasali Zakon o potrošačkom kreditiranju: Za 101 zastupnik

Sabor je sa 101 glasom 'za' izglasao Zakon o potrošačkom kreditiranju kojim se građani štite od samovolje banaka. Nakon što je zamjenik ministra financija Boris Lalovac zastupnicima predstavio amandman na Zakon o potrošačkom kreditiranju kojim se uređuju kamate za stambene kredite u 'švicarcima', Ivan Šuker (HDZ) zatražio je raspravu kako od 'Sabora ne bi radili cirkus'. 

Amandmanom je utvrđeno će prosječna kamata za navedene kredite iznositi 3,23 posto koja će se odnositi na one dužnike kojima je tečaj od uzimanja kredita ojačao za 20 posto. To je smanjenje kamate za 30 posto, a on će vrijediti sve dok traju izvanredne okolnosti aprecijacije tečaja. Nakon što tečaj padne ispod te razine građani će imati mogućnosti konvertirati kredit u eure ili kune. Zakon o potrošačkom kreditiranju na snagu će stupiti 1. siječnja 2014. godine što znači da će dužnici manje rate i do 20 posto osjetiti na ratama kredita u veljači. Martina Dalić (HDZ) upozorila je da zastupnici sada razgovaraju o srži Zakona iako je od prijedloga Zakona u prvom čitanju prošlo šest mjeseci.

- Dva čitanja zakona Vladi nisu bila dovoljna da na primjeren način formulira pitanje aprecijacije. Zbog čega je bilo potrebno toliko vremena da se u pregovore uključi HNB - kazala je.

Iako je pozdravila smanjivanje kamata za dužnike kamata u 'švicarcima' koja se pravda socijalnom ugroženošću građana.

- Kako i na koji način će se pomoći socijalno ugroženim građanima koji imaju kredite u eurima ili kunama. Imali smo prilike vidjeti da i članovi vladajuće koalicije postavljaju to pitanje. Odgovor na to nismo dobili - rekla je Dalić koja je zajedno sa svojim stranačkim kolegama bila suzdržana po pitanju ovog amandmana.

Dražen Đurović (HDSSB) uvjeren je da je bilo prostora da se ovo pitanje uredi i za dužnike u drugim valutama, ali i one građane koji su dizali hipotekarne kredite. Protestirao je što se s dogovorom dolazi pred zastupnike, koji sada više ne mogu zastupati volju građana nego biračko tijelo koje samo amenuje ono što su banke i Vlada dogovorili. Upozorio je da se ovakvim načinom komunikacije obezvređuje položaj Sabora. Nezavisni Damir Kajin kazao je da će ovime za 55.800 korisnika kredita biti olakšana otplata rata.

- Ovo nije uspjeh nego kompromis. Nisu njime zadovoljni ni bankari ni Vlada, no u ovom slučaju vrijedi poslovica 'Vuk sit, a ovce na broju' - ustvrdio je Kajin.

Lalovac: Imamo rješenje i za građane s blokiranim računima

Odgovor na pitanja hoće li se i na koji način Vlada pomoći socijalno ugroženim građanima koji imaju kredite u eurima ili kunama, zamjenik ministra financija Boris Lalovac dao je izvan sabornice. Naime, zastupnici su u petak raspravili prijedlog Zakona o porezu na dobit koji poslovnim bankama omogućuje da građanima otpišu dio kredita, bilo da je riječ o dijelu glavnice ili kamata.

- Riječ je isključivo o stambenim kreditima pogotovo onih građana kojima je ugrožena egzistencija i kojima je to jedina nekretnina, a sve kako bi se spriječile ovrhe i izbacivanje građana iz njihovih domova. Poslovne banke morat će odrediti skupinu građana koji imaju slične probleme, kojima mjesečna rata kredita značajno ugrožava egzistenciju. Bankama koje se odluče na taj model to će biti porezno priznati rashodi odnosno na taj dio neće morati plaćati porez na dobit - rekao je Lalovac.

Ustvrdio je da su poslovne banke za ovaj model pokazale interes i da su one na potezu. Prema podacima Ministarstva financija krajem listopada preko 711.000 poslovnih računa građana bilo je blokirano, a dug iznosi 22,6 milijardi kuna. Više od 16 milijardi kuna otpada na dugove prema financijskim institucijama bilo da je riječ o stambenim kreditima, tekućim računima, nenamjenskim kreditima. Krajem listopada 41.000 građana imalo je blokirane račune zbog duga do 2000 kuna, a Lalovac napominje da je i za njih predviđeno rješenje. Naime, banke, trgovačka društva, komunalna poduzeća ili telekomunikacijski operatori koji ne mogu od građanina naplatiti navedeni iznos, dug mogu otpisati i to će im biti porezno priznato.

Rasprava o područjima posebne državne skrbi

Saborski zastupnici sjednicu su nastavili ujedinjenom raspravom o prijedlozima izmjena zakona o područjima posebne državne skrbi, o brdsko-planinskim područjima te o obnovi i razvoju Grada Vukovara, javlja HRT. 

- Moramo biti svjesni da neke jedinice koje trenutno primaju milijune kuna iz državnog proračuna, nisu nerazvijena područja u hrvatskom kontekstu. U europskom jesu, ali u našem kontekstu nisu. Mi moramo optimizirati i bolje usmjeravati sredstva iz državnog proračuna, koja su ograničena. To je cijela ideja - objasnio je novine zamjenik ministra regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Jakša Puljiz.

Iz sustava izlazi 80 jedinica koje su razvijenije od 75 posto prosjeka države, a u njega ulazi njih 105. Oko 80 milijuna kuna uštedjet će se na potporama u 2014. godini, piše Media Servis.

Babić: Što nije uništeno oružjem u ratu, sada će se uništiti perom

Oporba je u Saboru upozorila kako mnoge općine neće preživjeti učinke koje donosi izmjena Zakona. Ante Sanader (HDZ) smatra da Vlada predloženim mjerama potiče velike gradove, a male općine nastavlja kažnjavati. Smatra da mnoge općine neće preživjeti ove mjere. 

Smatra da je riječ o novoj centralizaciji, iako je vlast u Planu 21 najavljivala decentralizaciju. 

- Sve što nije uništeno oružjem u srpskoj agresiji, sada će se uništiti perom -  rekao je zastupnik Ante Babić (HDZ) i dodao kako će njegov Imotski izgubiti sedam milijuna kuna, odnosno petinu prihoda.

Šuker: Jadno je na račun sirotinje puniti proračun

I Ivan Šuker je rekao da je 'jadan onaj koji na račun sirotinje, onih koji su stradali, kojima je sve srušeno, ide puniti proračun'. 

HSS-ovac Branko Hrg smatra da je namjera ukinuti neke jedinice, a laburist Branko Vukšić Vladi je predbacio parcijalno rješavanje problema i 'liječenje teške bolesti aspirinima'.

Puljiz je rekao da je situacija takva da su morali povući određene rezove, ali je naglasio kako najsiromašnije jedinice neće biti zakinute.