Imate 15 mjeseci da dokažete da je EU bila jedina perspektiva. Ako nas ne uvjerite, nemojte 1. srpnja 2013. raditi vatromet, ni otvarati šampanjac, rekao je Lesar
Lesar: Ne želimo biti slijepi ni bespogovorno poslušni u Uniji
Hrvatski sabor u petak je ratificirao Ugovor o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji. Ugovor je, ručnim glasovanjem, podržalo svih 136 prisutnih zastupnika, što je izazvalo dug pljesak. Predsjedavajući Boris Šprem istaknuo je kako je uvjeren da će ovaj usvojen Zakon donijeti bolju budućnost svim građanima, bolji život i prosperitet.
Na početku rasprave premijer Zoran Milanović obratio se okupljenim
zastupnicima, članovima svoje Vlade i ambasadorima članica zemalja EU
akreditiranih u Hrvatskoj. U filozofskom govoru naglasak je stavio na cilj i
sredstva.
Milanović: EU je sredstvo za kvalitetniji život. Ali i i cilj
- Postavljam si vječno pitanje što je cilj, a što sredstvo. Je li hrvatska država i demokracija cilj ili sredstvo? Je li EU cilj ili sredstvo? Demokracija je za našu generaciju cilj, odrastali smo bez nje niz godina. No, puno smo puta za ovom govornicom naglašavali da je EU sredstvo za postizanje kvalitetnijeg života. Ali i i cilj. A tih ciljeva će biti još - rekao je Milanović te ustvrdio da se moramo specijalizirati i usredotočiti na ono što je važno.
- Malo nas je, nemamo ljudi i novca da bi se bavili sa svime. Moramo
pametno i promišljeno odlučiti gdje ćemo ulagati sredstva. Jako je važno da iz
posljednjih godina i krize u Europi izvučemo pouku. Dovoljno smo proučavali,
vidjeli i izgovora nema. Indeks sreće je opipljiva kategorija, a trenutno u
Hrvatskoj nije visok - zaključio je Milanović te istaknuo da su ciljevi stabilan
proračun, viša razina zaposlenosti i bolji život.
Ovo je veliki trenutak za zemlju, za parlament i, moram reći, osobno za nas koji smo od samog početka na ovom projektu, poručila je s govornice u Hrvatskom saboru ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić.
'Drago mi je da smo odlučili kuda Hrvatska ide, mislim geografski ostaje na istom mjestu...
- Pet riječi mi pada na pamet, Hrvatska, Europska unija, konsenzus, odgovornost i samopoštovanje. Za nas je ovaj proces bio izgradnja države i institucija, izgradnja i izbor europskog identiteta. Ovaj proces bio je naš prvi konsenzus. Vrlo je važno da smo odlučili izabrati ono u čemu smo se slagali. Ovaj proces naučio nas na odgovornosti i samopoštovanju - rekla je Pusić te još jednom prokomentirala referendum.
- Drago mi je da smo dvotrećinski odlučili kuda Hrvatska ide, mislim geografski ostaje na istom mjestu, ali kuda ide svojom pripadnošću - poručila je ministrica te dodala kako će onima, koji su na referendumu zaokružili 'ne', pokazati da postoji temelj da se predomisle.
Pusić: Zaboravila sam što je treći aneks ugovora, ali obratite pažnju na te anekse
Govoreći o pristupnom ugovoru,
Pusić je nabrojala koliko ima članaka i aneksa te naglasila anekse 7, 8 i 9.
-
Njima se definira brodogradnja i restrukturiranje sektora čelika i zaboravila
sam što je treće, ali obratite posebno pažnju na te anekse - preporučila je
Pusić zastupnicima.
Mondekar: Hrvatska svojim iskustvima doprinosi Uniji
Put pristupanja EU dolazi svome kraju, kao kraj jednog početka. Ovo je povijesni dan, rekao je Danijel Mondekar u ime Kluba SDP-a. Dodao je kako je Hrvatska prošla ogromnu transformaciju institucija te da je ovo priča o uspjehu.
- U zadnjih 20 godina prošli smo ratna iskustva, transformaciju te postajemo punopravna članica EU. Svojim iskustvima doprinosimo EU - zaključio je.
Naglasio
je kako Hrvatska od 1. srpnja 2013. neće biti sama na putu, već će uz sebe imati
svoje europske prijatelje. Mondekar je, baš kao i šef Milanović, dobio pljesak zastupnika.
Kajin: Hrvatska treba Europu, ali i Europa treba Hrvatsku
Dami Kajin naglasio je kako EU ne treba idealizirati.
- Hrvatska treba Europu, ali i Europa treba Hrvatsku. Prepustili smo im banke, uskoro ćemo osiguranja, ne želim vjerovati da ćemo HEP. Imamo divne ljude, more i nezagađeno zemljište. Nadam se da ćemo to iskoristiti radi izvozne ekonomije. Želim vjerovati da smo u Europi sretniji nego izvan nje - rekao je Kajin.
U ime Kluba laburista Dragutin Lesar podsjetio je da će i u ovom svečanom trenutku volju građana stavljati ispred Sabora, te se osvrnuo na ishitren referendum o ulasku Hrvatske u EU.
Lesar: Ne želimo slijepu i bespogovornu poslušnost
- Predlagali smo da građanima damo više vremena i informacija, no to se nije prihvatilo. Građanima ću se upućivale prijeteće poruke da neće biti mirovina ako ne uđemo u EU. Bilo je jako puno građana koji su imali dileme. To je rezultiralo postotkom od 47,5 posto. No, mi smo legalisti i podržat ćemo ovaj zadnji okvir koji vodi Hrvatsku u EU. No, Lesar je također upozorio Milanovića da ima samo 15 mjeseci da stvari dovede u red, te da uči na iskustvima susjednih država.
- Od svakoga tko prođe kraj nas dobivamo čvrge.
Naša vanjska politika treba prestati jednim okom gledati u Bruxelles, a drugim u
Washington. Na ovoj je Vladi da u sljedećih 15 mjeseci Hrvatsku što bolje
pripremi za ulazak u EU. Ne želimo slijepu i bespogovornu poslušnost. Učimo i od
onih članica koje ponekad kažu ne odlukama koje EU donosi, učimo od onih koji ne
odlučuju sve na Vladama, već slušaju volju građana a referendumu. Očekuje nas
poskupljenje struje i plina zbog trošarina. Imate 15 mjeseci da nam dokažete da
je ulazak u EU bila jedina perspektiva. Ako nas u to ne uvjerite, nemojte 1.
srpnja sljedeće godine nemojte raditi vatromet, niti otvarati šampanjac - rekao
je Lesar.
Kosor: Želim podsjetiti na važnost HDZ-a na ovom teškom putu
Na raspravi o ratifikaciji pristupnog ugovora hrvatski narod može zahvaliti Franji Tuđmanu, Jadranki Kosor i njezinoj Vladi. Tako bi se u jednu rečenicu sažeo govor predsjednice HDZ-a pred zastupnicima Hrvatskog sabora.
- Treba se prisjetiti puta Hrvatske u EU. Prvo smo morali postati samostalna, neovisna zemlja. Najzaslužniji za to je prvi hrvatski predsjednik, hrvatski branitelji i članovi njihovih obitelji. Prisjećam ih se u ime svih nas - rekla je Kosor zastupncima, a potom sebe, kolege zastupnike i hrvatski narod još jednom prisjetila na svoju ulogu i ulogu svoje vlade u pristupanju Hrvatske EU.
- Naš rejting drži činjenica da smo ugovore potpisali, ali i to da smo 2010. donijeli Zakon o fiskalnoj odgvornosti, koji je donijela vlada HDZ-a. Želim podsjetiti na važnost HDZ-a na ovom teškom putu. Održali smo stabilnost, poduzeli odvažne i trajne reforme, dakako što se tiče borbe protiv korupcije i kriminala, ali i gospodrastva te smo rješili otvorena pitanja, kao što je dakako granično pitanje sa Slovenijom - ponovila je Kosor te zahvalila bivšoj vladajućoj koalciji i svim članovima.
Na kraju je poručila: Hrvatska se vraća kući!
Burić: U EU ne teče med i mlijeko, i ne cvjetaju ruže
HDSSB-ovac Dinko Burić najavio je da će njegov klub podržati ratifikaciju pristupnog ugovora EU, no konstatirao je da u EU ne teče med i mlijeko i ne cvjetaju ruže. Najviše ga zanima koliko smo do sada bili uspješni u povlačenju novca iz fondova i kolika je stvarna članarina koju ćemo uplaćivati.
- Prije par mjeseci ministrica Vesna Pusić rekla je da smo iz fondova povukli 5,9 posto. HDZ je baratao brojkom od 98 posto. I kome vjerovati? Danas kad smo na vratima EU zanima me jesmo li i koliko smo spremni i znamo li s kojim ćemo projektima aplicirati europskim fondovima. Odakle će se sufinancirati projekti i tko će osigurati novac za sufinanciranje? Radi se o projektima ukupne vrijednosti 20-ak milijuna eura - upitao se Burić.
Dodao jeda će Hrvatska kad uđe u EU od
srpnja do prosinca 2013. morati uplatiti 267,7 milijuna eura te se nada da je
Vlada poduzela sve da nas ne zadesi sudbina Rumunjske koja je povukla manje
novca nego što je uplatila Uniji.
Premijer Milanović završno je obraćanje sveo na rečenicu: Sve ste rekli, nema
smisla da to dopunjavam. Hvala!
Predsjednik Sabora nastavak sjednice najavio je za srijedu i to godišnjim izvješćem o
radu Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja za 2010.
Ugovor do sada ratificiralo pet zamalja
Podsjetimo, do punopravnog članstva 1. srpnja 2013. Ugovor o pristupanju Europskoj uniji mora potvrditi 27 zemalja članica. Do sada je ugovor ratificiralo njih pet, Slovačka, Mađarska, Bugarska, Italija i Malta.