SDP i Centar odgovorili Frankoviću o kokainu i uvjetnim kaznama za drogu

Nakon izjava dubrovačkog gradonačelnika Mata Frankovića o konzumaciji kokaina u javnim ustanovama i uvjetnim kaznama za trgovinu drogom, SDP mu u ponedjeljak poručuje da ne može glumiti oporbu svojoj vlasti, a Centar upozorava na uvjetne osude i 75 posto osuđenih za korupciju.

Predsjednica dubrovačkog SDP-a i gradska vijećnica Anita Bonačić Obradović istaknula je kako Frankovićev HDZ gotovo 10 godina vodi državu, predlaže zakone, upravlja nadležnim ministarstvima i određuje prioritete državne politike.

„Tko je politički odgovoran za sustav koji Franković kritizira? Tko je imao priliku mijenjati zakone i bio odgovoran za razvoj sustava prevencije ovisnosti? Tko je određivao prioritete policije i nadležnih ministarstava? Upravo HDZ, u Dubrovniku i državi, a Franković nije promatrač te vlasti već njezin dio“, kaže Bonačić Obradović.

UDRUGA HRVATSKIH SUDACA: 'Dubrovački sudovi za trgovinu drogom izriču 77 posto bezuvjetnih kazni zatvora...'

Podsjetila je da se Franković u siječnju nije uključio u raspravu u Hrvatskom saboru, kada je SDP upozoravao na rast konzumacije kokaina, dostupnost droga i nedostatke preventivnog sustava, a sada pokušava preusmjeriti raspravu s rezultata vlastite gradske uprave.

„Devet godina vlasti, približno milijardu eura kumulativnih gradskih proračuna, a nijedan novi gradski stan za dugoročni priuštivi najam. Više od 4,4 milijuna eura izgubljenih bespovratnih sredstava za tri dubrovačka vrtića. Uz to, oko 600.000 eura mogućeg financijskog tereta povezanog s kaznom Čistoći“, navodi Bonačić Obradović.

Gradska vijećnica Centra Viktorija Knežević upozorila je kako je, prema službenom izvješću DORH-a, u 2024. godini od 301 osobe osuđene za korupciju njih 225 dobilo uvjetnu osudu. Još je zanimljivije da je u 228 slučajeva presuda donesena nakon što se DORH nagodio s okrivljenicima o priznanju krivnje i kazni.

Objasnila je kako nije riječ samo o izricanju blagih kazni na sudu, nego i tome da je u velikom broju slučajeva DORH prethodno sudjelovao u njihovu dogovaranju.

Takve nagodbe mogu biti korisne kada počinitelj prizna krivnju, pomogne otkriti druge počinitelje ili pridonese bržem završetku postupka. Ali onda je sasvim opravdano pitanje - što smo za te nagodbe dobili zauzvrat, jesu li otkriveni drugi počinitelji, je li oduzeta nezakonito stečena imovina i zašto je dogovorena baš takva kazna, pita Knežević.

Dodala je kako ni u 2025. godini situacija nije bila bitno drukčija, više od polovice kaznenih sankcija za korupciju ponovno su bile uvjetne osude, a gotovo šest od deset osuđujućih presuda doneseno je na temelju nagodbi.

Knežević stoga poručuje kako je zanima hoće li Franković s jednakim žarom otvoriti pitanje uvjetnih kazni za korupciju i nagodbi koje DORH sklapa s okrivljenicima.