SDP protiv data centra u Topuskom: Građani dobivaju samo buku i zagađenje vode

SDP i građanska inicijativa iz Topuskog, povodom izgradnje podatkovnog centra Pantheon AI u Topuskom, istaknuli su kako se protive da Hrvatska postane pasivni resurs koji daje svoj prostor, struju, vodu, a globalne korporacije iznose dobit, dok lokalcima ostaje samo buka i zagađenje voda.

„Svjedoci smo situaciji od prije nekoliko dana s američkih burza na kojima se cijeli balončić financiranja e-industrije i podatkovnih centara, kakav se planira raditi u Topuskom, rasplinuo. Dijelom se to dogodilo zbog rezultata američkih izbora, a dijelom zbog toga što su investitori izgubili povjerenje u projekte koji zahtijevaju visoku razinu investicija, a vrlo mali ili nikakav povrat”, upozorila je saborska zastupnica SDP-a Kristina Ikić Baniček.

Dodala je i kako je ove godine u SAD-u putem lokalnih referenduma odbijeno čak 40 takvih projekata, pri čemu su lokalne zajednice poput ove u Topuskom izrazile bojazan i želju da se stavi moratorij na daljnju izgradnju podatkovnih centara.

Na konferenciji za novinare u ponedjeljak u stranačkoj središnjici naglasila je kako SDP nije protiv modernih tehnologija, inovacija ni investicija, no, zanimljivim smatra da u SAD-u s višedesetljetnim iskustvom izgradnje takvih projekata, oni više nisu dobrodošli niti investitori za njih mogu dobiti financiranje.

„No, u jednoj maloj Hrvatskoj, u ruralnoj sredini poznatoj po lječilišnom turizmu u koji je Vlada na čelu s Andrejem Plenkovićem nedavno uložila 48 milijuna eura, prepoznaje se potencijal za podatkovni centar od jednog gigavata. Nismo protiv modernih tehnologija, ali smo protiv toga da Hrvatska postane pasivni resurs koji daje svoj prostor, struju, vodu, a da globalne korporacije iz zemlje iznose dobit, dok Hrvatska i lokalno stanovništvo ne dobivaju ništa osim buke, zagađenja voda i isušivanja vodonosnika”, upozorila je Ikić Baniček.

Kazala je da se takvi projekti zabranjuju ili ozbiljno ograničavaju u brojnim europskim zemljama, te navela i dodatnu opasnost da se kod hlađenja pogona u podatkovnim centrima koriste tekućine koje u sebi imaju PFAS kemikalije. Usto, napominje da bi Pantheon Topusko trošio jedan gigavat električne energije, što je između trećine i polovice ukupne godišnje potrošnje Hrvatske te da HOPS (Hrvatski operator prijenosnog sustava) ne može jamčiti da neće biti povišenja cijene struje.

„To što je Vlada dala zeleno svjetlo korporaciji iz Delawerea, o kojoj ne znamo ništa, ni čiji je to novac, ni postoji li taj novac uopće, ne znači da građani Topuskog, Sisačko-moslavačke županije i Hrvatske daju zeleno svjetlo”, poručila je.

Brčić: Očekujemo rast cijene električne energije između 10 i 33 posto

Predstavnik građanske inicijative iz Topuskog Nikola Brčić istaknuo je kako je njihova prva briga voda zato što takav data centar zahtijeva goleme količine rashladnih tekućina, oko 1,2 do 1,6 milijuna litara rashladne tekućine koja, između ostalog, uključuje glikole, biocide i antikorozive.

TOPUSKO Pantheon AI i HOPS u studenom očekuju potpisivanje ugovora o priključenju na mrežu

„Potrošnja energije dignula bi potrošnju cijele Hrvatske pa očekujemo rast cijene električne energije između 10 i 33 posto”, naglasio je Brčić. Osim što dio lokalnog stanovništva i stručne javnosti izražava zabrinutost zbog goleme potrošnje struje, utjecaja na okoliš, vodoopskrbu te postupaka izvlaštenja zemljišta, poručio je i kako građanska inicijativa traži aktivaciju Vijeća za nacionalnu sigurnost, koje bi trebalo procijeniti rizike tolike koncentracije opasne infrastrukture svega pet kilometara od šengenske granice s BiH.

Zastupnik SDP-a Boris Lalovac upozorio je na potrese na tržištima kapitala na kojima pucaju baloni umjetne inteligencije, prvo u Kini, gdje je izgubljeno 500 milijardi dolara, a potom i u SAD-u gdje je na tržištu umjetne inteligencije prošli tjedan jednostavno izbrisano 2.500 milijardi dolara, što je ogroman udarac na tržištu kapitala i, kaže, sigurno će se prelijevati dalje.

Posebno je, dodaje, pitanje kako će se to odnositi na Europu, a potom na Hrvatsku. Od naših regulatora zatražio je da provjere koliko su hrvatska ekonomija i građani izloženi takvim oblicima korekcija na tržištu tehnoloških kompanija, dodavši da su europski građani izloženi dva bilijuna eura prema sedam vodećih tehnoloških kompanija. Za saniranje puknuća tog balona europski proračuni, pa tako ni hrvatski nemaju novca, to nema nitko, ustvrdio je Lalovac. „Zato i od Vlade i od regulatora tražimo da se aktivno uključe i razrade moguće scenarije kako nam se ne bi ponovile 2000. i 2008. godina jer ovo ne ide u dobrom smjeru, a tu su uložene i mirovine”, istaknuo je.