Selak Raspudić: Građani na referendumu trebaju odlučiti o referendumskim pravilima

Saborska zastupnica Marija Selak Raspudić iz Kluba Mosta, koji je jedini od većih zastupničkih klubova odbio sudjelovati u pregovorima s HDZ-om o promjeni Ustavu u vezi s referendumom, u četvrtak je poručila da bi se građani na referendumu trebali izjasniti o referendumskoj legislativi.

„Most ne sudjeluje u pregovorima jer, kada govorimo o izmjenama Ustava koje se tiču ograničavanja i nadopunjavanja referendumskog izjašnjavanja, građani na referendumu trebaju odlučivati o svom pravu izjašnjavanja putem referenduma, što je ujedno i preporuka Venecijanske komisije”, izjavila je novinarima dok su trajali pregovori oporbe s HDZ-om o promjeni Ustava.

BORBA ZA GRADONAČELNIKA SPLITA Marija Selak Raspudić: Naši kandidati pokazuju da se u politici može i drugačije

Ovakvim dogovorima "ispod stola" koji se tiču isključivo političara, istaknula je, guše se referendumske inicijative i uskraćuju prava građana da sami odluče na koji način žele urediti odlučivanje na referendumu koje se odnose na ustavne izmjene.

HDZ je krenuo s ovim prijedlogom u trenutku kada je vidio da neviđeno visok prag potrebnih potpisa da bi se uopće ostvarilo pravo na referendum ipak nije dovoljan da građani ne pristupe nekim referendumskim inicijativama, u ovom slučaju Mostovoj inicijativi, i da i dalje postoji mogućnost referenduma i da građani spriječe njihovo dokidanje demokratskih procesa, napomenula je.

Smatra da HDZ-ova inicijativa ima samo jednu intenciju, a to je da onemogući referendumsko izjašnjavanje u Hrvatskoj.

ZASTUPNICA MOSTA Selak Raspudić: Tomašević ne rješava komunalne probleme, on samo farba ulice i klupe'

To se najviše vidi, pojasnila je Selak Raspudić, po tome da se težište odluke želi prebaciti prije prikupljanja potpisa na Ustavni sud, koji je donio nelogičnu i protupravnu odluku u slučaju inicijative o pandemijskom odlučivanju, a to je da je premda je ona u skladu s Ustavom nije u skladu s duhom Ustava.

Lijeva oporba podržala pokretanje ustavnih promjena o referendumu

Zastupnici lijeve oporbe u četvrtak su nakon drugog kruga razgovora s HDZ-om podržali prijedlog da se krene u ustavne promjene u vezi referenduma, iznijevši neke prijedloge kojima bi poboljšali predložena rješenja, uz najavu da će konačna potpora ovisiti o njihovu prihvaćanju.

SDP-ov Arsen Bauk najavio je da će tijekom tjedna kao zastupnici u saborsku proceduru uputiti prijedlog odluke o pristupanju promjeni Ustava te očekuju da ona bude donesena do kraja ovog zasjedanja.

Bauk uvjeren da će u Ustav ući i pravo žena na izbor

Tijekom ljeta i u rujnu pretpostavljam da će biti provedena javna rasprava, a nakon toga druga i treća faza. Dakle, prvi korak je već napravljen u tekstu kako ga je HDZ predložio, izvijestio je novinare nakon sastanka s HDZ-om.

„Postigli smo dogovor oko toga da se krene u promjenu Ustava i da smo u visokoj fazi suglasnosti oko toga kako bi promjene konkretno trebale izgledati, a tiče se referenduma. O ostalim dijelovima Ustava svaka politička snaga koja smatra da ih treba promijeniti koristit će demokratske mehanizme koji su na snazi", rekao je.

Unatoč tome što HDZ pristaje samo na promjene oko referenduma, ostajem kod stava da će u Ustav ući i promjena referenduma i pravo žena na izbor, samo na različite načine, uvjeren je Bauk.

Ivana Posavec Krivec iz Kluba Socijaldemokrati naglasila je da su se suglasili oko načela predloženih izmjena te će vidjeti koje su izmjene još moguće u vezi referenduma.

I ostale kolege su došli na teze s kojima su Socijaldemokrati krenuli, da daju podršku ovakvim izmjenama Ustava i zakona o Ustavnom sudu, bez nekih drugih zahtjeva, dodala je najavivši da će već sutra dati potpise da takva inicijativa krene u saborsku proceduru.

Sandra Benčić iz Zeleno-lijevog bloka kazala je da su na sastanku izrazili zabrinutost oko načina na koji je definiran kvorum odlučivanja, odnosno odredbe da trećina glasača mora biti "za" referendumsko pitanje kada se radi o promjeni Ustava ili četvrtini kada je riječ o promjeni zakona.

Benčić protiv ograničavanja i kočenja referendumskih pitanja

„To je izrazito visok kvorum odlučivanja i smatramo da bi to ograničilo referendumske inicijative u Hrvatskoj i onemogućilo sudjelovanje građana u donošenju odluka. Rekli smo da te postotke treba smanjiti na mjeru koja je realno izvediva na referendumu. Dobro je što postoji politička volja da se ti postoci smanje na primjereniju razinu”, istaknula je.

Također ih brine na koji je način formulirana mogućnost da Ustavni sud procjenjuje je li neko pitanje u isključivoj nadležnosti Sabora ili Vlade. Smatraju da bi u Ustavu unaprijed trebalo biti pobrojano o kojim pitanjima se referendum ne može pokretati, a ne da se to svaki put ostavlja na procjenu Ustavnom sudu, jer i tu može doći do kočenja određenih referendumskih pitanja.

„Sve će to još biti predmet rasprave, ali postoji politička volja da se relaksira sadašnji prijedlog. Pretpostavljam da ćemo podržati da se pokrenu ustavne promjene, a kako ćemo kasnije odlučiti o tome ovisit će hoće li naši prijedlozi biti usvojeni”, dodala je.

Što se pobačaja u Ustavu tiče, ne bude li se moglo riješiti institucionalno kroz Sabor, progresivna oporba spremna je to rješavati na referendumu, poručila je Benčić.

Sabor: Zastupnici podržali izmjene Zakona o Zakladi "Hrvatska za djecu"

Saborski zastupnici podržali su su u četvrtak konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o Zakladi "Hrvatska za djecu" i rad te Zaklade pri čemu su oporbeni upozorili na pad prihoda od donacija u 2021. godini te na slabiju vidljivost Zaklade u javnosti.

Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama Zakona o Zakladi "Hrvatska za djecu" taj se zakon usklađuje s odredbama Zakona o zakladama koji je stupio na snagu 1. ožujka 2019. Tijekom 2021.

Zaklada je odobrila isplatu ukupno 691 novčane potpore u ukupnom iznosu većem od tri milijuna kuna. 

Marija Selak Raspudić (Klub Mosta) rekla je da su u 2020. godini prihodi od donacija iznosili 403.993 kn, a u 2021. godini samo 33.110 kuna. Također, upozorila je i na mali broj novčanih potpora za darovitu djecu jer je u 2020. godini bilo tri, a u 2021. pet potpora.

"Zašto tako malo? Je li toliko malo darovite djece zainteresirano? Da li se to područje ne razvija dovoljno i po kojim kriterijima?" upitala je Selak Raspudić.

Upozorila je i na pad donacija za sufinanciranje troškova školske prehrane djeci koja nemaju mogućnost za priuštiti si obrok.

Upozorivši na slabiju vidljivost Zaklade u javnosti, Andreja Marić (Klub SDP-a) rekla je da su pravne i fizičke osobe premalo informirane kada idu natječaji i javni pozivi Zaklade "Hrvatska za djecu". I ona je istaknula pad prihoda od donacija, pad sredstava za sufinanciranje školske prehrane te nedovoljna sredstva za darovitu djecu.

I Irena Šimunić (Klub Socijaldemokrati) naglasila je važnost potrebe povećanja financiranje zaklada putem donacija te još bolji rad na javnoj dostupnosti informacija kako bi se izbjeglo da neka od najpotrebitije djece budu zakinuta za pomoć zbog neinformiranosti.   Tijekom rasprave vladajući su isticali da Zaklada "Hrvatska za djecu" ostvarila svoju svrhu postojanja kroz osnaživanje obitelji i pomoći djeci ocjenjujući i da je dovoljno prisutna na društvenim mrežama.

Istaknuli su da Zaklada kroz svoj rad dodjeljuje stipendije učenicima i studentima tijekom redovitog školovanja, novčane potpore za projekte i programe koji su usmjereni za dobrobit djece i mladih te sufinancira troškove školske prehrane za djecu koja žive u siromaštvu ili su u riziku od siromaštva. 

Uz to, kroz projekt "Moja nova škola - autoškola" financirano je 11 sadašnjih ili bivših korisnika institucija koje skrbe o djeci bez odgovarajuće skrbi za upravljanje vozilom B kategorije te projekt "Moja maturalna večer" u kojem je sudjelovalo 15 djevojaka i deset mladića iz cijele zemlje.

Također, projekt "Ja putujem" omogućio je ljetovanje za 11 obitelji sa 36 djece u 2021. godini,  a projekt "Upoznajmo Hrvatsku" uključivao je pet obitelji sa 23-oje djece i sl.