Na sastancima s izraelskom delegacijom vidjet ćemo koja je njihova pozicija i kako će pojasniti ove nove okolnosti, a nakon toga ćemo imati konzultacije i donositi odgovarajuće odluke, poručio je premijer Andrej Plenković komentirajući probleme oko nabave izraelskih borbenih aviona.  

- Što se nas tiče politička volja je da Hrvatska zadrži sposobnost ratnog zrakoplovstva je neupitna, ona je i dalje tu. Što se tiče tehnologije, eventualnih budućih natječaja, odluka ćemo sve donositi kada dobijemo cjelovite informacije od Izraela, ali i SAD-a, koje u ovom slučaju bitne zbog davanja suglasnosti na transfer tehnologije trećoj strani - rekao je Plenković. 

Napomenuo je kako ove prepreke koje su se pokazale nisu bile vidljive kada se o nabavi donosila odluka niti je to bilo jasno artikulirano.

- Kupoprodajnog ugovora nema, on nije potpisan i nema nikakve štete za Hrvatsku. Ono što možemo rei jest da smo sve napravili u dobroj vjeri. Ako se pokaže da ovaj projekt neće moći biti dovršen Vlada tu odluku kao što je donijela može i poništiti - poručio je Plenković.

Poticaj od 60 kuna za stambenu štednju 

Građanima koji u ovoj godini uplate 5.000 kuna stambene štednje država će dati 60 kuna poticaja, odlučila je u četvrtak hrvatska Vlada, a ukupno se iz državnog proračuna za tu u svrhu planira isplatiti 16 milijuna kuna.

Vlada je, naime, odlukom o iznosu državnih poticajnih sredstava za stambenu štednju prikupljenu u 2019. godini utvrdila da postotak državnih poticajnih sredstava za ovu godinu iznosi 1,2 posto, pa za iznos uplate od 5.000 kuna to može iznositi najviše 60 kuna. 

Državna poticajna sredstva za stambenu štednju koja će se uplatiti u ovoj godini bit će isplaćena iz državnog proračuna za 2020. godinu. U tu je svrhu u projekcijama državnog proračuna za 2020. godinu planirano 16 milijuna kuna, kazao je državni tajnik u Ministarstvu financija Zdravko Zrinušić.

Podsjetio je kako temeljem Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje Vlada svake godine odlukom propisuje iznos poticajnih sredstava koja se isplaćuju štedišama u stambenim štedionicama iz državnog proračuna.

Državna poticajna sredstva tijekom jedne kalendarske godine odobravaju se stambenom štediši samo u jednoj stambenoj štedionici. Cilj je poticanje građana na dugoročnu štednju i potom na sklapanje ugovora o kreditu s fiksnom kamatnom stopom tijekom cijelog trajanja ugovora o kreditu.

Ove je godine nastavljen daljnji pad iznosa poticaja za stambenu štednju. Naime, državna poticajna sredstva za ovu godinu iznose 1,2 posto, što na iznos štednje od 5.000 kuna daje već spomenutih 60 kuna, dok je za 2018.  iznosio 1,8 posto odnosno 90 kuna, za 2017. godinu 3,3 posto odnosno 165 kuna, za 2016. godinu 4,1 posto što je bio maksimalan iznos od 205 kuna, a za 2015. godinu 4,9 posto pa su građani mogli dobiti poticaj u maksimalnom iznosu od 245 kuna.

Sustav stambene štednje u Hrvatskoj je uveden od 1998. godine, a najprije je visina državnih poticajnih sredstava bila određena kao fiksni postotak, koji se postupno smanjivao - na početku je iznosio najviše 1.250 kuna godišnje, potom 750 kuna, a zatim 500 kuna, No, 2014. godine su poticaji bili ukinuti i za uplate stambene štednje u toj godini nisu ni isplaćeni, da bi godinu kasnije, 2015. bio uveden promjenjivi postotak. 

Osnivanje Inter-američke investicijske korporacije

Vlada je Sabor uputila nacrt konačnog prijedloga zakona o potvrđivanju Ugovora o osnivanju Inter-američke investicijske korporacije.

Hrvatska je temeljem sukcesije još 1993. godine, donošenjem zakona o prihvaćanju članstva u Inter-američkoj banci za razvoj (IDB - Inter-American Development Bank), prihvatila članstvo i posjeduje 6.895 dionica, odnosno 83,18 milijuna američkih dolara u kapitalu IDB-a, kazao je državni tajnik u Ministarstvu financija Zdravko Zrinušić.

Na godišnjoj skupštini IDB-a i Inter-američke investicijske korporacije 2015. donesena je rezolucija kojom se privatni sektor grupacije IDB konsolidira u Inter-američku investicijsku korporaciju. Slijedom toga, kazao je Zrinušić, Vlada je 22. ožujka 2018. donijela odluku o pokretanju postupka za sklapanje Ugovora o osnivanju Inter-američke investicijske korporacije.

Cilj koji se Zakonom želi postići potvrđivanje je Ugovora o osnivanju Inter-američke korporacije. 

Inter-američka investicijska korporacija je multilateralna organizacija i dio grupacije Inter-američke banke za razvoj (IDB - Inter-American Development Bank), koja financira privatni sektor Latinske Amerike i Kariba. 

Budući da je Hrvatska neregionalna članica, ne može koristiti sredstva IDB-a, već je članstvom u IDB-u zemlja donator. Članstvo otvara hrvatskim tvrtkama mogućnost sudjelovanja na natječajima u okviru projekata u čijem financiranju sudjeluje IDB. Posebna komparativna prednost članstva u IDB-u i IIC-u je ta što smo uz Sloveniju jedina članica iz regije srednje, istočne i jugoistočne Europe. Time je Hrvatskoj olakšan pristup natječajima grupe IDB-a i umanjena konkurencija.

Izvršavanje Ugovora o osnivanju Inter-američke investicijske korporacije, kako je istaknuto, ne zahtijeva osiguranje financijskih sredstava u državnom proračunu.

Prihvaćena izvješća o radu Vijeća i Agencije za elektroničke medije

Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek obrazložila je izvješće o radu Vijeća za elektorničke medije medije za 2017. rekavši kako je u tom razdoblju izreklo 44 sankcije, od toga 36 upozorenja i 8 opomena.

Agencija za elektroničke medije dala je velik doprinos nastojanjima da se se smanji govor mržnje u javnosti kroz edukaciju i poticanje pluralizma. Agencija je u 2017. godini nastavila sa svojim aktivnostima na poticanju i jačanju medijske pismenosti, upravljajući internetskim portalom medijskapismenost.hr, sudjelujući i provodeći istraživanja o medijskim navikama djece i roditelja, te radeći na novim projektima i okupljanju šireg kruga dionika na projektima medijske pismenosti.

U svezi tužbi protiv novinara i uredništava Obuljen Koržinek je predložila uvođenje Vijeća za medije, kako bi se smanjio pritisak na medije. 

O poslovanja HRT-a Koržinek je rekla kako je za 2017. iskazana dobit od 100 milijuna kuna, koja je najvećim dijelom iskorištena za poboljšanje poslovanja i pokrivanje gubitaka iz prethodnog razdoblja. No, preneseni gubitak na dan 31. prosinca 2017. iznosi i dalje visokih 549,6 milijuna kuna.

HRT je u 2017. godini prvi puta proveo odvojeno unutarnje računovodstvo, odnosno odvajanje prihoda i rashoda na javnu i komercijalnu djelatnost po načelu troškovnog računovodstva.

Iskazani rezultati upućuju da je došlo do određenih pozitivnih pomaka u poslovanju HRT-a, što je vidljivo kroz povećanje ostvarene dobiti i pokazatelje poslovanja, ali naglasak i dalje treba biti na smanjivanju udjela troškova rada u ukupnoj troškovnoj strukturi kako bi se što veći iznos usmjeravao u proizvodnju i objavljivanje programa.

HRT i dalje treba poduzimati aktivnosti i mjere u cilju smanjenja troškova stalno zaposlenih i vanjske suradnje te osigurati efikasno poslovanje, dodala je.

U 2017. sklopljen je novi petogodišnji ugovor Vlade i HRT-a, podsjetila je ministrica.

Tijekom 2017. Nadzorni odbor djelovao je kroz dva razdoblja - od 1. siječnja do 14. srpnja, te od 15. prosinca do kraja godine, pa veći dio godine nije radio.

Tijekom ove godine Vlada će predložiti više od 100 zakona

U ovoj godini Vlada namjerava predložiti 134 zakona, među kojima su i oni kojima se usklađuje pravna stečevina Europske unije i oni koji su dio Nacionalnog programa reformi, predviđeno je Planom zakonodavnih aktivnosti prihvaćenim na vladinoj sjednici u četvrtak.

Plan je izradio Ured za zakonodavstvo sukladno Zakonu o procjeni učinaka propisa, u suradnji sa svim ministarstvima i drugim nadležnim tijelima, a, od ukupno 134 zakona, za njih 21 planira se provesti postupak procjene učinaka propisa.

Premijer Andrej Plenković ustvrdio je da se u u proteklih sedam godina - koliko se zakonodavna aktivnost Vlade, kao predlagatelja zakona, radi na ovaj način - pojačala i osigurala bolja predvidivost, sigurnost i sustavnost pojedinih upravnih područja, analiza razmjernosti utjecaja propisa, dijalog s dionicima, javna savjetovanja te procjena učinka propisa (prethodna i naknadna).

Drži i da se metodologijom rada Vlade, prema kojoj koordinacije o aktima raspravljaju dva tjedna prije nego što dođu na sjednicu, omogućilo da se proces donošenja zakona učini kvalitetnijim i boljim nego što je bio do sada.

Najvažnijim smatra da je smanjen broj zakona čije se donošenje predlaže u hitnom postupku i ističe da se 85 posto zakona donosi u redovitoj saborskoj proceduri čime se "pokazuje respekt prema Hrvatskome saboru".

Tijekom idućeg tjedna trebao bi biti gotov i terminski plan aktivnosti, tako da će dinamika rada Vlade u idućih šest mjeseci biti predvidljiva kako bi se grupirali zakonski paketi iz pojedinih resora i na taj se način javnosti predstavili javnosti krupni reformski zahvati, ističe premijer.

Vlada je prihvatila i prijedlog plana usklađivanja zakonodavstva s pravnom stečevinom EU koji za ovu godinu predviđa donošenje 45 zakona i 40 podzakonskih akata, gdje Hrvatska slijedom aktivnog praćenja razvoja pravne stečevine kroz nadležna tijela državne uprave mijenja svoje zakonodavstvo paralelno s drugim državama članicama Europske unije.

Zagrebačka gruntovnica na tri godine seli u Sky Office

Vlada je u četvrtak dala suglasnost Ministarstvu pravosuđa da na teret proračuna sklopi ugovor o zakupu poslovnog prostora u Sky Officeu na zapadu Zagreba za potrebe smještaja Zemljišnoknjižnog odjela zagrebačkog Općinskog građanskog suda, koji se izmješta iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice (NSK) budući da će taj prostor biti središnje mjesto za provedbu predsjedanja Hrvatske Vijećem Europske unije 2020. godine.

Kako Ministarstvo državne imovine nije raspolagalo nekretninom u vlasništvu države koja bi svojim karakteristikama i površinom odgovarala potrebama Općinskog građanskog suda, Ministarstvo pravosuđa se nakon prikupljanja ponuda odlučilo za zakup poslovnog prostora u Ulici Roberta Frangeša Mihanovića, odnosno prostor Sky Officea.

Ukupna je zakupljena površina od 3357 četvornih metara (zajedno s parkirnim mjestima i skladišnim prostorom), i to na tri godine - od 1. ožujka ove do 28. veljače 2022. godine.

Mjesečna zakupnina iznosit će 425.396 kuna, uključujući troškove za režije, što je za tri godine zakupa ukupno 15,3 milijuna kuna.

Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković ističe da je zakup privremen najavljujući da će država urediti potpuno novu "gruntovnicu", najveću u Hrvatskoj, koja će biti na prostoru u vlasništvu države.

Projekt bi trebao biti gotov 2021. godine, a za izgradnju su osigurana sredstva temeljem kredita Svjetske banke, rekao je Bošnjaković.