Škola mora više odgajati, a reforma se ne smije politizirati

Kao glavne odrednice razmišljanja o hrvatskom školstvu tri su čimbenika za koje smatram da su nekako postali najznačajniji: odgojna uloga škole, položaj nastavnika u školi i tehnološka modernizacija hrvatskog školstva.

Pri nastavku rada na kurikulnoj reformi smatram da ovim trima temama treba posvetiti posebnu pažnju.

Škola je odgojno-obrazovna institucija. Na prvome mjestu toga opisa institucije je riječ odgojna, a na drugome mjestu riječ obrazovna. Makar je povijesno škola osnovana radi potreba obrazovanja, tijekom vremena odgojni moment je postao važniji, te je zbog toga on dobio prednost u opisu same institucije. Engleski izraz za odgojno-obrazovni proces je “education”, termin koji se prevodi riječju edukacija, pa se kod nas za razne oblike samog poučavanja pogrešno upotrebljava riječ edukacija (recimo tečaj krojenja i šivanja i slično).

Zašto je to važno? Jednostavno se stječe dojam kako je odgojni moment u našem školstvu zapostavljen. Svima su puna usta ishoda poučavanja, Bloomove taksonomije, glagola koji opisuju razine znanja, a zapostavlja se odgojni moment. Svi govore o “društvu znanja”, tehnologijama i zanimanjima koji će se tek pojaviti.

A odgoj? I zašto je odgoj danas tako važan? Današnji učenici suočeni su sa sve većim izazovima uklapanja u društvenu zajednicu, prvenstveno zahvaljujući novim dostupnim tehnologijama koje omogućavaju brzu i jednostavnu komunikaciju, bilo direktno bilo putem društvenih mreža, rabeći različite uređaje (mobitel, tablet, računalo). Postoje besplatne i druge aplikacije kojima se jednostavno može surfati (traženje korisnih i zanimljivih sadržaja), tražiti dostupne korisne podatke (e-dnevnik, bankovni račun).

Pored takve uporabe uređaji se mogu koristiti i za manje poželjne aktivnosti kao što su igranje, gledanje pornografije, online kockanje ili potencijalno vrlo opasne igre poput Plavoga kita.     

Koristeći spomenute uređaje na ovaj ili onaj način, učenici su smanjili klasične aktivnosti i više vremena provode uz tehnologiju, dok su fizička aktivnost i klasična društvena interakcija izgubile na važnosti i interesantnosti.
Zbog tih novih izazova tehnike, tehnologije i novih običaja, odgojna vrijednost škole dolazi do punog izražaja od prvog razreda osnovne pa do završnog razreda srednje škole. Zbog toga je velika važnost na Ekspertnoj radnoj skupini, koja ovih dana nastavlja s radom, posvetiti važnost tom dijelu uloge škole.
Ne treba zaboraviti da je to vrlo značajno, jer djeca i mladi stječu ovisničke karakteristike baš u školskoj dobi, pa je zbog toga u travnju ove godine u Psihijatrijskoj bolnici Sveti Ivan u Zagrebu osnovana i dnevna bolnica za liječenje ovisnosti o internetu, kockanju i videoigrama, čiji su pacijenti i školskog uzrasta.

Nastavnik

Uloga nastavnika u školi je na više načina podcijenjena. Bez obzira koja politička opcija radila kurikulnu reformu, nastavniku se mora omogućiti kvalitetniji rad. Prvenstveno se tu misli na posao administracije, koji nastavnike skoro pa doslovno zaguši. Kao što je rečeno na mnogim mjestima u objavljenim dokumentima, nastava bi trebala biti usmjerena na učenika, što je i svjetski trend.
Uz previše administracije, uz mnogo predmeta koje pojedini nastavnik predaje, uz velike razrede, to postaje nemoguća misija. U jeku strahovito brzog razvoja tehnologije nedostatan je broj stručnih usavršavanja. Nije dovoljno prepustiti nastavnicima samoinicijativno obrazovanje nego im treba pružiti organizirano usavršavanje kroz dovoljno raznih oblika usavršavanja.
To je u današnje vrijeme u hrvatskom školstvu kroz agenciju koja ih provodi nedostatno. Iz toga proizlazi kako u znanje treba financijski ulagati. Osim STEM područja, na koje se danas svi rado referiraju, pokazuje se potreba stručnog usavršavanja nastavnika i u drugim ne manje važnim predmetima, kao što su, na primjer, Hrvatski jezik, Tjelesna kultura, Povijest i ostali “ne-STEM” predmeti. Naravno, uzimajući u obzir trendove i oblike poučavanja, potrebno je i nastavnike poučavati, u smislu učiti kako poučavati.

Isto tako je jako bitno nastavniku u školstvu povećati njegovu ulogu u društvu općenito. Kako u njegovoj “zaštiti” pred roditeljima i samim učenicima tako i na građenju važnosti nastavničke profesije. 

Najbolji primjer toga je Finska, gdje na jedno upisno mjesto za nastavnika aplicira po desetak kandidata.

IKT u hrvatskom školstvu

IKT je kratica za Informacijska komunikacijska tehnologija, koja je već dugo jedan od glavnih problema u hrvatskom školstvu i zbog koje je nastava informatike izborni predmet. Jedan od načina rješavanja tog problema iznio sam prošle godine u lipnju našoj predsjednici, gospođi Kolindi Grabar Kitarović, i tadašnjemu ministru Predragu Šustaru, koji su posjetili Željezničku tehničku školu Moravice, u kojoj radim. Naime, radi se o nabavi uređaja (neki vid prijenosnog računala s mogućnošću uporabe digitalnog rukopisa - što je postao moderan svjetski trend) za svakog učenika, po principu BYOD (Bring Your Own Device), koji bi učenici nosili sa sobom u školskoj torbi. 

Nabavu tih uređaja financirali bi roditelji kroz četverogodišnju otplatu (uz minimalnu kamatu ili čak bez nje) uz odgovarajući vaučer. Učenicima slabijeg imovinskog statusa trebalo bi dodijeliti uređaj. Nakon četiri godine zamijeniti uređaj novim. Na osnivačima škola (gradovima ili županijama) zadatak bi bio izgraditi kvalitetnu bežičnu mrežu u samim školama. U ovaj projekt trebalo bi ući hrabro i bez nepotrebnog mudrovanja. Time se može napraviti veliki iskorak u informatizaciji školstva koji omogućuje:
• Nastavu s DOS-om (digitalnim obrazovnim sadržajima)
• Nastavu na klasičan način (ploča-kreda) s izrazito povoljnom mogućnošću jednostavne migracije s klasične na “digitalnu” (DOS) nastavu ili mješovitu “analogno”-digitalnu nastavu. 

Podloga za ostvarivanje takvog projekta je mogućnost “besplatne” uporabe Office 365 programske podrške za sve učenike i nastavnike u sklopu hrvatskog školstva. To je prije nekoliko godina ostvareno sporazumom između Ministarstva znanosti i obrazovanja, CARNeta i Microsofta Hrvatska, čime je napravljen važan iskorak u ostvarivanju digitalne pismenosti, kao i dobivanja boljih obrazovnih ishoda učenika. 

Politizacija ovakvog važnog rada, kao što se dogodila prosvjedom 1. lipnja 2016., potpuno je nepotrebna.

Godina od prosvjeda nije donijela ništa

Deseci tisuća ljudi u svim većim gradovima prije točno godinu dana pokazali su kako se nikako ne slažu s političkim manipulacijama i borbom za vlastiti interes na račun boudućnosti naše djece.    

Kronologija: 

1. lipnja 2016. - oko 50.000 ljudi opkolilo trgove
Prosvjed podrške kurikularnoj reformi u Zagrebu je okupio preko 25.000 ljudi. Prosvjedovalo se diljem cijele Hrvatske, pa čak i u Šangaju te New Yorku.

17. lipnja 2016. - Šustar razriješio Jokića i njegov tim
Tehnički ministar znanosti, obrazovanja i sporta Predrag Šustar razriješio je voditelja Cjelovite kurikularne reforme Borisa Jokića i Ekspertnu radnu skupinu.

23. lipnja 2016. - Jokić primio prijetnje smrću
Bivši voditelj kurikularne reforme rekao je da se na portalima poziva na njegovu likvidaciju te da se obratio policiji ali da ni ona ni Ministarstvo ne reagiraju.

7. srpnja 2016. - Imenovali su nove voditelje
Rektorica Sveučilišta u Zadru Dijana Vican i docent na PMF-u u Zagrebu Matko Glunčić novi su voditelji Povjerenstva za provedbu kurikularne reforme.

30. siječnja 2017. - Plenković vodi glavnu riječ
Nakon izbora, premijer Plenković je za ključne ljude reforme postavio ministra Barišića, Vedrana Mornara, Vilmicu Kapac, Slobodana Uzelca, Ivicu Kostovića i druge.

22. svibnja 2017. - Smatra da je stanje odlično
Za novu voditeljicu Ekspertne radne skupine za provedbu kurikularne reforme izabrana je Jasminka Buljan Culej, koja naglašava sve u čemu su učenici odlični.