Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata
68 komentara

Slaven Dobrović: Ima sedmero djece i obožava planinarenje...

Svaki vikend provodi s djecom na vikendici, zajedno uzgajaju povrće i spremaju zimnicu, a iako ih ima devetero u obitelji, tjedno bacaju tek dva kilograma otpada

Foto: Privatni album
68 komentara

Nisam ni priželjkivao, a ni sanjao prije pet mjeseci da ću biti ministar. Bilo je teško izaći iz te komocije koju nosi anonimnost, ali razgovarao sam s obitelji i odlučili smo da možemo napraviti nešto dobro za Hrvatsku.
Kaže to samozatajni novi ministar zaštite okoliša i prirode Slaven Dobrović (48).
On ne ostavlja dojam klasičnog političara kojem je važan osobni probitak u hijerarhiji te je za to spreman žrtvovati i sebe i privatnost svoje obitelji. Budući da je bio poznat u stručnoj javnosti kao autor nekoliko studija o održivu gospodarenju otpadom, dobio je mjesec i pol prije izbora ponudu za politički angažman iz Mosta. I prihvatio ju je. Vjerovao je da će moći pomoći, ali da će dobiti cijeli resor nije. Ipak, rado je prihvatio odgovornost, kaže. Cilj mu je značajno pojačati recikliranje i odvajanje otpada, a protivi se spalionicama otpada. Međutim, vjerojatno ni u Mostu nisu znali da je, uz svoje stručne radove, Dobrović iskreni zaljubljenik u prirodu.

Voli prirodu 


U njoj provodi od rane mladosti gotovo svaki svoj slobodni trenutak. Rano se priključio zbog svoje ljubavi i Hrvatskoj gorskoj službi spašavanja, čiji je i danas član. Samo što je u pričuvnom sastavu pa se uglavnom uključuje u događanja na zagrebačkom Sljemenu.
- Priroda je prelijepa u svim vremenskim uvjetima. Čak i po kiši, ako ste dobro opremljeni, možete uživati i doći kući zadovoljni. Naše more je prelijepo, ali potencijal planinskog turizma nije dovoljno iskorišten – kaže Dobrović.
Dobrović se rodio u Zadru 1967. godine. Otac je radio u Vinilplastici koja je sada, kao i mnoga druga nekad uspješna poduzeća, u stečaju.
Vodio je gradnju pogona, pa se Slaven do 10. godine selio s obitelji. Živjeli su i u Francuskoj i Makedoniji neko vrijeme. Rodbinu u Zadru redovito posjećuje. Ipak, u Zagrebu je od 80-ih i za njega mu je vezan životni put. U glavnom gradu završio je srednju školu, MIOC, ali i nastavio svoju znanstvenu karijeru na Fakultetu strojarstva i brodogradnje. Kaže da čitavo vrijeme školovanja nije robovao ocjenama iako je bio iznadprosječan učenik i student. Inače, dobio je i Rektorovu nagradu.
- Nije cilj navući visoke ocjene, važno je znanje koje čovjek stekne. Formalni okvir je manje važan. Danas su škole samo forma i imate gomilu odlikaša koje ne možete razlikovati – kaže Slaven Dobrović. Dobrović kaže da ni u mladosti nije bio buntovan, nije nosio dugu kosu, ali volio je laganiji strani rock. Primjerice Simona & Garfunkela, The Doorse, Pink Floyd. Njegove kolege su tada uglavnom slušale Haustor, Film i Azru.
Studij je prekinuo u jesen 1991. godine kako bi pomogao obrani Hrvatske. Već tada se aktivno bavio planinarstvom i speleologijom.
- Došao sam i pitao gdje mogu pomoći. Mnogi su to, tako iskreno, učinili i uvjeren sam da je zato Hrvatska spašena - objašnjava.
Kada se prijavio kao dragovoljac, ljudi poput njega su završili u Planinskoj satniji Velebit. Proveo je zimu na južnom Velebitu.
- To uopće nije područje na koje možete poslati vojnike. Zato su u njoj bili alpinisti, ljudi koji su se navikli na boravak u iznimno teškim uvjetima. Mi smo uglavnom obavljali promatračke aktivnosti. Bili smo na skijama i u bijelim odjelima, a tek kasnije smo dobili nešto oružja. Vidjeli smo sve položaje s kojih je neprijatelj tukao Gospić. Bili smo po četiri tjedna gore, a onda smo išli na odmor – prisjeća se Dobrović.
Kada je Lovinac u Lici pao u ruke neprijatelja, civilno stanovništvo je pobjeglo na Velebit. Dobrović i njegove kolege su ih spašavali i nosili cijelu noć iz krša.
- Nosili smo ih 10-15 sati, ali kada smo došli na cilj, bili smo zadovoljni – prepričava.
Iako ima ratni put od 300 dana, kada priča o tom razdoblju, Dobrović kaže da bi bilo neumjesno uopće uspoređivati se s hrvatskim vojnicima koji su bili na prvim crtama bojišnice u Slavoniji ili Dalmaciji.
Dobrović se ipak vraća na fakultet 1992. godine. Na njemu je upoznao svoju suprugu Agnezu koja završila isti studij.

Rekorder u Vladi

Vjenčali su se godinu dana poslije. Dobrović je rekorder u Vladi i po veličini obitelji. Sa suprugom ima čak sedmero djece u dobi od šest do 21,5 godina. Tri su djevojčice.
- Zadnje godine fakulteta su već ozbiljnija faza života. Nas dvoje smo od početka dijelili većinu stavova i mišljenja. Priželjkivali smo veliku obitelj, ali moram priznati, plan nije baš bio sedmero. I ja i supruga smo iz poveće obitelji, ona ima četiri sestre, a ja brata i sestru. Kad se mi okupimo na rođendanu, treba 10 kilograma mesa - kroz smijeh priča.
Dobrovići su i praktični vjernici koji idu u crkvu. On ne smatra da je to pitanje uopće važno za nekog od članova Vlade, ali ipak objašnjava svoj stav.
- Proces evolucije je postojao, ali priroda je stvorena – kratko kaže.
Velika obitelj živi u stanu nešto većem od 90 kvadrata u Zagrebu pa je pitanje kako se uspiju organizirati. Dobrović kaže da je supruga radila prvih 10 godina, a onda se nakon četvrtog porođaja ipak posvetila djeci jer dadilja ne može zamijeniti majku. U njihovu stanu postoji tablica tko je dnevno zadužen za koje poslove i tu nema iznimaka.
- Mnogi misle da dijete od 10-ak godina ne može usisavati i da je bolje da to obavi roditelj. Nije tako, djeca mogu puno toga obaviti i naučiti se na obveze. Inače roditelji postaju sluge, a djeca ne znaju što bi sa sobom – objašnjava.
Sve vikende i blagdane provode u prirodi. Najčešće u vikendici u Čučerju gdje imaju mali vrt i vinograd. Sade svoju rajčicu, mrkvu, sitnije povrće. Djeca su u sve uključena, a Dobrović kaže da bi volio da može uzgajati puno više povrća za svoju obitelj. Zimnicu također kuhaju zajedno, a ministar je sretan što sad djeca, osim što znaju uzgojiti rajčicu, očiste patlidžane i papriku za ajvar. Rade i pekmeze te se trude što više toga imati domaće.
Ono što je nevjerojatno, Dobrović kaže kako cijela njegova obitelj u kantu za smeće baci tek dva kilograma miješanog komunalnog otpada tjedno. Sami rade humus. Njegova obitelj je živi primjer da se barem 90 posto otpada iz kuće može zasebno odvojiti i poslati na recikliranje. Jedan od prioriteta mu je educirati ljude te potaknuti odvajanje i recikliranje u Hrvatskoj na znatno višu razinu.
- Čak i naši neuki pradjedovi su znali da kore od krumpira treba baciti na njivu, staviti preko trave i uskoro dobijete humus. Priroda počiva na tom kružnom toku tvari, a moderni čovjek je stvorio problem pomiješavši otpad i bacajući ga zajedno – uvjerava Dobrović.
On je prije više od 10 godina napravio prve studije za Krk kako bi se što više otpada odvajalo. Danas je otok Krk rekorder u Hrvatskoj, a iznad je prosjeka EU. Dobrović ističe da samo u odvajanju papira leži potencijal veći od 100 milijuna kuna koji se može iskoristiti za manje cijene usluga. Iako mu je područje interesa na FSB-u zaštita voda, već 14 godina se i iz ljubavi prema prirodi počeo baviti održivim gospodarenjem otpadom.
- Ljude ćemo zamoliti i uvjeriti da je ono kako sad radimo s otpadom loše i za njih i za prirodu. Radit ćemo u suradnji s lokalnim upravama, ali će svaki građanin imati svoju odgovrnost - zaključuje.
Od raznih studija koje je izrađivao kao profesor, u imovinskoj kartici je prijavio i 100.000 kuna dodatnih prihoda godišnje. Sada će ostati bez tog novca jer će zbog sukoba interesa znanstvenu karijeru ostaviti po strani. Zbog broja djece imat će vjerojatno najveću plaću u Vladi – nešto iznad 22.000 kuna. Od nje treba otplatiti i kredit za stan. Kredit od 90.000 eura dobio je s iznimno povoljnom kamatnom stopom od 2,5 posto jer mu kamatu ipak subvencionira od 2007. godine Ministarstvo znanosti. Subvenciju je dobio na natječaju za znanstvene djelatnike.

Možda vas zanima i ovo:
Naši partneri pišu
Message