Slici ‘Žena sjedi’ svijet se divi više od 100 godina, a u svibnju stiže u Klovićeve dvore

Kao zvijezde izložbe “Od boemstva do vječnosti” djela su Edgara Degasa, čija nam stiže “Mala četrnaestogodišnja plesačica”, Henrija Matissea, od čijih nam djela dolazi “Ležeći akt” (“Aurore”) iz 1907., a tu je i Amedeo Modigliani, koji je samo dva mjeseca prije smrti naslikao portret “Annie Bjarne”. U organizaciji 24sata, uz podršku Turističke zajednice grada Zagreba, 14. svibnja u Galeriji Klovićevi dvori otvara se izložba impresivnih umjetnina iz kolekcije privatne izraelske zaklade MT Abraham (MTA). Posjetitelji će je moći pogledati do 30. lipnja.

Stotinjak umjetničkih djela stiže iz ugledne galerije “The Hub of Fine Arts” u Mostaru. Novi je to pogled na umjetnost 20. stoljeća otvorenim očima modernoga kolekcionara. Izložba je jedinstvena po tome što rekreira najširu panoramu umjetničkog života u Europi, Latinskoj Americi te Sjedinjenim Američkim Državama. Jedno od remek-djela u zbirci, unatoč nevelikom formatu (26,5 × 22 cm) je i “Žena sjedi” poznatog francuskog slikara Jeana Metzingera (1883. – 1956.).

Ljubičasta i zelena kojima se umjetnik koristi podsjećaju na šarenu paletu fovista, skupine kojoj je Jean Metzinger pripadao. Naziv fovisti (od fauves – divlje zvijeri) skovao je kritičar kao odgovor na ekspresivnu primjenu boje i neobične kombinacije boja u tom novom umjetničkom pokretu.

Motivi slika protežu se od mrtve prirode do gradskog i noćnog života, od pastorala i idila do skulptura. Nekoliko godina kasnije Metzingera će istraživanja dovesti do kubizima, stila koji je imao značajan utjecaj na pojavu apstraktne umjetnosti. Trgovac umjetninama André Level, koji je prvi kupio fovističke slike mladog umjetnika, bio je uvjeren da će Metzingerov te rad njegovih prijatelja “utjeloviti umjetnost našeg vremena i bliske budućnosti“. Bio je u pravu. Metzinger je postao ne samo vodeći umjetnik unutar kubističke skupine nego i teoretičar pokreta. Studirao je medicinu, ali je odlučio da je ipak bolje biti umjetnik. 
Postupno se udaljavao od kubizma u 1920-ima. Nakon 1930. njegov rad postaje više dekorativan, ali uz geometrijska svojstva prostora i dalje se bavi pitanjima forme, volumena, proporcionalnosti, međusobnog rasporeda i odnosa likova. Još jedan njegov rad može se vidjeti na izložbi. 

U ‘Vrču, voću i vadičepu’ vraća se dekorativnosti i šarenilu sintetičkoga kubizma, s njegovim lokalnim koloritom i ritmom silueta. I dalje je težio pronaći jasnoću i čistoću u svakoj liniji, profinjenost ritma i silueta. 
Izložbe je imao u Parizu, Londonu, New Yorku...

Vodeća mjesta izložbe ‘Od boemstva do vječnosti’ne zauzimaju francuski slikari. Zbirka predstavlja cijelu  kohortu umjetnika bez kojih bi bilo nemoguće zamisliti povijest moderne umjetnosti.

Kiparstvo zauzima posebno mjesto na izložbi. Dio je izložbe i spektakularna skupina njemačkih avangardnih umjetnika među kojima su Hanns Bolz, čiji stil kombinira fovizam ekspresionizam, zatim Heinrich Nauen, vodeći majstori njemačke apstraktne umjetnosti Max Ackermann i Kokoschkin učenik Friedrich Karl Gotsch, kao i apstraktni umjetnici Boris Kleint i Oskar Moll. Talijanske futuriste predstavljaju Enzo Benedetto, Vittorio Corona i Fortunato Depero. Ne zaboravimo ni cijelu galeriju mađarskih umjetnika. Izložba odaje i počast ženskoj umjetnosti. 

Pokretanje videa...

00:30

Od boemstva do vječnosti | Video: 24sata Video