Slovenski liječnik ipak nije kriv za eutanaziju teških bolesnika

Prema nepravomoćnoj  presudi donesenoj nakon trogodišnjeg suđenja, dr. Ivan Radan, koji je više mjeseci proveo u pritvoru, nije kriv za smrt četiriju bolesnika, što je tužiteljstvo u optužnici okvalificiralo kao ubojstva, a oslobođen je i od točaka optužnice kojima se teretio za neovlašteno snimanje umirućih pacijenata, krivotvorenja dokumentacije te zloporabu položaja nezakonitim izdavanjem recepata.

Tužiteljstvo je za Radana zahtijevalo kaznu od 20 godina zatvora te zabranu obavljanja liječničkog poziva iako je on odmah nakon otvaranja postupka vratio liječničku licencu, ne čekajući vjerojatni stegovni postupak.

Radana se teretilo da je bolesnicima u zadnjim trenucima života davao prevelike doze morfija, propofola i kalijevega klorida te im tako skraćivao život, bez njihova pristanka ili suglasnosti rodbine, a njegovu poziciju otežavala je i činjenica da ni eutanazija, na koju pristaju neizlječivi bolesnici, zakonom izrijekom nije dopuštena.

MILOSRDNO UBOJSTVO? Želim pravo na smrt: 'Imam živu glavu na mrtvom tijelu...'

Radan je na početku dugog suđenja, tijekom kojega je dulje vrijeme proveo u pritvoru, navodio kako je u prisutnosti sestara u nekoliko slučajeva 'fingirao' da umirućim pacijentima daje prevelike doze, s ciljem da takvom provokacijom upozori na loše stanje na svom odjelu i nepostojanje komunikacije s vodstvom i kolegama. Sud je tijekom višegodišnjeg suđenja o tom slučaju, koji je pobudio polemike i razne dileme u medicinskoj struci i laičkoj javnosti, saslušao više od stotinu svjedoka, a protivne iskaze o slučaju na sudu su dali i pozvani vještaci.

Tako je medicinski stručnjak iz Austrije analizom slučaja i forenzičkog materijala na sudu ustvrdio da je Radan djelovao u skladu s pravilima struke i da ne postoje dokazi da je odluku o isključivanju bolesnika iz aparata za održavanje života donosio sam, dok je slovenska ekspertica za područje terminalnih stanja, naprotiv, na sudu izjavila da se je Radan prema tim pacijentima ponašo  kao osoba koja u američkom penalnom sustavu izvršava smrtnu kaznu injekcijom.

Problematiku eutanazije u javnoj raspravi u Sloveniji 'osvježio' je ovogodišnji slučaj poznatog akademika dr. Janka Pleterskoga, čiji je život početkom godine spašen hitnom intervencijom nakon što je u bolničkom stacionaru pokušao samoubojstvo rezanjem vena.

Tada 95-godišnji povjesničar, autor mnogih knjiga, potom se obratio pismom parlamentu u kojemu je apelirao da se eutanazija legalizira.

Naveo je da želi umrijeti jer mu je život postao strašnim teretom jer je izgubio vid i sluh, te da mu je tijelo sve slabije, iako je um u dobroj formi osim kratkoročne memorije.

Pleterski je umro prirodnom smrću nekoliko mjeseci kasnije.