Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata
1 komentara

Prebrojali 80% glasova: Ostaju politički blokirani nakon izbora

Španjolska socijalistička radnička stranka premijera Pedra Sáncheza osvojila je najviše glasova dobivši 122 zastupnika u parlamentu sa 350 mjesta. No za sastavljanje vlade potrebno je 176 zastupnika

Polls close in Spain's general election
Foto: JON NAZCA/REUTERS/PIXSELL/REUTERS/PIXSELL
1 komentara

Španjolska je i nakon izvanrednih parlamentarnih izbora održanih u nedjelju ostala politički blokirana budući da ni jedna stranka, ali niti blok lijevih ili desnih stranaka, nije dobio dovoljno glasova za formiranje vlade, podatak je nakon 80 posto prebrojanih glasova.

Španjolska socijalistička radnička stranka (PSOE) premijera Pedra Sáncheza osvojila je najviše glasova dobivši 122 zastupnika u parlamentu sa 350 mjesta. No za sastavljanje vlade potrebno je 176 zastupnika.

Španjolci su izašli na izbore jer je u travnju na redovnim izborima PSOE bio dobio 123 mjesta nakon čega nije uspio dobiti podršku ostalih stranaka za formiranje manjinske vlade, a nije uspio dogovoriti ni koaliciju sa srodnim lijevim Unidas Podemosom.

Sada potencijalni lijevi blok stranaka - PSOE, Unidas Podemos i mali Más País – dobiva 160 zastupnika. Desni blok u kojem su konzervativna Narodna stranka, protuimigrantski Vox i stranka centra Građani dobiva 148 zastupnika.

Ostane li takva situacija do kraja prebrojavanja glasova, odnosno da ni jedan blok ne dođe do 176 zastupnika, Sánchez će moći sastaviti vladu jedino ako se njegov tradicionalni rival Narodna stranka suzdrži od glasovanja o vladi u parlamentu pa mu omogući manjinsku vladu. Narodna stranka, druga po broju glasova, dobila je 85 zastupnika.

Druga mogućnost je formiranje međusobne velike koalicije PSOE-a i Narodne stranke po uzoru na Njemačku. Takva vlada bi imala u parlamentu 207 zastupnika od 350.

No obje stranke su uoči izbora poručile da u Španjolskoj neće biti velike koalicije socijalista i konzervativaca. Te dvije stranke se izmjenjuju na vlasti gotovo 40 godina.

Ne uspije li Sánchez sastaviti vladu, tu će mogućnost dobiti Pablo Casado, čelnik Narodne stranke. No s obzirom da sa srodnim strankama ne dolazi do potrebnog broja od 176 zastupnika, a da nije izgledno da bi se PSOE suzdržao od glasovanja, ta je opcija također malo vjerojatna.

Treća mogućnost su novi izbori, no brojni birači su umorni što je pokazao manji odaziv nego u travnju.

Ovo su bili četvrti parlamentarni izbori u posljednje četiri godine. Španjolci su osim parlamentarnih izbora u travnju, u svibnju izašli i na lokalne, regionalne te izbore za Europski parlament.

Socijalistima najviše glasova no ne mogu sastaviti vladu

Španjolska socijalistička radnička stranka (PSOE) premijera Pedra Sáncheza dobila je najviše glasova na izvanrednim parlamentarnim izborima održanima u nedjelju, no nedovoljno za sastavljanje vlade, pokazala su prve izlazne ankete nakon što su se u 20 sati zatvorila birališta.

PSOE bi mogao dobiti između 114 i 119 zastupnika u parlamentu s 350 mjesta, pokazala je anketa kuće za ispitivanje mišljenja GAD3 napravljena za javnu televiziju RTVE.

Za formiranje vlade potrebno je imati 176 zastupnika.

Woman votes during general election in Seville OPET NA BIRALIŠTIMA Španjolska: Odaziv birača na prijevremenim izborima slabiji

Španjolci su izašli na izbore jer je u travnju PSOE dobio 123 mjesta nakon čega nije uspio dobiti podršku ostalih stranaka za formiranje manjinske vlade, a nije uspio dogovoriti niti koaliciju sa srodnim lijevim Unidas Podemosom.

Na drugom mjestu se nalazi konzervativna Narodna stranka s dobivenih između 85 i 90 mjesta, što je osjetan skok u odnosu na prije sedam mjeseci kada je ta stranka dobila 66 zastupnika u svom najlošijem rezultatu u povijesti.

Da je desnica ojačala u međuvremenu pokazao je nedjeljni rezultat antiimigrantske desne stranke Vox koja je prema anketi postala treća najjača stranka u Španjolskoj s 56 do 59 mjesta.

Vox je u travnju prvi put ušao u nacionalni parlament s 24 zastupnika. Posljednjih dana se žestoko protivio pokušaju odcjepljenja Katalonije, autonomne pokrajine na sjeveru obilježene napetostima i prosvjedima nakon izricanja osuđujućih presuda katalonskim dužnosnicima zbog organiziranja zabranjenog referenduma o nezavisnosti.

Četvrto mjesto zauzela je lijeva formacija Unidas Podemos s 30 do 34 mjesta, dok je na petom stranka centra Građani sa samo 14 ili 15 mjesta, koja je velika gubitnica izbora.

Stranka Građani je u travnju bila osvojila 57 mjesta.

U nedjelju je na izbore bilo pozvano 37 milijuna Španjolaca s pravom glasa.

Španjolska: profil glavnih aktera

Španjolci su u nedjelju glasovali na izvanrednim parlamentarnim izborima, drugima ove godine, no zemlja s 46,6 milijuna stanovnika mogla bi i dalje ostati u političkoj blokadi budući da ponovno nijedna stranka nije dobila dovoljno glasova za samostalno formiranje vlade.

Dvostranačje socijalista PSOE i konzervativne Narodne stranke, koje je dominiralo zadnjih 40 godina, narušile su 2015. tri nove stranke nastale na ogorčenju građana nezaposlenošću i korupcijom. Od tada stranke ne uspijevaju postići koaliciju niti sporazume kojima bi Španjolska dobila stabilnu vladu.

U nastavku je profil glavnih političkih stranaka i njihovih čelnika.

Pedro Sanchez, Španjolska socijalistička radnička stranka (PSOE):

Sánchez, 47-godišnji ekonomist, sazvao je prijevremene izbore nakon što proteklih mjeseci nije dobio podršku ostalih stranaka za formiranje manjinske vlade PSOE-a. Na redovnim izborima u travnju osvojio je najviše glasova dobivši 123 zastupnika u parlamentu s 350 mjesta, no za sastavljanje vlade potrebno je njih 176.

Sve ankete objavljene prošli tjedan pokazale su da će PSOE opet dobiti najviše glasova, no opet ne dovoljno za formiranje vlade. Štoviše, pokazale su da bi ovaj put mogao dobiti i manje glasova nego u travnju što su potvrdile i prve nedjeljne izlazne ankete. Njegov potencijalno najdraži partner bila bi lijeva formacija Unidas Podemos, s kojom je prethodnih mjeseci vodio neuspješne pregovore.

Nedavne napetosti u Kataloniji, gdje katalonska regionalna vlada ne prihvaća osuđujuće presude dužnosnicima koji su organizirali zabranjeni referendum o nezavisnosti 2017., dale su vjetar u leđa desnim strankama što bi moglo promijeniti odnos snaga iz travnja.

Sánchezova vlada je 16 dana prije izbora premjestila posmrtne ostatke diktatora Francisca Franca iz velebnog mauzoleja gdje su se nalazili 44 godina na jedno manje poznato groblje pored Madrida, što je bio simbolični potez koji je uzbudio duhove prošlosti i što bi mu moglo pomoći u mobiliziranju lijevo orijentiranih birača.

PSOE je stranka koja je najduže vladala Španjolskom nakon što je 1975. godine umro Franco a zemlja prešla u demokraciju.

Pablo Casado, Narodna stranka (Partido Popular)

Casado, 38-godišnji odvjetnik i ekonomist, postao je čelnik stranke mjesec dana nakon što je njegov prethodnik Mariano Rajoy morao odstupiti kada je u listopadu 2018. u parlamentu bilo izglasano nepovjerenje vladi Narodne stranke jer je stranka bila osuđena za korupciju.

Casado brani obiteljske vrijednosti, monarhiju i Katoličku Crkvu, a protivi se pobačaju i eutanaziji.

U travnju je pod njegovim vodstvom Narodna stranka dobila 66 zastupnika u parlamentu s 350 mjesta, što je bio najgori rezultat u povijesti te stranke. No izlazne ankete u nedjelju navečer pokazale su da je na ovim izborima dobio između 85 i 90 mjesta, što bi moglo dati priliku Casadu za formiranje vlade ne uspije li to Sánchezu.

Rekao je kako će smanjiti poreze te preuzeti kontrolu nad Katalonijom nakon što je regionalna vlada te autonomne pokrajine sa 7,5 milijuna stanovnika proglasila nezavisnost 2017., no koja nije zaživjela u stvarnosti.

Santiago Abascal, VOX

Abascal, 43-godišnji bivši član Narodne stranke, čelnik je Voxa osnovanog  2013. na protivljenju imigraciji.

Abascal je rođen u sjevernoj pokrajini Baskiji gdje je do 2011. baskijska separatistička oružana skupina ETA nastojala uspostaviti državu Baskiju.

Pod njegovim vodstvom Vox je u travnju prvi put ušao u španjolski parlament dobivši 24 mjesta, a prema izlaznim anketama sada bi mogao imati i dvostruko više i postati treća stranka po snazi u Španjolskoj.

Najavio je uvođenje izvanrednih mjera u Kataloniji, ilegalizaciju katalonskih stranaka za nezavisnost u obrani suvereniteta i jedinstva Španjolske, a također je najavio borbu protiv ilegalne migracije uključujući gradnju zida oko španjolskih gradova Ceute i Melille na sjeveru Afrike. Želi zaštiti tradicionalne vrijednosti i stanovnike koji žive u ruralnim područjima koja masovno napuštaju mladi.

Albert Rivera, Građani (Ciudadanos):

Rivera, 39-godišnji bivši zaposlenik banke, osnovao je Građane 2006. u Kataloniji.

Građani su liberalna stranka centra, zagovornici Europske unije i jedinstva Španjolske, koji su prvi puta ušli u španjolski parlament 2015. 

Stranka je podržala Sáncheza 2016. kada mu je trebala podrška ostalih stranaka za formiranje manjinske vlade, i kada na kraju nije bio izglasan u parlamentu.

No u travnju ga je odbila podržati jer se Sánchez okrenuo lijevom Unidas Podemosu. Izlazne ankete pokazale su da su Građani veliki gubitnici izbora.

Žestoko se protive nastojanju odcjepljenja Katalonije.

Pablo Iglesias, Unidas podemos (Ujedinjene možemo):

Iglesias, 41-godišnji politolog, osnovao je sa skupinom istomišljenika Podemos 2014. na temelju ogorčenja građana i uličnih prosvjeda protiv mjera štednje i korupcije.

Podemos se 2016. udružio s lijevim malim strankama poput Ujedinjene ljevice (Izquierda Unida), a 2019. su promijenili zajedničko ime iz Unidos Podemos u Unidas Podemos, davši mu žensko ime kako bi time izrazili svoju feminističku poziciju.

Iglesias je pokušavao sa Sánchezom stvoriti koalicijsku vladu nakon travnja, no tražio je ministarska mjesta vezana za financije i gospodarstvo što je Sánchez odbio.

Njih su se dvojica posvađala optužujući se javno za prevelike zahtjeve u budućoj vladi, no uoči izbora su dali do znanja da su si spremni pružiti ruke kada budu poznati rezultati.

Sánchez je ljetos odbio novi pokušaj formiranja koalicije procijenivši da bi na novim izborima u studenom mogao dobiti više glasova nego u travnju, no tu mu je računicu očito pokvarila kriza u Kataloniji.

Izbori u Rumunjskoj: u drugi krug idu Iohannis i Dancila

Predsjednik na odlasku Klaus Iohannis pobijedio je u prvom krugu predsjedničkih izbora u Rumunjskoj, a u drugom će se suočiti sa socijaldemokratkinjom Vioricom Dancilom, pokazuju izlazne ankete u nedjelju. 

Drugi krug izbora održat će se 24. studenog. Rumunjski mediji prenose rezultate izlaznih anketa po kojima je aktualni predsjednik Iohannis dobio 39 posto, a Dancila 22,5 posto glasova. 

Ankete su i ranije predviđale pobjedu 60-godišnjeg Iohannisa, političar s desnog centra, bivšeg profesora fizike i pripadnika njemačke manjine koji zagovara europske vrijednosti. 

Dancila je bivša socijaldemokratska premijerka koju je s vlasti nedavno smijenio parlament, a koju su kritičari smatrali marionetom Liviua Dragnee, najmoćnijeg čovjeka u njezinoj stranci koji je u svibnju završio u zatvoru zbog korupcije. 

Iza Iohannisa i Dragnee završili su Dan Barna, vođa mlade proeuropske stranke Savez za spas Rumunjske, sa 16,4 posto, te bivši glumac Mircea Diaconu sa 7,9 posto, pokazuju izlazne ankete. 

Podaci izbornog povjerenstva pokazuju da je na izbore izašlo 48 posto birača, uz rekordnu izlaznost dijaspore koja nije ušla u izlazne ankete.

 

 

 

Možda vas zanima i ovo:
Naši partneri pišu
Message