Sporna Manolićeva uredba iz 1991. godine: Aladrovića štiti imunitet, Miloševića ne štiti

Odredba po kojoj je DORH od Vlade zatražio suglasnost za kazneni progon ministra rada i mirovinskog sustava Josipa Aladrovića, no ne i za potpredsjednika Vlade Borisa Miloševića izazvala je burne rasprave u javnosti. Naime, prema Zakonu o Vladi DORH treba od Vlade tražiti skidanje imuniteta ministru kojega sumnjiče za kazneno djelo za koje može ići u zatvor do pet godina, no ne i za onoga kojega sumnjiče za teže kazneno djelo za koje je predviđena kazna viša od pet godina. Ova nelogičnost relikt je iz 90-ih godina, a temelji se na Uredbi Vlade RH koju je 1. veljače 1991. godine donio najstariji živući hrvatski političar Josip Manolić.

Dok jedni smatraju da zakon treba promijeniti te u njega dodati odredbu da se treba tražiti suglasnost za kazneni progon neovisno o djelu za koje ih se sumnjiči, drugi kažu da je riječ o dodvoravanju Vladi.

- Mislim da se radi o propustu zakonodavca kod donošenja Zakona o Vladi. Nije logično da se treba tražiti skidanje imuniteta za blaže kazneno djelo, a ne treba za teže. S druge strane za saborske zastupnike za svako kazneno djelo treba tražiti skidanje imuniteta, a po meni ministri rade i odgovorniji posao jer su zastupnici dio kolektiva i ne donose odluke samostalno nego glasanjem dok ministri imaju svaki svoj segment rada u kojemu su direktno uključeni u donošenje određenih odluka - smatra odvjetnik Anto Nobilo, koji zastupa Borisa Miloševića u predmetu u kojemu ga Uskok tereti za poticanje na zlouporabu položaja i ovlasti u spornoj dodjeli poticaja gospodarskim subjektima.

Stava je da bi trebalo promijeniti Zakon o Vladi i dodati još jedan stavak koji bi nalagao da DORH za progon svih kaznenih djela treba tražiti suglasnost, no ne Vlade već Sabora po za to predviđenoj zakonskoj proceduri. Na taj bi način, smatra Nobilo, zakonski izjednačili ministre sa saborskim zastupnicima po pitanju imuniteta. Odvjetnik Veljko Miljević pak smatra da u ovom slučaju nije riječ ni o kakvom napadu na Vladu, već pogodovanju Vladi. Uputio nas je na članke Ustava, kao temeljnog zakonskog akta, u kojemu je jasno definiran imunitet hrvatskih zastupnika, imunitet nepovredivosti predsjednika države te imunitet sudaca.

- Gdje se u Ustavu spominje imunitet članova Vlade? Nigdje, nema toga. S druge strane Ustavom je jasno definirana uloga DORH-a kao samostalnog i neovisnog pravosudnog tijela ovlaštenog i dužnog postupati protiv počinitelja kaznenih i drugih kažnjivih djela - kaže Miljević.