Spriječimo mlade da odustanu od škole: Obrazovanje važno

Svaki dan  u tiskanom izdanju 24sata stručnjaci, profesori i učitelji, roditelji i djeca, obični ljudi i znanstvenici upozoravat će na probleme, otkrivati rješenja i objašnjavati slučajeve koji mogu pomoći da imamo bolje obrazovanje za bolju Hrvatsku.

Neki su razred pali nekoliko puta, neki su izbačeni iz škole, a neki su samovoljno napustili školu. Svima je život neizvjestan jer su prekinuli školovanje i nemaju kvalifikaciju. Prema zadnjim statistikama, postoji više od šest milijuna Europljana u dobi od 18 do 24 godine koji se ne nalaze u sustavu obrazovanja, osposobljavanja ili zapošljavanja. Podaci Eurostata za 2011. govore da u Hrvatskoj 4,1 posto mladih nije u sustavu obrazovanja.

- U Strategiji EU, ‘Europa 2020.’, suočavanje s problemom ranog napuštanja školovanja snažno je povezano s učinkovitim gospodarskim rastom - prevencija i suočavanje s problemom izravno utječu na zapošljivost mladih te pridonose prekidanju siromaštva i socijalne isključenosti. Ekonomski aspekt problema ranog napuštanja školovanja također je značajan pa zemlje Unije procjenjuju da ih po osobi stoji između 100.000 i 200.000 eura pa do više od milijuna eura, primjerice u Finskoj i Norveškoj. Za Hrvatsku još ne postoje takvi izračuni, objašnjavaju Nedjeljko Marković, predsjednik udruge Pragma specijalizirane za pomoć mladima koji odustaju od školovanja i socijalna pedagoginja Jelena Mališa. Izdali su i knjigu na tu temu te imaju savjetovalište koje pomaže djeci, roditeljima i nastavnicima.

- Posljedice za mlade su dugotrajne. Teško ulaze u svijet rada, teško se osamostaljuju, a tu su i brojne socijalne posljedice - od niskog samopoštovanja i obiteljskih problema, pa do isključenosti ili nedovoljne uključenosti u društvene procese - govore iz udruge Pragma. Istraživanjem su dobili podatke o tome na koji način stručnjaci prepoznaju neka ponašanja i karakteristike učenika koji upućuju na rizik od odlaska iz škola i odustajanja od daljnjeg obrazovanja. Od rizičnih ponašanja navode delinkvenciju ili uživanje droga i drugih sredstava ovisnosti, probleme s discipliniranim ponašanjem, agresivno ponašanje, izostajanje te bježanje s nastave, nedostatak radnih navika, izbjegavanje i ometanje nastave. Nedostatak motivacije za upisanu školu je također važan faktor, kao i teškoće kod čitanja, pisanja i učenja, povučenost, depresivnost te nedostatak samopoštovanja. Neki učenici dolaze iz socijalno ranjivijih, isključenih, siromašnih ili na drugi način depriviranih obitelji te se u najranijoj dobi nerijetko suočavaju s dodatnim preprekama u pristupu kvalitetnom školskom obrazovanju. Pedagozi smatraju kako potpora djeci mora početi u najranijoj dobi.

- Dio mladih koji su odustali od školovanja ističe da njihovi roditelji nisu pokazali značajan interes za njihovu odluku da napuste školu ili su je čak i podržali. Takvim odnosom prema djetetu i njegovu ponašanju šaljete poruku da djetetove odluke i problemi nisu važni. Nemojte pretpostavljati da je to samo dio adolescentskog ponašanja ili da će sam od sebe nestati. Nemojte ostati nezainteresirani - jedan je od savjeta koji iz Pragme daju roditeljima. Napuštanju obrazovanja prethodi niz osobnih i obiteljskih problema s kojima se mladi susreću i koji se na njih itekako odražavaju - financije, otkazi u obitelji, stres na radnome mjestu roditelja ili rastava braka problemi su s kojima se obitelji suočavaju.

- Obratite se socijalnim radnicima, pedagozima, psiholozima i drugim stručnjacima te se pobrinite za sebe imajući na umu da time pomažete i svojem djetetu. Ne ignorirajte pozive u školu, roditeljske sastanke na kojima možete saznati o napredovanju djeteta i problemima s kojima se suočava. Ako dijete odluči napustiti školu, upozorite ga na važnost financijskog sudjelovanja u troškovima života. Dijete često nije svjesno posljedica koje njegova odluka donosi - kažu stručnjaci. Ipak, smatraju kako problem ne smije ostati samo na leđima pojedinca ili škole.

- Potrebno je donijeti nacionalne strategije, kao i konkretne intervencije koje imaju za cilj integrirati u društvo one koji su već napustili školu, primjerice razviti cjelovit sustav praćenja ovoga problema, izrađivati planove osobnog razvoja učenika, osposobljavati nastavnike, financirati sustav koji će se baviti motiviranjem i usmjeravanjem učenika itd. - zaključuju stručnjaci.

Lajkaj stranicu Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska na Facebooku.

Pročitajte više o temi na stranici Bolje obrazovanje.