'Lex Agrokor je spriječio krizu, bilo je ugroženo 200.000 ljudi'

Na početku sjednice Vlade u četvrtak premijer Andrej Plenković osvrnuo se, tradicionalno, na ključna događanja koja su se događala protekli tjedan, među ostalim na Agrokor. Ponovio je kako Zakon, tzv "lex Agrokor" nije napisan za jednu osobu niti jednu kompaniju već spašavanje gospodarskog i financijskog sustava.

- U vezi Agrokora i zakona, želim reći da je Vlada i parlamentarna većina na ovom pitanju koje je prijetilo velikom krizom reagirala ne samo pravovremeno, učinkovito i odgovorno, već je pokazala da u ovakvoj krizi ima snage za političko vodstvo i rješavanje problema. Želim da tu poruku razumiju oni koji prate proces i da shvate da bi u nekom drugom scenariju, možda danas, bili u kontekstu uobičajenog stečajnog postupka koji bi prijetio ugrožavanju radnih mjesta zaposlenika koncerna, dobavljača, sve zajedno do 200 tisuća ljudi, daljnjim financijskim nekontroliranim lančanim procesima koji bi ugrožavali gospodarstvo.

Ništa od toga neće se dogoditi zbog našeg djelovanja i to je izuzetno važno za sagledavanje procesa koji su pred nama- naglasio je Plenković.

Istaknuo je kako će banke danas dati 80 milijuna eura Agrokoru. 

- Ta vrsta stabilizacije i poruke pred blagdane je bila jedna od naših želja i ciljeva. Želim reći da je imenovano i privremeno vjerovničko vijeće od strane suda, a to je bio jedan od preduvjeta kako bi se moglo krenuti s dogovaranjem kredita nakon aktivacije zakona. Od povjerenika očekujem da detaljno snimi stanje i krene uz podršku odgovarajućih međunarodnih savjetnika u drugu fazu koja treba omogućiti dugoročnu održivost i poslovanja i funkcioniranja kompanije. Ovaj slučaj nije slučaj spašavanja bilo kojeg pojedinca, kompanije, to je odgovoran potez stabiliziranja ekonomije i financijskog sustava. 

To je jedini cilj koji vlada ima i kojim se vodi- poručio je dodavši da će Zakon idući tjedan pojasniti predstavnicima EK u Bruxellesu razloge izvanrednog djelovanja u izvanrednim okolnostima. 

Apel Sloveniji

Uputio je i apel Sloveniji da, kao i Hrvatska, prijeđe sa sustavne kontrole na granicama na tzv. ciljanu kontrolu, a s obzirom na višestruke negativne efekte gužvi na granicama prouzročenih provedbom uredbe EK o pojačanoj kontroli schengenskih granica.

- Vlada je notificirala države članice EU-a i Europsku komisiju o prelasku sa sustavnog kontrola na granicama sukladno uredbi o pojačanoj kontroli schengenskih granica, na tzv. ciljanu kontrolu-  rekao je Plenković dodavši kako je već razgovarao i sa slovenskim predsjednikom Mirom Cerarom. 

Istaknuo je kako sustavna kontrola podrazumijeva skeniranje svake isprave, neovisno je li riječ o državljanima EU ili ne, a da to izaziva velike gužve i dugotrajna čekanja i na slovenskoj i na hrvatskoj granici.

- Vjerujemo da će i Slovenija prepoznati negativne efekte u gospodarskom smislu, u smislu frustracije putnika, turista, gubljenja strpljenja i u konačnici potencijalne negativne efekte na gospodarstvo, ne samo naše. Jer mnogi od tih putnika putuju i dalje, pogotovo pred uskrsne blagdane- rekao je. 

Naglasio je i kako se nada da će u vrijeme blagdana biti pronađeno neko privremeno rješenje te da će Hrvatska učiniti sve što je u njezinoj moći da se pronađe trajno rješenje.

- Najlakše bi bilo, naravno, postati članica Schengena, ali to nije samo do nas. Međutim, u svim razgovorima koje ćemo obaviti nakon ovakvog iskustva poremećaja u prometnom tijeku na granici jasno je da je striktna provedba uredbe za Hrvatsku kao turističku zemlju jednostavno neodrživa- rekao je.

Ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić uoči sjednice Vlade rekao je kako je dogovoren povratak na stari režim na granicama.

- Mi i Mađari riješit ćemo to tako što ćemo na jedan duži period prijeći na ciljani nadzor na granicama, a kolege iz Slovenije će ići na privremeni u skladu s potrebom i u odnosu na konkretan problem- rekao je Orepić dodavši kako je novi režim već krenuo.

Na pitanje o novim gužvama koje se stvaraju na granicama, Orepić je rekao kako je prioritet sigurnost.

- Ne bi trebalo biti problema malo čekati, sigurnost je prioritet u svakom slučaju. Prelazi se na režim ciljanog nadzora na granicama, međutim, svi moramo pokazati strpljenje da bi protočnost na granicama bila što bolja- poručio je Orepić.

Ministar turizma Gari Cappelli poručio je kako se turistička sezona ne dovodi u pitanje nego koliko će gužve na granicama izazvati nervozu kod gostiju. 

- A izazvat će je. Znamo svi, kad putujemo, kad idemo na skijanje, pa kada čekamo na granici, sigurno smo nervozni. Naravno da nije dobro da se čeka i sigurno će biti opaski kako će sve funkcionirati preko ljeta, ali mislim da će do tada sve malo splasnuti. Mi ćemo svoj dio posla odraditi što bolje i što brže možemo- poručio je Cappelli.

Vlada raspisala lokalne izbore

Nakon uvodnih premijerovih riječi, Vlada je usvojila prijedlog odluke o raspisivanju lokalnih izbora koji će se održati 21. svibnja. Redoviti lokalni izbori održavaju se treće nedjelje u svibnju svake četvrte godine, a posljednji su održani 19. svibnja 2013. godine.

Odluka o raspisivanju izbora stupa na snagu tek 20. travnja, što je zadnji zakonski rok, čime je Vlada skratila predizbornu kampanju na minimalan rok. 

Zakon o subvencioniranju kredita

Vlada je usvojila i Zakon o subvencioniranju stambenih kredita. Prijedlogom Zakona o subvencioniranju stambenih kredita omogućuje se mlađima od 45 godina, koji nemaju u svom vlasništvu stan ili kuću, da po povoljnijim uvjetima, odnosno uz manje kamate na kredit, riješe svoje stambeno pitanje, kupnjom prvog stana ili kuće ili gradnjom kuće, odnosno kupnjom većeg stana ili kuće. Kako je istaknuo ministar graditeljstva Lovro Kušćević, Vlada će sufinancirati stan u vrijednosti do 1500 eura po kvadratu, odnosno u ukupnom iznosu do 100.000 eura, što u prosjeku daje veličinu stana ili kuće do 66 metara kvadratnih. Vlada će prve četiri godine plaćati pola rate kredita, a bankovna efektivna kamatna stopa u prve četiri godine otplate kredita iznosila bi najviše do 3,75 posto na godišnjem nivou.  

- Kreditima za izgradnju kuća i kupnju prvog stana ljude se želi zadržati u malim sredinama kako ne bi nužno morali seliti u velike gradove gdje postoje stanovi na tržištu- rekao je Kuščević.

Cijena po metru kvadratnom može biti veća od predloženog Vladinog iznosa prema ovom Zakonu kao i stambeni kredit, no u tom slučaju razlika se ne subvencionira. 

Subvencioniranje kredita odobrava se za kredit čiji iznos ne prelazi 100.000 eura u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem devinom tečaju HNB- a i čiji rok otplate nije kraći od 15 godina. Odabir ljudi koji će dobiti te kredite radit će Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN).

Kredit koji građanin uzima od odabrane kreditne institucije za kupnju stana ili kuće ili gradnju kuće, subvencionira se sredstvima iz proračuna. 

- Zahvaljujući ovoj Vladi već smo za ovu godinu u proračunu osigurali 17 milijuna kuna, a od iduće godine planira se osigurati 35 milijuna kuna godišnje- rekao je Kuščević. 

Efektivna kamatna stopa po proteku prve četiri godine njegove otplate, a najmanje dvije godine, ne može biti viša od 10 posto od kamatne stope određene za prve četiri godine. 

Predsjednik Vlade Plenković istaknuo je kako se Zakon, zahvaljujući Ljubici Lukačić, proširuje i na domaćinstva koja imaju člana s utvrđenim invaliditetom od najmanje 50 posto. U tom slučaju Vlada će subvencionirati kredit za još jednu dodatnu godinu što je onda ukupno pet godina. 

Nadalje, ukoliko obitelj kojoj se subvencionira kredit dobije ili posvoji dijete u prve četiri godine, onda će im Vlada subvencionirati još dodatne dvije godine.

- Time potičemo i demografiju- istaknuo je Kuščević. 

U slučaju dvaju ili više zahtjeva za subvencioniranje kredita koji su podneseni istodobno, zahtjevi se odobravaju počevši od zahtjeva s manjim iznosom traženog kredita. 

Kupljeni stan ili kuća subvencioniranim kreditom ne smije se iznajmljivati dok Vlada subvencionira kredit, ali ni dvije godine nakon što taj rok subvencioniranja prođe. 

Pomoć Borovu zalogom dionica HT-a i Končara

Vlada je usvojila i odluku kojom će se pomoći posrnuloj vukovarskoj tvornici Borovo. Založit će se dionice Končara i Hrvatskog telekoma kako bi HBOR mogao odobriti kredit do 46 milijuna kuna. Od toga će 36 milijuna kuna ići za refinanciranje kredita koji dospijeva 30. lipnja, a preostalih 10 milijuna za likvidnost tvrtke. 

- Borovo ne može vratiti kredit od HBOR-a koji na naplatu dospijeva 30. lipnja, a za koji je država garantirala sa 60.000 dionica Končara, koje čine 2,33 posto temeljnog kapitala tvrtke Končar. Borovo će dobiti novi kredit od 46 milijuna kuna. S 36 milijuna kuna refinancirat će se postojeće obveze, a  10 milijuna kuna Borovo će dobiti za potrebe tekuće likvidnosti. Za osiguranje kredita država će dati tih 60.000 dionica Končara i dionice koje država ima u HT-u u visini od 0,4 posto temeljnog kapitala- objasnila je potpredsjednica Vlade Martina Dalić.

Vlada je u Sabor sa sjednice uputila izmjene Zakona o državnim službenicima kojima je cilj ubrzanje postupka zapošljavanja na poslove upravljanja i kontrole korištenja europskih strukturnih i investicijskih fondova. Zakonom se predlaže brži i jednostavniji postupak zapošljavanja na poslove upravljanja i kontrole korištenja europskih strukturnih i investicijskih fondova te općenito ubrzavanje i pojednostavljivanje postupka zapošljavanja ostalih državnih službenika.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković, u tom smislu, osvrnuo se i na pismo koje je izašlo u u utorak u medijima, a u kojem je HDZ-ova ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac prozvala Mostova ministra zaštite okoliša i energetike Slavena Dobrovića zbog kašnjenja s pripremom EU projekata, a zbog čega nam prijeti gubitak čak dvije milijarde eura iz europskih fondova. 

Premijer je pokušao smiriti strasti. Poručio je da je ministrica Žalac pisala gotovo svim ministrima, a ne samo ministru Dobroviću jer je na početku mandata Vlada odredila rok do Uskrsa da sva ministarstva riješe uska grla u povlačenju novca iz EU fondova.
- Dali smo si rok do Uskrsa da identificiramo sva uska grla kada je riječ o apsorpciji sredstava. Ministar Dobrović nije jedini kojem je ministrica pisala. Riječ je o pismima koje imaju za cilj povećati učinkovitost svih tijela koje su uključena, stoga od ove korespondencije ne treba raditi ono što nije. Riječ je o normalnoj komunikaciji i ostvarivanju zajedničkog cilja, a to je povlačenje sredstava u okviru ove financijske perspektive- poručio je premijer.

Dobrović opovrgnuo sukob sa Žalac

Uoči sjednice ministar zaštite okoliša i energetike Slaven Dobrović opovrgnuo je novinarima kašnjenje s pripremom projekata za povlačenje sredstava iz EU fondova, ali i sukob s ministricom Žalac.

- Ne kasni se, mi ćemo već u idući petak imati tri velike alokacije- poručio je Dobrović. 

Istaknuo je kako on inzistira na kvaliteti projekata.

- U Hrvatskoj imamo iskustvo pošto poto povlačenja novaca u krive projekte. Samo centar u Marišćini je takav koji je mogao pokriti cjelokupni sustav gospodarenja otpadom, prikupljanja, sortiranja i tako dalje. Važno je što će Hrvatska i građani dobiti s ovim novcem- rekao je.

Na pitanje je li ovdje riječ o sukobu s HDZ- om koji potječe još od prošle godine vezano uz plan zbrinjavanja otpadom, Dobrović nije odgovorio. 

Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma

Sukladno direktivama EU Vlada je usvojila i prijedlog Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma. Zakonom se propisuje da pravna ili fizička osoba koja obavlja registriranu djelatnost u Hrvatskoj ne smije primiti naplatu ili izvršiti plaćanje u gotovini u vrijednosti od 75.000 kuna i više čime se umanjuje rizik zloupotrebe visokih gotovinskih plaćanja za pranje novca ili financiranje terorizma. 

Temeljem tog Zakona izradit će se registar stvarnih vlasnika trgovačkih društava. Registar će voditi FINA, a ministar financija Zdravko Marić očekuje da će registar zaživjeti u lipnju iduće godine.

Nadalje, Zakonom se propisuje i obveza prikupljanja podataka od strane banaka i drugih obveznika o izvoru sredstava za svaku uplatu gotovine u vrijednosti od 200.000 kuna. 

Novost je da se proširuje koncept politički izložene osobe koji se do sada odnosio samo za strance, a od sada i na domaće osobe. Direktivom EU navode se kategorije političkih izloženih osoba koje obuhvaćaju dužnosnike visokog ranga te se iz tog kruga isključuju dužnosnici srednjeg ili nižeg ranga. 

Zakonom se detaljnije propisuje rok obveznicima vezano za izdavanje i trajanje naloga Ureda za privremeno zaustavljanje obavljanja sumnjive transakcije. Prema tome, propisano je da Ured može naložiti banci ili drugom obveznikom privremeno zaustavljanje obavljanja sumnjive transakcije na rok od 72 sata, a ukoliko taj rok obuhvaća i vikend i blagdane, onda se može naložiti banci zaustavljanje sumnjive transakcije i na rok od 120 sati. 

Vlada odgovorila na zastupnička pitanja

Vlada je uputila odgovore i SDP- ovim zastupnicima Ranku Ostojiću i Peđi Grbinu na pitanja u vezi s provođenjem interne istrage u Vladi po pitanju izdanih putnih naloga u aferi dnevnice. 

Zanimalo ih je tko je vodio internu istragu, na kojim poslovima rade te osobe, temeljem kojih zakonskih ovlasti su provodili te radnje, kada je započela interna istraga i do kada je trajala te postoji li pisano izvješće o tome. 

- Predsjednik Vlade Republike Hrvatske je usmenim putem naložio predstojniku Ureda predsjednika Vlade Republike Hrvatske i posebnom savjetniku za nacionalnu sigurnost predsjednika Vlade Republike Hrvatske da se izvrši uvid u zahtjeve za odlazak na službeni put i izdane putne naloge u Uredu predsjednika Vlade Republike Hrvatske i u Vladi Republike Hrvatske, a u cilju utvrđivanja svih okolnosti te prikupljanja podataka i informacija o izvršenim administrativnim postupcima- odgovorili su iz Vlade dodavši kako je istraga provedena u skladu s Uredbom o Uredu predsjednika Vlade Republike Hrvatske i sukladno Ustavu Republike Hrvatske i Zakonu o Vladi Republike Hrvatske.

Istaknuli su kako je istraga započela odmah nakon usmenog naloga predsjednika Vlade koji je izdan nakon neposrednog saznanja za moguće nepravilnosti, a završno informiranje obavljeno je 3. ožujka 2017. godine. U vezi s prikupljenim informacijama i saznanjima predsjednik Vlade Republike Hrvatske je osobno informirao Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske dana 4. ožujka 2017. godine.

O navedenim radnjama i postupanjima nisu sačinjavana pisana izvješća, stoji u odgovoru Vlade.