Na dnevnom redu sjednice Vlade su brojne izmjene i prijedlozi zakona vezanih uz visine minimalnih plaća i kolektivnih ugovora, ali i utvrđivanje kvota o zapošljavanju stranaca
KAKO SU I NAJAVILI
Povećali minimalac za 5 posto: Od 1. siječnja - 2752 kune neto
Dopustite mi da se osvrnem na aktulane teme u poslijednje vrijeme, započeo je premijer Plenković 70. sjednicu Vlade.
- Poruka koju smo poslali BiH i Hrvatima kao konstitutivnom narodu u BiH nakon presude Haškoga suda je da ostajemo privrženi razvijanju dobrih i susjedskih odnosa s BiH - izjavio je Plenković.
'Poštujemo presude, ali imamo pravo izraziti nezadovoljstvo...'
- Kada je riječ o presudi šestorici još jednom sam izrazio sućut za sve zločine koji su počinjeni, osobito za žrtve Hrvatskog naroda u BiH. Istodobno nakon govora predsjednice jučer u Vijeću sigurnosti UN-a u kojem je iznijela stavove Republike Hrvatske vezanih uz rad Haškog suda još jednom želim otkloniti dileme koje postoje u javnom prostoru. Meni nije baš jasno zbog čega je to tako jer smo mi bili sasvim jasni u izjavama i ocjenama. Ne moramo ni reći kao odgovorna članica UN-a, NATO-a te EU-a da kao država poštujemo presude kaznenog suda, ali možemo i hoćemo izraziti nezadovoljstvo nekim dijelovima presudame, osobitno onih dijelova koji se odnosi na aluzije o ulozi hrvatskog državnog vrha početkom devedesetih godina. Stoga, kao država koja tri puta pokušava biti prijatelj suda imamo pravo dati svoje ocjene i stavove što smo jasno učinili. Istodobno, radit ćemo na procesu pomirdbe i suradnje sa zemljama u našem okruženju. Slične poruke uputili smo i u Dubrovniku nakon posjeta Mostaru.
Osvrnuo se i projekte Pelješkog mosta i donošenje "lex Agrokora" koji su ovaj tjedan proglašeni gospodarskim događajima godine.
- Očito oni koji pomno prate gospodarska pitanja, shavaćaju koliko je Zakon doprinio gospodarskoj i financijskoj stabilnosti zemlje i spriječio negativne posljedice koje bi utjecale na gospodarsku sliku zemlje - poručio je Plenković.
Plenković je u uvodu spomenuo i novi studentski dom u Varaždinu, kao projekt koji će pridonijeti Zagrebačkom sveučilištu i Sveučilištu Sjever te učiniti Varaždin gradom mladih. Osvrnuo se i na sjednicu Vlade u Osijeku koja je dobro ocijenjena te najavio nastavak projekta u Virovitici krajem Veljače.
Raste minimalna plaća
Nakon uvodnih premijerovih riječi, Vlada je donijela paket mjera za povećanje zapošljivosti i povećala minimalnu plaću za pet posto, odnosno na 2752 kune neto.
- Riječ je o svojevrsnom paketu mjera koji je eksplicitno raspravljen u javnosti ovih dana. Idemo s povećanjem od pet posto, isto kao i lani. Na ukupan iznos od 3439 kuna, neto minimalna plaća je 2752 kune - istaknuo je premijer i istaknuo zadovoljstvo što se donose i kompenzacijske mjere i za poslodavce.
Ministar rada Marko Pavić ponovio je za premijerom kako Vlada po drugi put diže minimalnu plaću za pet posto.
- Ovo je rezultat socijalnog dijaloga kojeg vodimo od devetog mjeseca. Istaknuo bih da od 2013. do 2016. minimalna plaća je ukupno rasla 4,5 posto, a da mi po drugi put dižemo pet posto. Drugim riječima, od 2013. do 2016. minimalna plaća rasla je bruto za 135 kuna, a u mandatu ove Vlade povisili smo je za 319 kuna. Udio minimalne plaće bit će 42,9 posto prosječne plaće - naglasio je Pavić dodavši kako Hrvatsku to smješta u sredinu među zemljama EU.
Svjesni su, istaknuo je ministar Pavić, da je minimalna plaća i dalje apsolutno mala i da nije dostatna za dostojan život.
- Zato nam je upravo cilj da udio minimalne prosječne plaće povisimo na 50 posto. Kroz socijalni dijalog s poslodavcima izradili smo paket mjera unutar kojeg će se obračun doprinosa na osnovicu za minalne plaću smanjiti za 50 psto. Na taj način ćemo dići neto plaću za 131 kunu, ali istodobno ukupan trošak poslodavcu za tu minimalnu plaću pada za 104 kune, odnosno s 3839 na 3735 kuna - poručio je i dodao kako su uveli i osgurače kako se to ne bi zlouporabilo.
- Tu olakšicu će moći koristiti samo oni koji su isplatili minimalnu plaću u prosincu ove godine i 12 mjeseci prije - naglasio je.
Istaknuo je Pavić i kako rad nedjeljom, blagdanima kao i noćni rad nisu uključuni u minimalac već se takav rad mora posebno naplatiti.
Ministar financija Zdravko Marić istaknuo je kako će ove izmjene Zakona stupiti na snagu od 1. siječnja 2018. godine te predstavio mjere za poduzetnike.
- S ovim izmjenama i smještaj i prehrana sezonskih radnika više neće biti smatrani kao dohodak, oporezivi i time činimo značajan iskorak prema rasterećenju poduzetnika - istaknuo je Marić.
Ovim mjerama, rekao je, i poslodavci i Vlada čine iskorake kako bi uz porast zaposlenosti, povećali plaće i životnog standarda građana.
- Izmijenit ćemo i odredbu koja nije mijenjana od 1995., a odnosi se na porezni tretman različitih vrsta darva koje poslodavac tijekom godine može isplatiti svome zaposleniku. Taj iznos je do sada bio 400 kuna, mi ga podižemo na 600 kuna - poručio je Marić.
Potpredsjednica Vlade Martina Dalić istaknula je kako je važno da su ove mjere donesene kao zajednički paket i da su povezane.
- One su usmjerene na smanjivanje troškova poslodavaca, jačanje njihove konkurentnosti, istovremeno djeluju i u korist radnika - kazala je Dalić dodavši kako cijeli paket čini dobru pripremu za iduću poslovnu godinu, posebno u dijelu koji se tiče nedostatka radne snage.
Istaknula je kako se smanjenjem doprinoosa na osnovicu minimalne plaće za 50 posto, smanjuje trošak rada.
- To u naravi znači da su poslodavci slobodni odlučiti hoće li ovu mjeru preuzeti kao mjeru kojom se snižava trošak poslovanja ili će trošak poslovanja zadržati na postojećoj razini, a dio toga možda prepustiti dodatnom povećanju plaća svojih radnika. Mi to ostavjamo njima na volju - poručila je Dalić.
Očekuje, poručila je, da poslodavci ove pozitivne gospodarske trendove prenesu i na veće plaće.
- Od pozitivnih gospodraskih trendova koristi moraju imati svi segmenti društva - istaknula je.
Ovim paketom najviše se nastoji potaknuti tekstilnu, metalorerađivačku i drvnu indstriju, a premijer Plenković zaključio je kako se ide u korist radnika i poslodavaca te da nastoje potaknuti veća primanja kod onih koji su najugroženiji.
Na sjednici je donesena odluka i o izmjenama Zakona o strukovnom obrazovanju kojeg čini 71 posto svih srednjoškolaca. Izmjenama će se, istaknula je ministrica obrazovanja Blaženka Divjak, uspostaviti regionalni centri povezani s tržištem rada.
- Tamo će se provoditi redovito strukovno obrazovanje i osposobljavanje i cjeloživotno učenje - kazala je Divjak te naglasila važnost provedbe prakse.
Sektorski kurikulumi omogućit će veću fleksibilnost i autonomiju obrazovnih ustanova u izboru sadržaja i metoda rada, učenicima će omogućiti stjecanje kompetencija prilagođenih njihovu profesionalnome i osobnome razvoju, gospodarstvu i lokalnim zajednicama jednostavniji utjecaj na obrazovni sustav čime lakše mogu ispuniti potrebe za kompetentnom radnom snagom.
Program predviđa i jačanje međunarodne dimenzije, odnosno jačanje mobilnosti učenika.
Potpredsjednica Vlade Martina Dalić je kazala da se time stvara temelj za vezu između gospodarstva i obrazovanja.
- Ta je veza proteklih godina na neki način bila raskinuta. U jednom srednjem roku moramo osigurati sustav za umanjivanje problema nedostatka radne snage, posebno u nekim strukama - kazala je Dalić.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
