Prvo lice prosvjeda američkih neonacista upravo je Peter Cvjetanovic, naše gore (naciona)list. A reakcija Donalda Trumpa na nasilje na tom skupu podsjeća na Kolindine komentare na slične ispade u Hrvatskoj.
Možda je bizarno, ali nipošto nije iznenađujuće što je prvo lice koje je lansirano u javnost s prosvjeda američkih neonacista u američkom Charlottesvilleu bilo upravo ono Petera Cvjetanovica.
Naše gore nacionalista.
Među gomilom desničarskih prosvjednika koji su zapaljenim bakljama, nacističkim zakovljem, uzdignutim desnicama i bijesnim porukama napali građane koji su mirno protestirali protiv konfederalnog spomenika, upravo je lice jednog iseljenog Hrvata na Twitteru identificirano kao lice prosvjeda koji su šokirali Ameriku.
No to je već manje važno. To je slučajnost onoliko koliko netko želi u nju vjerovati.
Nije, međutim, slučajna podudarnost između reakcije američkog predsjednika i hrvatske predsjednice na ovu i ovakvu vrstu radikalnog neonacističkog prosvjeda.
"Na svim stranama"
Donald Trump, osoba koja upravo bijelom nacionalističkom pokretu (i Rusima) može zahvaliti što je došao na čelo SAD-a, u prvoj je izjavi osudio "mržnju, netrpeljivost i nasilje na svim stranama". Pa ponovio: "Na svim stranama".
Iako je svima bilo jasno da su neonacisti napali mirne prosvjednike, a jedan od njih se čak ISIL-ovskom terorističkom metodom zabio automobilom u ljude, ubivši jednu i ozljedivši još 19 osoba.
A na isti način, gotovo istom retorikom, Kolinda Grabar Kitarović - osoba koja je upravo na valu hrvatskog nacionalizma došla na Pantovčak - komentira opetovane desničarske, ustaške, fašističke ispade u Hrvatskoj.
"Svi totalitarizmi"
Sjetimo se komentara o "veličanstvenoj atmosferi" na utakmici gdje je 20 tisuća ljudi skandiralo "Za dom spremni". Pa tvrdnje kako ne treba obraćati pažnju na postrojavanje nacista u centru Zagreba jer se reagiranjem na takve pojave "stvara dojam (!) da je Hrvatska netolerantnija nego što jest", pa čak i "potiče mržnja (!!)". Pa nedavnog komentara na proustaške ispade na Thompsonovu koncertu kad je predsjednica rekla kako je "protiv toga da se politika miješa u glazbu".
Ili sjetimo se izjave povodom HOS-ove ploče u Jasenovcu da se "apsolutno ne može miješati u rad lokalne samouprave".
Niti možemo zanemariti uhodanu mantru predsjednice i HDZ-a da se svaki profašistički ili filoustaški ispad neutralizira spominjanjem komunizma i totalitarnog sustava. Osuda jednih obavezno se relativizira, što bi rekao Trump, osudom "svih strana".
"Žrtve same provociraju"
Ipak, ono po čemu je Kolinda Grabar Kitarović najviše podsjetila na Trumpa (odnosno Trump na Kolindu) jest njezino pismo Miloradu Pupovcu iz veljače prošle godine.
Tada je na prigovore predstavnika srpske manjine o porastu mržnje i nesnošljivosti uzvratila podugačkim pismom koje se zapravo svodi na zaključak da su žrtve mržnje ustvari same za to krive, jer izazivaju i provociraju.
"Želimo li, dakle, govoriti o uzrocima koji su potaknuli narastanje netolerancije i jačanje poruka mržnje, ne možemo mimoići radikalizirajuće poruke i ne upitati se koliko su one ohrabrivale istomišljenike, kao i neistomišljenike, na slične postupke", napisala je predsjednica.
"Među osobama koje ste naveli (kao žrtve) ima i onih koji svojim javnim djelovanjem godinama provociraju, iritiraju, pa i vrijeđaju najveći dio hrvatske javnosti, neistinito prikazuju i čak izruguju Domovinski rat i, u osnovi, niječu stvarnost, a implicitno i samu ideju hrvatske države, stvarajući tako ozračje napetosti, isključivosti i netolerancije".
I još: "Onako kako treba osuditi postupke koji su upereni protiv ravnopravnosti, sigurnosti i dostojanstva političkih, etničkih i drugih manjina u Hrvatskoj, tako treba osuditi i sve postupke koji vrijeđaju hrvatski narod i bilo koju većinsku zajednicu".
"Bijeli nacionalizam brine za sve ljude"
Većina se, dakle, ima pravo zaštititi od manjine, pa i govorom mržnje. čak i nasiljem. Kao što Donald Trump i naše gore nacionalist Peter Cvjetanovic smatraju da se bjelačka većina ima pravo boriti protiv manjine. Oni se smatraju izazvanima, isprovociranima i pozvanima da uzvrate.
"Kao bijeli nacionalist, brinem se za sve ljude. Bijeli nacionalisti ne mrze. Bijela europska kultura ima pravo biti ovdje baš kao i svaka druga kultura", kazao je Peter Cvjetanovic, 20-godišnji student koji je ovog vikenda marširao pod kukastim križem.
Kao da je taj križ oduvijek bio simbol jednakosti i brige za sve ljude.
Na isti način mladi Hrvati u domovini marširaju pod ustaškim znakovljem ili izvikuju ustaške povike, vjerujući kako time promoviraju istinsko i jedino ispravno hrvatstvo, dok im njihova predsjednica za to daje prešutnu suglasnost, vjerujući kako je to njezino biračko tijelo.
"Pravi Hrvati"
Baš kao što Trump računa i na mlade neonaciste, koji žive u uvjerenju da za svoje akcije imaju podršku Bijele kuće.
Svaka sličnost je ovdje slučajna onoliko koliko želite u to vjerovati.
Možda je slučajno što se baš jedan mladi američki Hrvat pojavio na neonacističkom skupu, misleći kako se svojim veličanjem nacionalizma brine za sve ljude, kao što mnogi domaći Hrvati veličaju ustaštvo vjerujući da ono reprezentira istinsko hrvatstvo.
Nije, međutim, slučajno da obje te skupine, kakvim god ih želite nazvati (nacionalističke, neonacističke, filoustaške) uživaju izravnu ili neizravnu podršku političkih sponzora, u Bijeloj kući i u Titovoj vili.
Da nije tako, hrvatska predsjednica ne bi bila dočekana u Australiji uz pozdrave iseljenih Hrvata na društvenim mrežama s parolom "Za dom spremni".
Što je tražila, to je dobila. A to vrijedi i za njezine domaćine.
