Strah od matematike: Đake užasavaju rezultati testova

Zamislite da imate 500 kuna i na blagajni plaćate nešto što stoji 323 kune. Prodavačica vam kaže da ste dobili pet posto popusta, no umjesto veselja, vi protrnete od straha i nervoze.

Upravo zbog takvog scenarija trećina učenika osmih razreda osjeća se jako ili strašno uznemireno, pokazalo je istraživanje Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu. Pod nazivom “Uloga ličnosti, samopoimanja i defenzivne motivacije u predviđanju straha od matematike” provele su ga viša znanstvena suradnica Iris Marušić i znanstvena novakinja Jelena Matić.

- Fenomen straha od matematike je zabilježen u svim zemljama i svim obrazovnim sustavima. Ona ima stigmu kao težak predmet te je zbog toga znanstvenici istražuju više nego ostale predmete. Naši učenici tu, nasreću, ne odstupaju od prosjeka i situacija zasad nije alarmantna - rekla je Iris na početku razgovora. Baš zato što je taj strah univerzalan kod svih učenika, za probleme u svladavanju gradiva ne mogu se optužiti samo učitelji.

- Ono što smo očekivali u istraživanju je da učenici imaju veći strah od matematike kad trebaju pisati kontrolni ili odgovarati pred pločom. Ipak, rezultat koji nas je iznenadio je da su učenici najviše uznemireni dok čekaju rezultate testova - rekla je Marušić.

Jako ili strašno je uznemireno čak 70 posto učenica, dok je kod dječaka taj broj na 56 posto. Zbog toga znanstvenice smatraju da na taj trenutak učitelji i profesori trebaju obratiti malo više pozornosti.

- Nismo sklone davati preporuke jer smatramo da nastavnici dobro znaju raditi svoj posao. Ipak, trebali bi voditi računa da skrate to vrijeme čekanja i tako im smanje nakupljeni stres - pojasnile su znanstvenice. Također, učenicima će biti puno lakše kad bi dobili što bolji odgovor od učitelja što im je bilo loše, što još moraju vježbati i na čemu su briljirali. Osim toga, zamjetan je strah od korištenja matematike u svakodnevnim situacijama.

Njega osjeća četvrtina ispitanika i za njega ne mogu reći da je umjetno proizveden scenarijima u istraživanju.

- Kad u trgovini trebaju primijeniti znanje iz matematike, oni osjećaju neku vrstu nelagode. To ih hendikepira i taj će ih strah, ako im se ne pomogne, mučiti u daljnjem životu - upozoravaju istraživačice.

Ta studija je bila dio puno šireg istraživanja o matematičkoj kompetenciji i kompetenciji “učiti kako učiti”. Iris i Jelena su na tome radile tri godine te su ispitale 511 učenika u 36 osnovnih škola u Zagrebu i okolici. Djeca su njihova pitanja jako dobro prihvatila.     

Učenici vole kad ih se pita za njihovo mišljenje o školi. Potaknemo ih da razmišljaju o nekim temama koje im u svakodnevici ne padnu na pamet, a i sretni su jer taj sat nastave ne moraju učiti, kroz smijeh se prisjetila Jelena.

Ipak, istraživačice su ustanovile da učenice, za razliku od učenika, više priznaju da se boje. Kod njih je veći defenzivni pesimizam, odnosno unaprijed se pripremaju na loše rezultate kako se ne bi razočarale. Unatoč tome, njihov uspjeh nerijetko je veći nego kod dječaka.

- Iako učenici manje priznaju da se boje, strah kod njih možete prepoznati u činjenici da za neuspjeh optužuju neke druge. Kontrolu za uspjeh prebacuju na nekog drugog pa se izvlače da su zadaci namjerno bili preteški ili da im ih je podmetnula učiteljica - kaže Jelena. Na to se nadovezala Iris koja je pojasnila da uspjeh i neuspjeh pokreću ili smanjuju osjećaj straha kod đaka.

- To je jedna povratna sprega - ako uspijevam, manje ću se bojati. Loše ocjene kod ispitivanja će povećati osjećaj straha i bespomoćnosti. Kad se učenici boje, ne mogu se dovoljno posvetiti zadatku, nego i mozak misli o tome kako neće stići, kako ne znaju i tu počnu paničariti - pojašnjava Iris. Ako se neuspjeh nastavi, strah se neće moći lako pobijediti.

- Oni počnu generalizirati i procjenjuju da nikakve zadatke iz matematike neće moći riješiti. Zato se slika o matematici kod učenika pokazala najlošijom. Čak i neki učenici koji misle da su jako dobri đaci o sebi misle da su loši i nesposobni matematičari. Nešto takvo neće reći za općeniti uspjeh u školi ili za hrvatski, engleski i likovni - rekla je Iris. Istraživačice su svjesne činjenice da profesori imaju određen plan i program, no nekima ipak mogu dati lakše zadatke kako bi im omogućili iskustvo uspjeha. Tako učenje gradiva matematike neće biti penjanje na Himalaju, nego nova stepenica u znanju.

- Važno je da učenici govore o svojem strahu i da ne misle da samo oni premiru dok ih prozivaju pred ploču. To je univerzalno iskustvo te pričanje o tome dovodi do toga da i matematika postane manji bauk i da ne ostanu zamrznuti - predlaže đacima Jelena. Dodala je i savjet učenicima da se kod blokada obrate nastavnicima, pedagozima i psiholozima za pomoć.

- Više puta nije problem što ne uče, nego uče krivo i troše puno vremena kako bi svladali gradivo. Nastavnici im mogu predložiti druge tehnike, a puno savjeta ima i na internetu - kažu znanstvenice.