Strankama i nezavisnima iz proračuna 50 milijuna kuna

Strankama i nezavisnim zastupnicima novac koji za rad dobivaju iz proračuna Vlada planira ograničiti na 50 milijuna kuna. Prijedlog Zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma Vlada je poslala u saborsku proceduru u prvo čitanje. 

Trenutno novac koji su stranke i nezavisni zastupnici dobivaju iz proračuna ovise o potrošnji države što je rezultiralo time da su stranke iz godine u godinu dobivale više novca što se država više zaduživala i trošila. 

Ministar uprave Arsen Bauk to pravilo mijenja pa će novac iz proračuna za stranke i nezavisne zastupnike ovisiti o prihodima proračuna, odnosno imat će pravo na 0,08 prosto ukupne zarade države. To znači ako se proračun slabije puni bit će i manje novca za stranke. 

- Primjenom te formule iznos bi bio otprilike isti kao i do sada, ali bi se na jedan bolji način to definiralo - rekao je Bauk.

Ove godine stranke i nezavisni zastupnici podijelit će 55 milijuna kuna. Za prošlu godinu ta svota iznosila je pet milijuna kuna manje, a u slučaju da se zakon ne promjeni sljedeće dvije godine stranke su trebale dobiti još više odnosni 61 milijun kuna. Pravo na redovito godišnje financiranje iz državnog proračuna i dalje bi imale političke stranke i zastupnici koji su izabrani s neovisnih lista, čime se odustalo od ideje da se to pravo ograniči samo na političke stranke. 

Prema prijedlogu pravo na naknadu za rad iz lokalnih proračuna također ostaje za stranke i nezavisne zastupnike koji su osvojili mjesta u predstavničkom tijelu. No, u Zakonu je ponuđeno i alternativno rješenje prema kojem nezavisni zastupnici to pravo iz lokalnih proračuna ostvarili ako to odluči predstavničko tijelo lokalne samouprave. 

Raspodjela novca više ne bi ovisila o broju mandata na dan konstituiranja Sabora nego razmjerna broju zastupnika odnosno članova predstavničkog tijela u trenutku proglašenja konačnih službenih rezultata izbora. Ako pojedinom zastupniku ili vijećniku nakon proglašenja rezultata , prestane članstvo u stranci novac im i dalje ostaje. Novina je i da ako nezavisni zastupnik ili vijećnik nakon proglašenja rezultata izbora se učlani u stranku koja participira u vlasti njihov novac za redovito godišnje financiranje iz državnog i lokalnih proračuna također pripadaju stranci čiji je on član posao. Za svaku izabranu zastupnicu ili vijećnicu stranke i nezavisne liste imat će pravo na na naknadu u visini od 10% iznosa predviđenog po svakom zastupniku odnosno vijećniku. 

Nezavisni zastupnici i vijećnici mogu se odreći prava na financiranje iz proračuna, pisanom izjavom ovjerenom kog javnog bilježnika. Nezavisni zastupnici ili vijećnici koji nakon isteka mandata nisu ponovno izabrani u Saboru ili u lokalno predstavničko tijelo te ako i mandat prestane prije isteka vremena na koji su izabrani, dužni su u roku od 90 dana vratiti u državni ili lokalni proračun neutrošen novac koji su dobili za redovito financiranje ili novčani iznos tržišne protuvrijednosti imovine nabavljene sredstvima dobivenim iz državnog ili lokalnog proračuna, koji će utvrditi Ministarstvo financija. 

Prvi puta definirana su pravila financiranja referendumskih kampanja za koje se utvrđuju izvori i način financiranja referendumske aktivnosti i promidžbe iz vlastitih sredstava i donacija, a imat će i obvezu otvaranja posebnog računa za tu namjenu. Ograničavaju se dopušteni iznosi donacija i troškova za promidžbu, uređuje se pitanje nadzora i transparentnosti financiranja, vođenja poslovnih knjiga, obveza podnošenja financijskih izvještaja i izvješća o donacijama, troškovima oglašavanja, ali i sankcije za kršenje odredbi.

Zakonom se definira i da se financijska izvješća dostavljaju elektronskim putem, a za nadzor financiranja određeno je Državno izborno povjerenstvo. Ubuduće financijsko izvješće ne mora dostaviti vijećnik koji ostvaruje prihode manje od 5000 kuna za redovito godišnje poslovanje. 

Maksimalni troškovi kampanje na izborima za Europski parlament povećaju s 1,5 milijun na četiri milijuna kuna. Promijenjena su i pravila kažnjavanja stranaka i nezavisnih zastupnika zbog nedostavljanja financijskog izvješća u zakonom propisanom roku, a upravo je s tim problema imao SDP nakon čega je reagirao i Ustavni sud. U buduće prvo bi se izricala mjera privremene obustave financiranja za što bi bio zadužen DIP, a ne kao sada Odbor za Ustav. Ako stranke i nezavisni zastupnici nakon isteka roka od 15 dana ne dostave navedeno izvješće tada će izgubiti pravo na redovito godišnje financiranje iz državnog ili lokalnog proračuna u iznosu od 0,5 posto po danu kašnjenja, a ne kao do sada tromjesečni iznos iz državnog proračuna.