Stručnjaci oduševljeni i sretni: Hrabri dabrovi opet u Spačvi

Dabrovi  su u Spačvu stigli 2009. godine. Uvezli su iz Njemačke pet jedinki, a ovih dana znanstvenici su oduševljeni jer je zajednica zaživjela.

U prilog toj tvrdnji ide nedavno otkrivena nastamba dabrova na rijeci Spačvi.

- Nastambu je prije nekoliko dana otkrio šumar i obavijestio nas. Dugačka je do četiri metra. Nije riječ o brani, nego o nastambi od blata i granja. Nakon 250 godina prvi put smo vidjeli nešto takvo - kaže Mario Raguž iz Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Vukovarsko-srijemske županije. 

Fotografirao je nastambu objašnjavajući kako je riječ o strukturi koja je djelomično uronjena u vodu. Ulaz je podvodni, a njime se dolazi do suhe komore obložene lišćem koja se nalazi iznad vodene površine. Dabar je veliki glodavac koji se hrani zeljastim i drvenastim raslinjem, a gotovo da nema prirodnih neprijatelja.

- Jako je teško izračunati koliko jedinki sad imamo na ovom području jer ih je nemoguće pratiti. No stalno promatramo njihovu aktivnost i zadovoljni smo što se ta zaštićena vrsta napokon vratila u naše krajeve - rekao je mr.sc. Pavao Dragičević, stručni voditelj Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima.

- Dabar povećava biološku raznolikost jer se zbog njegova djelovanja u staništa spontano naseljava više ptica, riba i drugih životinja te raste broj biljnih vrsta. Procjenu broja dabrova imat ćemo za nekoliko godina - kaže Raguž.

Nema podataka o procjeni broja

Prema zadnjoj procjeni iz 2008. godine, u Hrvatskoj je bilo oko 600 jedinki dabra. Do danas je taj broj puno veći.     

Nedostaje nam još više jedinki risa

Posljednjeg risa u Hrvatskoj ubili su u Čabru 1903. Danas imamo oko 60 primjeraka, a svi su nastali od samo šest jedinki. 

U Paklenici se nadaju povratku supova

Supovi su u Nacionalnom parku Paklenica izumrli devedesetih i od tada biolozi traže način da tu vrstu vrate u njihovo stanište.     

Skakač iz Afrike tjera divokoze s Mosora

Grivasti skakači iz Afrike nesretnim slučajem su 2002. završili na Mosoru. Stotinjak ih je te istiskuju autohtone srne i divokoze.     

Iz Slovenije je ovaj rak stigao u Hrvatsku

Signalni rak je prijetnja okolišu i autohtonim vrstama. Spustio se 2008. Murom iz Slovenije. Agresivan je i brzo se širi u rijekama.