Stručnjaci tvrde: Trebaju nam reforme, na bilo koji način

Hrvatska će i ovu godinu završiti sa padom gospodarske aktivnosti od 1,6 posto i ogromnim vanjskim dugom koji će do kraja godine prelaziti ukupnu vrijednost proizvoda našeg gospodarstva. Nezaposlenost će nastaviti rasti iznad psihološke granice od 300.000 dok će se konkurentnost gospodarstva nastaviti urušavati, piše Jutarnji list. Iz Svjetske banke su izvijestili  da će Hrvatska među zadnjima u regiji izaći iz recesije. Dogodine se očekuje rast od svega 1,5 posto te ne čudi da u takvim prilikama oporba zahtijeva prijevremene izbore, a s njima se slaže i većina vodećih gospodarstvenika. Zdeslav Šantić, makroekonomist Splitske banke, smatra da bi izbori dobro došli i dali zemlji snagu za reforme, u protivnom nas čeka godina bez ikakvih pomaka. Hrvoje Stojić, makroekonomist Hypo banke, slaže se sa Šantićem i smatra da se u izbornoj godini ništa neće napraviti, pa ne bi bilo loše razmisliti o promjeni vremena izbora.

'Nisu bitni izbori nego rad na reformama'

Ivica Mudrinić, predsjednik Uprave HT-a, smatra da nam treba zaokret u ekonomskoj politici bez obzira kako će doći do njega, a izbori nam novi razvojni ciklus ne jamče. Bernard Jakelić, glavni direktor HUP-a, kaže kako bi nam izbori 'pojeli' puno vremena potrebnog za reforme. S druge strane, kaže, trenutno je zapostavljeno gospodarstvo, a politika se bavi sama sobom, što nije dobro za nastavak reformi koje su nužne. Zvonko Biljecki, predsjednik Uprave Geofota, smatra da prijevremeni izbori ne bi bili dobri jer bismo zbog njih izgubili šest mjeseci zaostatka za reforme. Analitičarka Raiffeisena, Zrinka Živković-Matijević, također ne zastupa prijevremene izbore. Sumnja da bi se njima nešto značajnije promijenilo. Drži kako ni vlast, a ni oporba nisu spremni za rezanje prava. Bitno je, kaže, da se stvori konsenzus između vodećih političkih stranaka oko toga kojim putem treba krenuti, nevažno je hoće li se do toga doći izborima ili na neki drugi način.