Suđenje Šešelju započet će u srijedu u haaškoj sudnici

Prije gotovo godinu dana Šešelj se nije pojavio u sudnici te suđenje zakazano za 27. studenoga nikad nije započelo. Šešelj je tada počeo štrajk glađu tražeći da se brani sam i da mu se osigura financiranje obrane, a raspravno vijeće na to je odgovorilo odlukom da mu trajno nametne branitelje po službenoj dužnosti, ocjenjujući da Šešeljevo ponašanje predstavlja značajno ometanje sudskog postupka. U prosincu, nakon što je postalo očiito da je Šešelj ugrozio svoje zdravlje ustrajavanjem na jednomjesečnom štrajku glađu, Žalbeno vijeće poništilo je i početak suđenja i niz odluka donesenih uoči početka suđenja uključivši i odluku da mu se nametne branitelj te uvodne riječi tužiteljstva. Prije godinu dana haaško je tužiteljstvo u uvodnim riječima poručilo da je Šešelj, s drugim sudionicima zajedničkog zločinačkog pothvata, pokušao ostvariti cilj uspostave nove homogene srpske države na dijelovima Hrvatske, BiH i same Srbije kroz rašireni progon, provođen pod patronatom države, koji je uključivao ubojstva, deportacije, zlostavljanja, pljačku i uništavanje imovine nesrpskog stanovništva. Ideju "velike Srbije" sa zapadnom granicom Virovitica-Karlovac-Karlobag zagovarao je u javnim nastupima sam Šešelj, a svojom je ekstremnom retorikom mobilizirao i poticao na progon nesrpskog stanovništva ne samo sebi podređene stranačke dobrovoljačke oružane jedinice, nego i druge srpske snage. Tužiteljstvo je tada argumentirajući tezu da je optuženi bio majstor političke manipulacije iskoristilo svjedočenje samog Šešelja, koji je to, na suđenju bivšemu jugoslavenskom predsjedniku Slobodanu Miloševiću, priznao unatoč upozorenjima sudaca da se samooptužuje. Vođa srpskih radikala, prema optužnici, sudjelovao je u formiranju srpskih dobrovoljačkih postrojbi koje je poticao da haraju i čine zločine u Hrvatskoj i BiH. Šešelj je unovačio i predvodio srpsku paravojnu skupinu koja je sudjelovala u pokolju više od 250 bolesnika koji su 1991. bili izvedeni iz vukovarske bolnice, navodi se u optužnici. Tereti ga se i za "govor mržnje" u Vukovaru u studenom 1991. Prema optužnici, sudjelovao je u ratnoj propagandi i poticao mržnju pozivajući u govorima na izgon i prijetnje Hrvatima iz dijelova Vojvodine, čime je potaknuo kampanju progona vojvođanskih Hrvata. Tužiteljstvo će održati uvodne riječi 7. studenoga, a prve od oko 100 svjedoka izvest će 4. prosinca. Šešelj će, prema najavi, dati 8. studenoga izjavu optuženog jer se odrekao prava da iznese uvodnu riječ odmah nakon tužitelja pa će to učiniti na početku izvođenja dokaza obrane. Šešelj će, umjesto u klupi za optužene, sjediti u klupi rezerviranoj za odvjetnike optuženih jer je tražio da se pred svjedocima i publikom stvori "vizualni dojam ravnopravnosti s tužiteljima". Pitanje financiranja obrane još nije riješeno jer Šešelj odbija podnijeti izvještaj o svome imovinskom stanju, što je preduvjet da ICTY financira obranu. Šešelj je tijekom haaškog pritvora najavljivao da će se braniti "raskrinkavanjem" uloge Vatikana, SAD-a, Francuske i Velike Britanije u zavjeri čija je i on žrtva. Šešelj je u pritvoru ICTY-ja od dobrovoljne predaje 24. veljače 2004. godine.