'Šume nam nestaju, potreban je bolji nadzor na razini EU-a'

Problem prekomjerne sječe šuma u Hrvatskoj, ali i EU-u, može se riješiti većim angažmanom centra za praćenje stanja na razini EU-a, uz fondove kojima će se osigurati sredstva za zaštitu šuma, rekao je EU-ov dužnosnik nadležan za prirodne resurse Peter Welch.

“Kada je riječ o prekomjernoj sječi, potrebno je koristiti satelite kako bismo vidjeli što se događa s europskim šumama i kako bismo ih zaštitili”, rekao je Peter Welch, direktor prvog vijeća Europskog revizorskog suda (ECA) za održivu uporabu prirodnih resursa, na sjednici Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora održanoj u srijedu.

“Centar za praćenje mora odigrati veću ulogu i netko mora o tome nešto reći na razini EU-a. Mislim da je najveća uloga na samim zemljama članicama, ali i netko u Bruxellesu mora pogledati te satelitske snimke i postaviti pitanje o tome što se događa”, rekao je Welch.

Naveo je da je problem prekomjerne sječe, odnosno neadekvatnog nadzora iskorištavanja šuma, prisutan i drugdje u EU-u.

“Naše šume nestaju i to je zastrašujuće”, rekao je Welch i dodao da su osim boljeg načina praćenja potrebni i fondovi za zaštitu šuma.

Upozorio je i na problem gospodarenja vodom no smatra da u Hrvatskoj opskrba vodom “nije toliki problem”..

“Puno je područja u EU-u koja imaju probleme u opskrbi vodom, a obično su to upravo poljoprivredna područja, primjerice veći dio Italije, veliki dio Španjolske, brojni dijelovi Njemačke. Cilj EU-a je da se ta područja značajno smanje do 2030.”, istaknuo je Welch.

Welch je na sjednici Odbora za poljoprivredu sjednici održao prezentaciju o ulozi i značaju Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) EU-a u staroj i novoj financijskoj perspektivi.

Dužnosnik EU-ovog suda je rekao su potrebne reforme koje će omogućiti poljoprivrednicima da budu manje ovisni i samostalniji u svojoj proizvodnji.

Za vrijeme provedbe prošlog ZPP-a došlo je, kako navodi, do nekih pozitivnih trendova: smanjile su se ekonomske razlike između ruralnih i urbanih područja, iako u različitoj mjeri ovisno o zemlji. U ruralnim područjima došlo je i do veće diversifikacije gospodarstva.

S druge strane, rješavanje klimatskih i okolišnih pitanja je jako sporo, upozorio je Welch, a upravo je poljoprivreda u tome ključna. Cilj EU-a bio je da 20 posto svoga budžeta usmjeri na klimatsko djelovanje, a pola toga iznosa namijenjeno je trošenju kroz ZPP.

“50 posto štetnih emisija generira stočarska proizvodnja, za više od trećinu emisija krivac su kemijska gnojiva. Povećanje grla stoke u nekim područjima je vrlo veliko i to je jedan od razloga našeg neuspjeha u smanjenju štetnih emisija”, navodi Welch.

Provedba nove Zajedničke poljoprivredne politike započet će 2023, a “bit će usmjerena prema postizanju rezultata, pravednijoj raspodjeli potpora, prema malim i srednjim poljoprivrednicima, očuvanju bioraznolikosti s povećanom okolišno-klimatskom ambicijom i jačanju ekološke poljoprivrede”, rekla je predsjednica Odbora za poljoprivredu Marijana Petir.